Meso, Vol. VIII No. 1, 2006
Datum izdavanja: Siječanj 2006.
ISSN: 1332-0025
UDK: 6370.5, 664.91
Kontakt: Katarina Lučić, dipl.oec. (Direktorica, glavna i odgovorna urednica)
Redaktor: Lidija Kozačinski, prof.dr.sc., Zavod za higijenu i tehnologiju animalnih namirnica Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Phone/Fax: +385 1 2390 190
e-mail: klidija@vef.hr
Izdavač: Zadružna Štampa, d.d., Jakićeva 1, 10000 ZAGREB
Tel/fax: + 00385 (01)2316-050, 2316-060, 2301-347
Email: meso@meso.hr
Url: http://www.meso.hr
.
.
Sadržaj
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Ponovno Q-groznica
Mirza Hadžiosmanović
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Tehnologija: Još jedna nova proizvodna linija
Miroslav Kolovrat
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Tehnologija: Greške kobasica
Slava Majić, Ivana Filipović
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Iz literature i prakse: Izazovi u hranidbi brojlera u 21. stoljeću
Zlatko Janječić
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Sigurno spakovano – u Fuji pakovanju
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Iz Hrvatske agencije za hranu
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Metode i koncepti za uspješno vođenje poduzeća; Sigurna efektivna sljedivost u mesnoj industriji
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Odabrane stranice: Automatizirana klasifikacija trupova goveda
Ivana Filipović
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Stručnjaci odgovaraju
Ivana Filipović
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Znanstveno-stručni prilozi
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Kvaliteta mesa i iskorištenja trupa crne slavonske i modernih svinja u proizvodnji kulena
Danijel Karolyi, Krešimir Salajpal, Ivan Jurić, Marija Đikić, Željko Sinjeri, Damir Kovačić
U radu su istraživana svojstva kvalitete mesa (pH i boja m. longissimus dorsi), neki pokazatelji stresa u krvi (CK – kreatin kinaza, LDH – laktat dehidrogenaza, AST – aspartat aminotranferaza i glukoza) i namjensko iskorištenje trupa u proizvodnji Slavonskog kulena kod Crne slavonske (CS) i modernih križanaca svinja: domaće bijele (DB) i domaće bijele x durok (DBxD). CS svinje imale su najnižu (P<0,-05) CK i AST aktivnost u serumu što ukazuje na slabiju stresnu osjetljivost. Vrijednosti mišićnog pH bile su unutar granice normalne kakvoće mesa kod svih istraživanih genotipova. Starije CS i DBxD svinje imale poželjniju boju mesa za proizvodnju kulena. Namjensko iskorištenje (%) butova bilo je najniže kod CS svinja (29,31 % od osnovnog dijela i 7,04 % u odnosu na klaonički obrađeni trup, P<0,-05). Skupina DBxD tovljenika imala je najviše namjensko iskorištenje leđa (34,14 % i 4,93 %, P<0,05), a skupina DB najnižu iskoristivost vratnog dijela (22,31 % i 1,12 %, P<0,05). Ukupna namjenska iskoristivost osnovnih dijelova trupa za preradu u kulen kod CS svinja bila je značajno niža nego kod DBxD skupine (26,75 % prema 32,33 %, P< 0,05). Namjensko iskorištenje trupa za proizvodnju kulena bilo je više u skupini DBxD tovljenika (19,85 %, P< 0,05) u odnosu na CS (16,26 %) i HB (16,28 %) tovljenike.
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Bakteriološka ispravnost usoljenih svinjskih crijeva sa zagrebačkih tržnica
Božica Tačković, Branimir Mioković, Lidija Kozačinski, Slava Majić
U radu su prikazani rezultati mikrobiološke pretrage usoljenih svinjskih crijeva. Ukupni broj mikroorganizama kretao se od 4,18±1,32 log10cfu/g do 7,0±0,67 log10cfu/g. Salmonella spp., L. monocytogenes, E.coli i S. Aureus nisu utvrđeni. C. perfringens izoliran je u 3 pretražena uzorka (1,5%). Kvasci su utvrđeni u 13 uzoraka soljenih crijeva.
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Metode utvrđivanja ostataka antibiotika i sulfonamida u mesu
Jasmina Mulalić, Lidija Kozačinski, Ivana Filipović, Andrea Benussi Skukan, Mislav Runje
U posljednje vrijeme sve je veća primjena antibiotika i sulfonamida u uzgoju životinja a posebno u terapiji različitih bolesti domaćih životinja. Korištenje antibakterijskih lijekova u uzgoju, kao i vrijeme proteklo od tretmana životinjalijekovima pa do klanja, zasigurno utječe na prisutnost rezidua u mesu. Zbog tih razloga kontrola antibiotika odnosno sulfonamida ili njihovih tragova u mesu životinjai proizvoda od mesa potrebna je kao jedna od temeljnih odrednica veterinarskog javnog zdravstva u službi očuvanja zdravlja ljudi. U radu su opisani neki od postupaka dokaza ostataka antibiotika i sulfonamida u mesu.
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Račić veslonožac Pennela filosa (Pennelidae, Copepoda) – nametnik plavoperajne tune (Thunnus thynnus) namijenjene uzgoju
Jelena Žilić, Ivona Mladineo
Plavoperajna tuna Thunnus thynnus (Teleostea, Scombridae) vrlo je vrijedan proizvod zbog mesa pogodnog za konzerviranje a po sastavu bjelančevina jako srodnog bjelančevinama čovjeka. Stoga je ova vrsta ribe jedan od glavnih hrvatskih izvoznih proizvoda, bilo u svježem, smrznutom ili prerađenom obliku, a kao takav podliježe ocjeni kakvoće sirovina i prerađevina. Ključno, ali često zanemarivano mjesto, pri ocjeni kakvoće ribe imaju nametnici, budući da mehanički ili postmortalno enzimatskim djelovanjem umanjuju kakvoću namirnice (primjerice pripadnici rodova Kudoa, Microsporidia, Didymocystis) ili neposredno ugrožavaju čovjekovo zdravlje (Anisakis sp.). Parazitološkom pretragom uzgojene tune, izoliran je račić veslonožac Pennella filosa (Pennellidae, Copepoda). Iako se radi o nametniku koji nije štetan po zdravlje čovjeka, njegov način prihvaćanja duboko u mišićne slojeve najcjenjenijih dijelova trupa tune, može uzrokovati lokalizirane procese s nekrozama, zbog kojih se meso ocjenjuje neprikladnim za ljudsku konzumaciju.
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Stanje i perspektive razvoja gušćarstva u Republici Hrvatskoj
Valentina Mikulić, Željko Pavičić, Alenka Tofant
Držanje gusaka Hrvatskoj ima dugu tradiciju, međutim u drugoj polovici 20. stoljeća broj gusaka se znatno smanjio. U prošlosti su se držale radi proizvodnje mesa i jetre, te jaja i perja kojima se punila posteljina. Danas guske čine tek 3 posto od ukupnog broja peradi u Republici Hrvatskoj, a mogućnost njihovog uzgoja su vrlo slabo iskorištene. Najčešće se drže na poluintenzivan način za proizvodnju mesa, koje se koristi za vlastite potrebe ili prodaju na lokalnom tržištu. Ipak, postoji nekoliko projekata koji su polučili dobre rezultate u intenzivnom uzgoju gusaka. Pritom je potrebno razraditi dobru organizaciju otkupa i plasmana na tržište, kako bi se obzirom na prirodne uvjete držanja maksimalno iskoristile mogućnosti ove grane peradarstva u našoj zemlji.