Osjetljivost sojeva Lactobacillus casei i Lb. lactis na aflatoksin B1

Marija Šutić, Vukosava Dević, Dragojlo Obradović, Ana Banina

Iz sireva gauda, trapist, podravac i a la belpaese izdvajane su štapićaste bakterije mliječne kiseline. Identifikacijom 25 izolata utvrđeno je da 3 pripadaju vrsti Lactobacillus lactis, a 22 izolata vrsti Lactobacillus casei var. casei. Aflatoksin B1 djeluje inhibitorno na čvrstoj podlozi na sve ispitane sojeve, dok u lakmus mlijeku svi sojevi proizvode kiselinu i gruš, brže nego u kontrolnom mlijeku bez aflatoksina. Pored toga, svi sojevi Lb. casei i jedan soj Lb. lactis u lakmus mlijeku sa aflatoksinom izdvajaju sirutku i plin, a dva soja Lb. lactis ne izdvajaju. Prema tome, veliki broj izolata homofermentativnih bakterija mliječne kiseline u prisustvu aflatoksina B1 postaju heterofermentativni.

Izvorni znanstveni članak

Proizvodnja obogaćenog steriliziranog mlijeka u industrijskim uvjetima

Dragoljub Gavarić, Marijana Carić, Spasenija Milanović, N. Jakimov, A. Karić, D. Marković

Nepravilna ishrana bogata mastima i ugljenim hidratima, a siromašna u biološki visokovrijednim sastojcima hrane prisutna je još uvijek u našoj zemlji. Ova ispitivanja su izvedena sa ciljem dobivanja zdrave hrane na bazi mlijeka, obogaćene proteinima, vitaminima i mineralnim tvarima. U industrijskim uvjetima su uspješno proizvedena sterilizirana mlijeka obogaćena Na-kazeinatom, vitaminom A, D i željezom. Fizičko-kemijska, mikrobiološka i organoleptička kvaliteta proizvoda je kontrolirana tokom tromjesečnog skladištenja.

Izvorni znanstveni članak

Zagrijavanje sanitarne vode hladnjacima za mlijeko

Rudolf Kronovšek

Povezani higijenski zahtjevi i upotreba modernije tehnologije, posebno u prehrambenoj industriji iziskuju sve veću potrebu za toplom vodom. Topla voda je praktično – energija. Sa energijom su u posljednje vrijeme teškoće, pogotovo kod nas. Zato moramo učiniti sve što nam današnja tehnika omogućuje da maksimalno štedimo energiju, a da ne remetimo standard i tehnološke procese.

Stručni rad

Intrastanični proteinski profili kao dodatni kriterij za izbor čistih kultura

Dragojlo Obradović

Za prikazivanje razlika između tri soja streptokoka i jednog soja mikrokoka vršena je usporedba elektroforetskih profila intrastaničnih proteina. Iznijeto je da određene sličnosti u elektroforetskim profilima sojeva ukazuju na sličnosti u genotipu. Navedena metoda ne predstavlja zamjenu za postojeće postupke, ali može da posluži kao dodatni kriterij za selekciju sojeva koji ulaze u sastav startera.

Kratko priopćenje

Izvodi iz stručne literature

Crtice

Sjednica predsjedništva udruženja

Vijest

Napravi novu temu u “Literatura”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">