Meso, Vol.XIII No.2
Datum izdavanja: Veljača 2011.
ISSN: 1332-0025
UDK: 6370.5, 664.91
Kontakt: Katarina Lučić, dipl.oec. (Direktorica, glavna i odgovorna urednica)
Redaktor: Lidija Kozačinski, prof.dr.sc., Zavod za higijenu i tehnologiju animalnih namirnica Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Phone/Fax: +385 1 2390 190
e-mail: klidija@vef.hr
Izdavač: Zadružna Štampa, d.d., Jakićeva 1, 10000 ZAGREB
Tel/fax: + 00385 (01)2316-050, 2316-060, 2301-347
Email: meso@meso.hr
Url: http://www.meso.hr
Učinak subkronične primjene raktopamina na kemijski sastav i razine ostataka u svinjskom mesu
dr. sc. Jelka Pleadin, Ana Vulić, dipl. ing., Nina Perši, dipl. ing., mr. sc. Dinka Milić, dr. vet. med.,
Svrha ovog istraživanja bila je ispitati učinak β-adrenergičkog agonista raktopamina na kemijski sastav svinjskog mesa te uvrditi razine ostataka koji se u njemu kumuliraju nakon primjene anaboličkog tretmana na svinjama kao pokusnim životinjama. Raktopamin je primjenjen peroralno u subkroničnoj dozi od 0,1 mg/kg tjelesne težine svakodnevno tijekom 28 dana. Po završetku tretmana,
u uzorcima mesa uzorkovanim od tretiranih životinja prvog, trećeg i osmog dana nakon primjene, te uzorcima kontrolnih životinja, ispitan je kemijski sastav određivanjem udjela vode bjelančevina, masti i kolagena. Primjenom imunoenzimske metode u uzorcima mesa određene su i koncentracije ostataka raktopamina. Rezultati istraživanja nisu ukazali na značajne promjene u kemijskom sastavu mesa tretiranih životinja te je utvrđena slaba kumulacija ostataka raktopamina u mesu sa vršnim srednjim vrijednostima koncentracija od 391±62 ng/kg i 450±65 ng/kg prvog dana nakon primjene. Trećeg i osmog dana koncentracije raktopamina u svim analiziranim uzorcima imale su vrijednosti podjednake limitu detekcije (300 ng/kg) ispitne metode ili ostaci nisu detektirani.
Hrčak-veza ka tekstu
.
Utjecaj proizvodnog sustava na fi zikalno – kemijska i senzorska svojstva mesa crnih slavonskih svinja
dr. Đuro Senčić, Danijela Samac, dipl. inž., dr. Zvonko Antunović
Svinje iz otvorenog sustava (n=20) klane su s tjelesnom masom masom od 130,75 ± 5,45 kg, a svinje iz poluotvorenog sustava (n=16) s tjelesnom masom 130,37 ± 6,84 kg. Kvaliteta mesa određena je na uzorcima dugog leđnog mišića, m. longissimus dorsi (MLD), uzetim u visini između 13. i 14. rebra. Senzorna svojstva mesa (miris, okus, čvrstoća-nježnost i sočnost) ocijenjene su komisijski (10 članova)
s ocjenama od 1 (minimalno) do 6 (maksimalno). Proizvodni sustavi (otvoreni i poluotvoreni) značajno su utjecali na neke pokazatelje kvalitete mesa crnih slavonskih svinja. Meso svinja iz otvorenog sustava imalo je značajno više pH2 vrijednosti (5,75:5,61), manje svijetlu boju (48,00:51,15), manji udio masti (5,40%:6,89%), veći udio pepela (1,20%:1,02%) te nešto slabiju nježnost i sočnost u odnosu na meso svinja iz poluotvorenog sustava. Svi pokazatelji tehnološke kakvoće mesa bili su normalni u obje skupine, a senzorska svojstva vrlo dobra.
Hrčak-veza ka tekstu
.
Smještaj i držanje svinja u uvjetima ekološkog uzgoja
dr. sc. Željko Pavičić, Mario Ostović, dr. med. vet.
Ekološko se stočarstvo temelji na uzgoju životinja na etološki prihvatljiv način, uz očuvanje okoliša i proizvodnju visoko vrijednih namirnica u prehrani ljudi. Ovakvim se načinom proizvodnje u Europi bavi razmjerno mali broj proizvođača, uključujući i ekološki uzgoj svinja. Međutim, sve veća potražnja ekološki proizvedene svinjetine u zemljama članicama Europske unije povećava interes za ovim oblikom proizvodnje. Naša zemlja obzirom na geografski položaj, klimatske specifi čnosti, čisti okoliš i kvalitetne pašnjake može u budućnosti proizvoditi takvu vrstu hrane ne samo za potrebe vlastitog stanovništva, već i za inozemno tržište. Uz ostale zahtjeve, u ekološkoj proizvodnji svinja, neophodno je osigurati i odgovarajuće uvjete smještaja i držanja životinja. U radu su opisane osobitosti smještaja i držanja pojedinih kategorija svinja u ekološkom uzgoju.
Hrčak-veza ka tekstu
.
Procjena dobrobiti životinja u klaonicama
dr. sc. Irena Petak, Tomislav Mikuš, dr. med. vet.
Stresni događaji koji prethode klanju životinja utječu na kvalitetu mesa i u stručnim su krugovima predmet rasprava vezanih za dobrobit životinja. Uzroci stresa mogu biti rukovanje sa životinjama prije dolaska u klaonicu, istovar u nepoznatom okolišu, držanje u depou i inspekcija, te nepravilno provedeno omamljivanje i klanje. S obzirom na trajanje, možemo razlikovati akutni i kronični stres.
Svaki od njih na drugačije se načine očituje u mesu. Usmrćivanje treba uzrokovati minimalni stres životinji, pa se u klaonicama trebaju osigurati humani uvjeti prije i u činu klanja. Postoji nekoliko objektivnih pokazatelja dobrobiti životinja u klaonicama, a to su: broj životinja koje se poskliznu ili padnu, broj životinja koje je potrebno poticati da se kreću, glasanje životinja i ponašanje životinja. Osnovni uzroci problema vezanih uz dobrobit u klaonicama su loša oprema i metode rada, čimbenici koji odvraćaju pažnju i time ometaju kretanje životinja, nedostatak edukacije zaposlenika u klaonicama, loše održavanje opreme i zgrada, loše stanje životinja koje dolaze u klaonicu, kao i genetičke linije životinja koje slabije podnose stres. U Hrvatskoj će primjena zakonodavstva o dobrobiti životinja biti moguća samo uz trajnu edukaciju osoblja koje radi u klaonicama.
Hrčak-veza ka tekstu
.
Dobrobit konja – smještaj i hranidba
Josip Margić, dr. vet. med., dr. sc. Kristina Matković
U radu se opisuje defi nicija dobrobiti, te pet sloboda bez kojih nema zadovoljenja dobrobiti životinja. Opisani su smještaj i držanje konja te sustavi držanja, na pašnjacima i u stajama, te njihove prednosti ili nedostatci.Navedeni su minimalni zahtjevi konja za hranom i vodom, te vrsta hrane i postupci hranidbe, napajanja i pohrane.
Hrčak-veza ka tekstu