Meso, Vol.XIII No.3
Datum izdavanja: Lipanj 2011.
ISSN: 1332-0025
UDK: 6370.5, 664.91
Kontakt: Katarina Lučić, dipl.oec. (Direktorica, glavna i odgovorna urednica)
Redaktor: Lidija Kozačinski, prof.dr.sc., Zavod za higijenu i tehnologiju animalnih namirnica Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Phone/Fax: +385 1 2390 190
e-mail: klidija@vef.hr
Izdavač: Zadružna Štampa, d.d., Jakićeva 1, 10000 ZAGREB
Tel/fax: + 00385 (01)2316-050, 2316-060, 2301-347
Email: meso@meso.hr
Url: http://www.meso.hr
Utjecaj toplinske obrade barenjem i skladištenja na održivost bakterije Listeria monocytogenes u hrenovkama
mr. Kenan Čaklovica, dr. Muhamed Smajlović, dr. Faruk Čaklovic, mr. Davor Alagić, mr. Enida Članjak
Listeria monocytogenes se s više aspekata razlikuje od drugih patogena prenosivih hranom. S obzirom na njenu široku rasprostranjenost i značajnu rezistentnost na različite nepovoljne uvjete rasta i razvoja, kao što su niske vrijednosti pH i visoke koncentracije NaCl, njena mikroaerofilna i psihrotropna svojstva, onečišćenje hrane ovim patogenom je postala jedan od vodećih problema javnog zdravstva i prehrambene industrije. Pored toga, opasnost od onečišćenja postrojenja za proizvodnju hrane temelji se i na njenoj sposobnosti da preživi dugo vremena u vanjskoj sredini kako na veoma niskim temperaturama (od 0°C do 7°C), pa čak i na temperaturama dubokog smrzavanja (>-20°C), tako i na visokim temperaturama (od 60°C do 90°C). Poznavajući osnovne karakteristike L. monocytogenes, s namjerom doprinosa unapređenja higijenske ispravnosti namirnica i zaštite zdravlja potrošača, ciljevi istraživanja su bili ispitivanje utjecaja različitih temperaturnih režima toplinske obrade hrenovki na opstanak eksperimentalno inokulirane L. monocytogenes te ispitivanje utjecaja različitog inicijalnog broja eksperimentalno inokulirane L. monocytogenes i tehnološkog procesa proizvodnje i skladištenja na dinamiku njenog opstanka i rasta u ispitivanim mesnim prerađevinama. Dobiveni rezultati našeg istraživanja su ukazali na mogućnost opstanka L. monocytogenes u hrenovkama, uz utjecaj različitih temperaturnih režima toplinske obrade i skladištenja. Na osnovu naših rezultata preporučamo obaveznu mikrobiološku kontrolu namirnica na prisutnost L. monocytogenes uz neophodnu edukaciju proizvođača hrane, farmera i šire javnosti o osnovnim mjerama zaštite od onečišćenja hrane patogenom, kao i mjerama prevencije alimentarne listerioze.
Hrčak-veza ka tekstu
.
Utjecaj tjelesne mase pri klanju i spola na osobine trupova jaradi hrvatske šarene koze
Valentino Držaić mag. ing. agr., prof.dr.sc. Boro Mioč, prof.dr.sc. Vesna Pavić, Zvonimir Prpić, dipl.ing., dr. sc. Ivan Vnučec
Hrvatska šarena koza je autohtona i, ujedno, najbrojnija pasmina koza u Hrvatskoj koja se prvenstveno uzgaja radi proizvodnje mesa, ponajviše pašom i brstom othranjene jaradi. Cilj rada bio je utvrditi klaoničke pokazatelje i odlike trupova jaradi hrvatske šarene koze, kao i utjecaj spola te tjelesne mase pri klanju jaradi na klaoničke pokazatelje. U tu svrhu ukupno je zaklano 90 jaradi hrvatske šarene koze (34 muške i 56 ženske), koja je prema ciljanoj tjelesnoj masi pri klanju podijeljena u dvije pokusne skupine: skupina I (prosječna tjelesna masa 21,5 kg) i skupina II (prosječna tjelesna masa 26,2 kg). Klanje jaradi obavljeno je u ovlaštenoj klaonici, a trupovi su podvrgnuti standardnim postupcima obrade. Nakon klanja obavljena su pojedinačna vaganja unutarnjih organa, kože s donjim dijelovima nogu, rogova te samih trupova. Uz navedeno, utvrđene su sljedeće mjere obrađenih trupova: dužina trupa, širina prsa, dubina prsa, dužina stražnje noge i širina zdjelice. Dobiveni podaci statistički su obrađeni primjenom procedure GLM statističkog programa SAS. Muška jarad imala je neznatno veću tjelesnu masu pri klanju (P>0,05), ali i statistički značajno (P<0,01) manji randman nego ženska jarad (47,32 : 48,79%). Trupovi muške jaradi bili su razvijeniji nego ženski, odnosno odlikovali su se statistički značajno dubljim prsima (P<0,01) i većom dužinom stražnje noge (P<0,05). Jarad veće tjelesne mase pri klanju imala je veću masu obrađenog trupa (P<0,01) i unutarnjih organa od lakše jaradi, kao i manji randman toplog trupa (P>0,05). Izuzev širine zdjelice, sve mjere trupova jaradi veće tjelesne mase pri klanju bile su statistički značajno veće (P<0,01) od onih utvrđenih klanjem lakše jaradi.
