Meso, Vol. VI No. 6, 2004
Datum izdavanja: Rujan 2004.
ISSN: 1332-0025
UDK: 6370.5, 664.91
Kontakt: Katarina Lučić, dipl.oec. (Direktorica, glavna i odgovorna urednica)
Redaktor: Lidija Kozačinski, prof.dr.sc., Zavod za higijenu i tehnologiju animalnih namirnica Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Phone/Fax: +385 1 2390 190
e-mail: klidija@vef.hr
Izdavač: Zadružna Štampa, d.d., Jakićeva 1, 10000 ZAGREB
Tel/fax: + 00385 (01)2316-050, 2316-060, 2301-347
Email: meso@meso.hr
Url: http://www.meso.hr
.
.
Sadržaj
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Akreditacija laboratorija u kontroli hrane
Lidija Kozačinski
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Variovac – pakovanje koje se prepoznaje
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Aktualna događanja i planovi oko ulaska Hrvatske u EU – s osvrtom na financijska sredstva EU
Iva Jazbinšek
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Veterinarski „acquis communnitaire“ s naglaskom na veterinarsko javno zdravstvo
Nevenka Gašparac, Danijela Lamer
Mišljenje Europske komisije od 20. travnja 2004. potvrdilo je činjenicu da prije pridruženja Europskoj uniji Republici Hrvatskoj predstoji još puno posla na postavljanju veterinarskog zakonodavnog okvira i donošenju provedbenih akata kao i organizaciji aktivnosti vezanih uz djelokrug rada u veterinarstvu. Dosadašnje stjecanje i održavanje statusa zemlje izvoznice uključivalo je redovite europske inspekcijske misije. S obzirom na odlučnost RH da u što kraćem periodu napreduje na putu prema članstvu u EU za očekivati je da će razdoblje koje se nalazi pred veterinarskom strukom biti zahtjevno u odnosu na obim zakonodavstva koje treba ugraditi u već postojeće veterinarske zakone i provedbene propise a jednako tako i u nove sustave službenih kontrola koje treba implementirati. Uzimajući u obzir postavljene rokove važno je napomenuti da s usklađivanjem zakonodavstva te naročito unapređenjem standarda mesoprerađivačkih kao objekata za proizvodnju mlijeka i proizvoda od mlijeka, treba započeti odmah kako bi se moglo udovoljiti svim postavljenim uvjetima. Na tom putu ne smijemo zanemariti važnu činjenicu da je Europska unija od 1997. (Zelena knjiga) do danas radikalno reformirala zakonodavstvo vezano uz higijensku i zdravstvenu ispravnost hrane i hrane za životinje, kako bi se dovršio cjelovit pristup svih država članica EU “od farme do stola” i kako bi se uspostavilo novo tijelo Europska agencija za hranu (2002).
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Što sve treba u proizvodnji kobasica?
Miroslav Kolovrat
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Nova vizija – vaš partner za informatička rješenja mesne industrije
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Bell grupa investira u proširenje informacijske tehnologije
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Sposobnost vezanja vode u mesu
Danijel Karolyi
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Utjecaj predklaoničkih i klaoničkih faktora na kvalitetu mase peradi
Zlatko Janječić
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Virus ptičje gripe s Dalekog Istoka nađen u krijumčarenih orlova u Belgiji
Vladimir Savić
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Znanstveno-stručni prilozi
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Procjena biogenih amina u mesu pomoću HPLC metode
Zuzana Dičáková, Pavel Bystrický, J. Sokol, S. Marcinčák
HPLC metoda je upotrebljena za procjenu razina biogenih amina triptamina (TRY), feniletilamina (PHE), putrescina (PUT), kadaverina (CAD), histamina (HIS), tiramina (TYR) i spermidina (SPD) u mesu. Uzeti su uzorci mesa koje se koristi u proizvodnji fermentiranih mesnih proizvoda. Također su uzeti uzorci svježih pilećih prsa pohranjenih na sobnoj temperaturi od 4 oC koji su analizirani drugog dana pohrane. Dobiveni rezultati kretali su se od 0 do 20.0 mg x kg-1 i bili su sukladni podacima iz literature. Razine biogenih amina u pilećem mesu su bile niže. Opisana metoda je brza, precizna i prikladna za procjenu razina biogenih amina u mesu.
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Značenje kemijskih analiza u ocjeni sastava i zdravstvene ispravnosti namirnica animalnog podrijetla
Željka Cvrtila, Lidija Kozačinski, Nevijo Zdolec, Jelena Pompe Gotal
U analitici namirnica, od određivanja osnovnog kemij-skog sastava, nutritivnih tvari, pa sve do kontaminanata, koriste se brojni analitički postupci. Dobiveni podaci mogu se koristiti u različite svrhe, od temeljnih znanstvenih istraživanja, pa do potreba monitoringa, o čemu također ovisi odabir analitičkog postupka. Svakako treba imati na umu da su osnovni zahtjevi za bilo koju metodu selektivnost, točnost, preciznost i ponovljivost.
