Meso, Vol. VII No. 5, 2005
Datum izdavanja: Rujan 2005.
ISSN: 1332-0025
UDK: 6370.5, 664.91
Kontakt: Katarina Lučić, dipl.oec. (Direktorica, glavna i odgovorna urednica)
Redaktor: Lidija Kozačinski, prof.dr.sc., Zavod za higijenu i tehnologiju animalnih namirnica Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Phone/Fax: +385 1 2390 190
e-mail: klidija@vef.hr
Izdavač: Zadružna Štampa, d.d., Jakićeva 1, 10000 ZAGREB
Tel/fax: + 00385 (01)2316-050, 2316-060, 2301-347
Email: meso@meso.hr
Url: http://www.meso.hr
.
.
Sadržaj
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Ptičja gripa u Europi – što sada?
Vladimir Savić
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Tehnologija: E0 – druga generacija
Miroslav Kolovrat
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Iz literature i prakse: Kampilobakterioza – zoonoza ulaznog trenda
Boris Antunović
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Stručnjaci odgovaraju
Nevijo Zdolec
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Iz Hrvatske agencije za hranu
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Odabrane stranice
Ivana Filipović
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Medalja kakvoće 2005
Branimir Čavlek
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Hrvatsko francuski forum (HFF)
Marijan Biškup
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Prilagodba hranidbenih potreba alternativnoj proizvodnji peradarskog mesa u zemljama EU
Zlatko Janječić
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Znanstveno stručni prilozi
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Zastupljenost verotoksičnih sojeva bakterije Escherichia coli u goveđem mesu i mesnim proizvodima u klaonicama Bosne i Hercegovine
Muhamed Smajlović, Faruk Čaklovica, Ahmed Smajlović, Teda von Müffling
Sojevi bakterije Escherichia coli koji proizvode verotoksin (VTEC) su u prošlosti povezivani s pojavom masovnih kao i pojedinačnih slučajeva otrovanja mesom i mesnim proizvodima. Simptomi oboljenja su polazili od “jednostavnih” proljeva preko hemoragičnog kolitisa do hemolitičko-uremičkog sindroma (HUS). Dominantni VTEC serotip je O157:H7, koji je jedan od najčešćih uzročnika epidemija bolesti uzrokovanih hranom u cijelom svijetu. Zbog činjenice da se gore spomenuti patogeni veoma često pojavljuju kod goveda, kontrola kontaminacije hrane bi trebala počinjati na nivou farmi i klaonica. Ciljevi našeg istraživanja su bili da ustanovimo zastupljenost VTEC sojeva kod goveda u klaonicama na području Bosne i Hercegovine, te u goveđem mesu i mesnim proizvodima. Ukupno je pretraženo 2040 uzoraka od čega 1560 briseva i 480 uzoraka mesa i mesnih proizvoda. Od ukupnog broja uzoraka, devet je bilo pozitivno na prisustvo verotoksičnih sojeva E. coli, i to šest od njih porijeklom iz klaonice, i tri iz uzoraka mesa. Među njima pet uzoraka je identificiranokao O157:H7, tri kao O96:H19, a jedan kao O27:H7 soj. Važnost istraživanja se može vidjeti u činjenici da je ono rezultiralo prvom izolacijom i identifikacijomverotoksičnihsojeva E. coli u Bosni i Hercegovini.
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Znanstvena bilješka: Klaoničko iskorištenje i kemijski sastav mesa kopuna
Vlasta Mandić, Tatjana Tušek, Damir Alagić, Verica Podhraški-Pomper, Darko Majnarić
U radu je istraživan učinak kopunizacije na količinu i kakvoću mesa kopuna. Rezultati istraživanja ukazuju na visok randman i visok udio najvrijednijih dijelova trupa (prsa, batak, zabatak). Kemijskom analizom utvrđeni su osnovni kemijski parametri (% vode, % proteina, % masti i % pepela). Rezultati kemijskih analiza mesa kopuna pokazali su veći postotak masti u usporedbi s mesom utovljenih pijetlova kontrolne skupine. Pri tome mast nije izdvojena kao ekstramuskularna (masno tkivo) već je intra i intermuskularna, što ima pozitivan učinak na okus, sočnost i mekoću mesa kopuna.
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Količine priprodnog fosfora u mesu
Maja Serdar, Marijan Katalenić
U ovom radu prikazani su rezultati određivanja sadržaja prirodnog fosfora prema vrsti mesa peradi. Fosfatni i polifosfatni aditivi dodaju se mesnim i drugim prehrambenim proizvodima, jer imaju funkciju emulgatora masti, vode i bjelančevina, a potiču i vezanje vode. Visoke količine fosfora utječu na zdravstvenu ispravnost samog proizvoda, priječeći resorpciju kalcija, a potiču i otpuštanje kalcija iz kostiju. Zbog toga je potrebno znati količinu prirodnog fosfora koje sirovina (meso) sadrži, da bi se dodavanjem sintetskih fosfata tijekom proizvodnje u mesnom proizvodu zadržale vrijednosti unutar dozvoljenih granica. Time će se ispuniti osnovni principi dodavanja aditiva, po kojima je uporaba aditiva u proizvodnji dozvoljena, dodana količina tehnološki opravdana a da se dodavanjem aditiva potrošač ne dovodi u zabludu u pogledu prave prirode, sastojaka ili prehrambene vrijednosti hrane.
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Ostaci antibakterijskih lijekova u mesu
Nevijo Zdolec
Kontrola ostataka (biorezidua) biološki djelatnih tvari u hrani iznimno je važan dio veterinarskog javnog zdravstva, posebice danas u uvjetima intenzivne proizvodnje hrane koja je praćena uporabom različitih kemijskih tvari. S tog gledišta značajna je i primjena veterinarskih lijekova na životinjama te mogućnost štetnog djelovanja po zdravlje ljudi ukoliko zaostanu u proizvodima životinjskog podrijetla. U tom smislu, važnu kariku u lancu proizvodnje zdravstveno ispravne hrane čine i veterinari i farmeri poštivajući pravila struke i dobre proizvođačke (poljoprivredne) prakse. Prateći opći trend prilagođavanja legislativi Europske unije i hrvatski propisi o bioreziduama nisu iznimka, što je još jedan korak dalje za svrsishodnu i učinkovitu zaštitu zdravlja potrošača.
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Genetski modificirani organizmi (GMO) u prehrani ljudi
Davor Alagić, Muhamed Smajlović, Faruk Čaklovica
Autori su u radu prezentirali pregled sadašnje globalne situacije s različitim vidovima primjene genetski modificiranih organizama (GMO). Glavni akcent je dat izvorima i razlozima za široku teoretsku debatu o uključenju GMO-a u lanac prehrane. Glavne sadašnje i buduće prednosti primjene GMO-a u ljudskoj prehrani su također prezentirane. Pored toga, opisane su i osnovne karakteristike principa i smjernica za međunarodnu trgovinu, kontrolu i procjenu rizika GMO-a, naročito hrane bazirane na GMO-ima, kao i neke najznačajnije političke refleksije globalne debate o prihvatljivosti upotrebe GMO-a u prehrani ljudi. Na kraju, pitanje sadašnje međunarodne, regionalne i bosanskohercegovačke legislative o GMO-ima je ukratko analizirano.