Hrčak-veza ka tekstu
.
Kontrola kloramfenikola u uzorcima mesa, mesnih proizvoda i ribe
dr. sc. Nina Bilandžić, Ivana Varenina, dipl. ing. biotehnol., Božica Solomun Kolanović, dipl. ing. prehr. tehnol.
U svrhu kontrole ilegalne uprabe te kontrole ostataka kloramfenikola tijekom 2010. godine sakupljani su uzorci mišićnog tkiva peradi (n=33), goveda (n=109) i svinja (n=46), mesnih proizvoda (n=21) i ribe (n=7), iz svih područja Republike Hrvatske. Koncentracije kloramfenikola određene su orijentacijskom ELISA metodom, te potvrdnom metodom tekućinske kromatografije-tandemske spektometrije masa (LC-MS/MS). Validacijom metoda dokazana je njihova sposobnost kvantifikacije ispod zadane vrijednosti najmanje zahtjevane učinkovitosti izvedbe metode od 0,3 μg/kg. Određivane koncentracije kloramfenikola u mesu goveda, svinja, peradi, mesnim proizvodima te ribi kretale su se u rasponu od minimalne vrijednosti od 0,177 do najviše vrijednosti od 202,9 ng/kg. Najniža srednja koncentracija od 3,54 ng/kg utvrđena je u mesnim proizvodima, a najviša 15,8 ng/kg u mesu goveda. Niti u jednom uzorku kontoliranog mesa i ribe nisu utvrđene koncentracije iznad 300 ng/kg. S obzirom na utvrđene niske koncentracije kloramfenikola može se zaključiti da je meso kontoliranih životinja prikladno za konzumaciju odnosno sukladno tome da se u Republici Hrvatskoj poštuje zabrana uporabe tog antibiotika. Sukladno utvrđenim slučajevima povišenih koncentracija u mesu, ribi te škampima podrijetlom iz Azije, potrebna je stalna kontrole uvoznih pošiljaka iz zemalja tog dijela svijeta.
Hrčak-veza ka tekstu
.
Detekcija ostataka enrofloksacina u kozumnom pilećem mesu mikrobiološkom (test inhibicije rasta) i ELISA metodom nakon eksperimentalne profilaktičke i terapijske aplikacije
mr. Enida Članjak, dr. sdc. Muhamed Smajlović, dr. Faruk Čaklovica, mr. Davor Alagić, mr. Kenan Čaklovica, mr. Ahmed Smajlović
U radu su predstavljeni rezultati detekcije ostataka enrofloksacina u mišićnom tkivu i tkivu jetre brojlera nakon eksperimentalne aplikacije profilaktičkih i terapijskih doza ispitujućeg lijeka. Za detekciju ostataka enrofloksacina u mišićnom tkivu i tkivu jetre korištene su dvije metode: mikrobiološka metoda (test inhibicije rasta) i ELISA test. Cilj istraživanja je ispitati pouzdanost metode mikrobiološkog
testa inhibicije rasta (difuzijska metoda) uz primjenu referentnog soja E. coli ATCC 10 536 kao test-mikroorganizma za detekciju rezidua enrofloksacina u konzumnom mesu brojlera, te usporediti primijenjene metode. Phi koeficijentom korelacije ustanovljeno je da postoji statistički visoko signifikantna pozitivna korelacija (p << 0,001) između podataka mikrobiološke i ELISA metode i u uzorcima mišićnog tkiva i u tkivu jetre, te da u eksperimentalnim uvjetima, mikrobiološka i ELISA metoda daju jednako pouzdane rezultate detekcije dozvoljenih količina rezidua enrofloksacina, iako je riječ o različitim mjerama (mm ili ppb) istog fenomena.
Hrčak-veza ka tekstu
.
Dioksini u hranidbenom lancu
dr.sc. Zorka dipl. ing. kemije, Marija Sedak, dipl. ing. prehr. biotehnol., Maja Đokić, dipl. ing. kem. tehnol., Darija Vratarić, dr.vet.med.
Dioksini i dioksinima slični spojevi objedinjuju 29 različitih kongenera dioksina, furana i polikloriranih bifenila (PCB). Toksičnost navedenih spojeva vrlo je slična. Najtoksičniji kongener je 2,3,7,8-tetrakloro-dibenzo-p-dioksin (TCDD). Toksični potencijal ostalih dioksina (PCDD) i furana (PCDF) definira se u odnosu na TCDD. Izloženost ljudi dioksinima uglavnom se odnosi na izloženost preko hrane. Kada dioksini dospiju u organizam, dijelom se metaboliziraju i eliminiraju iz organizma, a dijelom se akumuliraju u masnom tkivu. Zakonskim propisima regulirano je da se udio dioksina u hrani i hrani za životinje izražava toksičnim ekvivalentom (TEQ).
Hrčak-veza ka tekstu