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Utjecaj postupaka uzorkovanja na mikrobiološku ispravnost namirnica animalnog podrijetla
Branimir Mioković, Bela Njari, Lidija Kozačinski, Nevijo Zdolec
Postupak uzimanja uzoraka namirnica u svrhu mikrobiološke pretrage može značajno utjecati na rezultate analize. Uzorci moraju biti reprezentativni i predstavljati prosječni sastav cjelokupne namirnice, a uzimaju se slučajnim odabirom koja je dovoljna za obavljanje potrebnih analiza ovisno o stanju namirnice zatečenom prilikom uzimanja uzoraka, njezinoj količini i vrsti te o mjestu i datumu njihove proizvodnje. Ambalaža i pribor za uzorkovanje namirnica moraju biti sterilni. Veoma je važno održavanje temperature uzetih uzoraka do početka analize (naročito namirnica u smrznutom stanju). Smrzavanje ohlađenih ili postupno i dugotrajno odmrzavanje smrznutih uzoraka može značajno izmijeniti prvobitnu mikrofloru. Stoga će rezultati mikrobiološke pretrage ovisiti i o pravilnom odabiru i uzimanju uzoraka, njihovoj svježini, pakiranju i načinu slanja na pretragu. Pravilo je da uzorak treba čim prije dostaviti u laboratorij. Namirnice se veoma često u ohlađenom ili smrznutom stanju stavljaju na tržište. Temperatura pohrane namirnica u hladnjaku ili temperaturama nižim od +5 ºC nije, međutim, jamstvo da neće doći do mikrobiološke razgradnje. Činjenica je da Clostridium botulinum tip E raste i proizvodi toksine na +3 ºC, odnosno da Staphylococcus aureus na tempe-raturi držanja od +5 ºC do 0 ºC tvori također enterotoksin. Jednako tako pojedine gljivice i plijesni na spomenutoj temperaturi čuvanja namirnice tvore toksine.
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Primjena epr spektroskopije pri konzerviranju namirnica ionizacijskim zračenjem II dio. Provjera ispravnosti doze u raznim namirnicama životinjskog porijekla konzerviranih ionizacijskim zračenjem
Nadica Maltar Strmečki, Boris Rakvin
Primjena ionizacijskog zračenja u konzerviranju namirnica na svjetskom tržištu, zakonska regulativa vezana uz upotrebu tehnologije zračenja i zahtjev potrošača za jasnom deklaracijom ozračenih namirnica naglasila je potrebu razvoja analitičkih metoda za detekciju namirnica konzerviranih na takav način. Jedna od najpreciznijih metoda za identifikaciju ozračenih namirnica je metoda elektronske paramagnetske rezonancije (EPR). EPR spektroskopija je fizikalna metoda koja promatra nesparene elektrone, posebno slobodne radikale uzrokovane primjenom zračenja. Može se upotrijebiti kao identifikacijski test ako su radikali stabilni tijekom komercijalnog roka upotrebe ozračene namirnice, čije su komponente u čvrstom i suhom stanju, gdje je reaktivnost radikala međusobno i s vodom mala. Primjenjuje se na kostima u mesu i ribi, voću i povrću, te proizvodima takvih namirnica (čaj, začini i sl.), te namirnicama iz mora itd. U ovom radu opisana je primjena EPR spektroskopije u provjeri ispravnosti doze u raznim namirnicama animalnog porijekla konzerviranih ionizacijskim zračenjem.
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Toksini fusarium plijesni i drugi toksini (II. dio)
Marijan Katalenić
Mikotoksini u malim količinama predstavljaju opasnost za zdravlje ljudi i životinja. Današnje precizne analitičke metode, toksikološka ispitivanja mikotoksina, ciljano praćenje unosa pojedinih mikotoksina, samo potvrđuju potencijalni rizik za zdravlje. Nedovoljan broj epidemioloških ispitivanja u nas o povezivanju mikotoksina s posljedicama po zdravlje ljudi i životinja kao i o sinergističkom djelovanju raznih mikotoksina, ostavlja otvorena brojna pitanja. Unos mikotoksina ispod tolerantne dnevne količine ne znači i smanjenu opasnost po zdravlje čovjeka i životinja, posebno i zbog drugih štetnih tvari koje se mogu naći uz mikotoksine. Fusarium plijesni uništavaju značajne količine žitarica prije žetve i tijekom stavljanja u silose. Njihovi toksini se ne svrstavaju u posebno toksične, ali su ipak u zadnje vrijeme posebno dobro ispitivani u EU. Na tom području Hrvatska mora organizirano pristupiti utvrđivanju količina mikotoksina u hrani i hrani za životinje uz dobro iskorištenje analitičkih kapaciteta, a za stvarnu procjenu rizika.
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Prikaz iz literature
Nevijo Zdolec, Ivan Mijat