Povijest mljekarstva u Hrvatskoj

Jasmina Lukač-Havranek

Povijesni razvitak našeg mljekarstva temelji se na razvitku stočarstva odnosno cijele poljoprivrede, koja je u 19. i prvoj polovici 20. stoljeća jedna od glavnih gospodarskih djelatnosti

Izvorni članak

Dukat – jučer, danas…

Inga Kesner-Koren, Ljerka Kršev

Tradicija organizirane prerade mlijeka u Zagrebu, koju danas najvećim dijelom obavlja Prva hrvatska konzumna mljekara „Dukat“ d.d. traje pune 82 godine.

Izvorni članak

„SIRELA“ i bilogorsko-podravsko mljekarstvo (povijesni prikaz razvoja)

Slavko Kirin, Ivan Štefekov

Rad prikazuje razvitak mljekarske djelatnosti na bilogorskom i podravskom području, gdje „SIRELA“ otkupljuje mlijeko. Opisan je razvitak stočarske proizvodnje, posebice govedarstva, kao i povijest prvih mljekara na ovom području. Na kraju je prikazan razvitak prerade mlijeka u gradu Bjelovaru, središtu ove regije, koji se zaokružuje postojanjem današnje „SIRELE“.

Izvorni članak

Razvoj Vindije

Branka Magdalenić, Boris Ivko

Vindija u svom dugogodišnjem razvoju od komunalnog poduzeća sa zadaćom snabdijevanja gradskih stanovnika konzumnim mlijekom, razvila se u suvremenu prehrambenu industriju, koja proizvodnjom prehrambenih mliječnih i drugih proizvoda te primjenom najsuvremenije europske tehnologije spada u najmoderniju prehrambenu industriju u Hrvatskoj.

Izvorni članak

Kratka povijest „Zdenke“

Đuro Mišanović

Članak daje kratki prikaz povijesti mljekarske industrije „Zdenka“ Veliki Zdenci od osnivanja 1897. do 1994. godine.

Izvorni članak

Proizvodno-gospodarski čimbenici proizvodnje i otkupa mlijeka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima Hrvatske

Branko Rezo

U radu je izučavano kretanje proizvodnje mlijeka pomoću varijabli koje su utjecale I koje su mogle utjecati na kretanje proizvodnje mlijeka na obiteljskim gospodarstvima u Hrvatskoj u razdoblju 1971.-1990. godine. Primijenjen je multipilkativni model višestruke regresije, a konkretna analiza temelji se na logaritamskom obliku Cobb-Dauglas funkcije. Ustanovljeno je da povećanje potrošnje za 1%, ceteris paribus, dovodi do povećanja proizvodnje mlijeka za 1,0544%, da povećanje broja krava dojilja pod gojidbeno selekcijskom kontrolom za 1%, ceteris paribus, dovodi do povećanja proizvodnje mlijeka za 0,1222% I da povećanje proizvodnje krme za 1%, ceteris paribus, dovodi do povećanja proizvodnje mlijeka za 0,4332%. Utjecaj ostalih testiranih varijabli na kretanje proizvodnje mlijeka nije bio statistički značajan.

Izvorni članak

Izravna prodaja mlijeka u Hrvatskoj

Jasmina Lukač-Havranek, Damir Kovačić

Posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj se bilježi nagli porast direktne prodaje mlijeka. Proizvođači dostavljaju mlijeko direktno u kuću ili ga prodaju na tržnicama. Takav način prodaje uvjetno je pod kontrolom, iznimno samo onih proizvođača s većim brojem krava. Tako se velike količine mlijeka konzumiraju bez adekvatne kontrole kvalitete, što eventualno predstavlja opasnost sa zdravstvenog stajališta, a da se izbjegavanje fiskalnih obveza niti ne spominje. Ovo istraživanje bavi se troškovima distribucije mlijeka u Hrvatskoj jednim od glavnih čimbenika porasta prodaje. U radu se obrađuju primjeri i načini direktne prodaje u nekim zemljama Europske unije, te uvjeti pod kojima je ta prodaja dozvoljena. Posebno se analizira pitanje „zabrane“ direktne prodaje mlijeka u Hrvatskoj, te predlažu mogućnosti takvog načina distribucije, ali uz posebne uvjete.

Izvorni članak

Prognoza potrošnje mlijeka u Hrvatskoj

Miroslav Božić, Damir Kovačić

Razina potrošačkog proračuna u Hrvatskoj još uvijek je najvažniji čimbenik koji utječe na kretanje potražnje poljoprivrednih proizvoda. Predmet istraživanja ovog rada bilo je utvrđivanje jakosti veze između promjena u dohotku potrošača i kretanja potrošnje mlijeka te mogućnosti rabljenja tih spoznaja u prognoziranju buduće potražnje. Utvrđena je statistički značajna veza između raspoloživog dohotka i potrošnje mlijeka tri najvažnija tipa hrvatskih kućanstava (poljoprivredna, mješovita i nepoljoprivredna). Izračunati koeficijenti dohodovne elastičnosti, uz predviđene promjene u demografskim kretanjima i promjenu razine nacionalnog dohotka per capita, rabljeni su u prognozi buduće potrošnje mlijeka u Hrvatskoj do 2005. godine.

Izvorni članak

Bakterije mliječne kiseline kao probiotici

Irena Rogelj

Bakterije mliječne kiseline (BMK) obično se nalaze u mukoznim membranama ljudi i životinja, u mliječnim proizvodima i, naravno, na površinama nekih biljaka. Normalno naseljavaju probavni trakt ljudi. Brojne se vrste upotrebljavaju komercijalno za proizvodnju fermentiranog mlijeka, jogurta, te drugih mliječnih i mesnih, kao i drugih prehrambenih proizvoda. Mikrobicidna aktivnost BMK dugo je već poznata i priznata kao važna u fermentaciji hrane, očuvanju hrane kao i u ekologiji probavnog trakta. Opći hranidbeni učinak znanstveno je dobro utvrđen i dokumentiran, no značajan je broj sumnjivih i postoji skepticizam o terapeutskim i profilaktičkim učincima probiotskih preparata. Članak prikazuje vrste BMK koje se upotrebljavaju kao humani probiotici ili u fermentiranim mliječnim proizvodima kojima se pripisuje koristan zdravstveni učinak.

Izvorni članak

Svježi proizvodi – jogurt, fermentirano mlijeko, sirna masa i svježi sir

Z. Puhan, F.M. Driessen, P. Jelen, A.Y. Tamime

Potrošnja fermentiranih svježih mliječnih proizvoda naročito jogurta u mnogim je zemljama 1992. bila znatna (podaci IDF). Najhitniji korak u razvoju ovih proizvoda predstavlja primjena selekcioniranih kultura mikroorganizama što je omogućilo bolju kontrolu njihove kvalitete. Uključivanje probiotskih mikroorganizama u kulture za fermentaciju ili dodavanje u samo fermentirano mlijeko najvažnije su modifikacije budućih postupaka proizvodnje. Uvođenje ultrafiltracije u mljekarsku industriju omogućilo je proizvodnju svježeg sira i sirne mase koji sadrže više bjelančevina sirutke. Takvi proizvodi mogu potrošačima stvarati specifične probleme uslijed povećanih količina laktoze i ß-laktoglobulina. Industrijska proizvodnja skute od ovčjeg mlijeka u Sjevernoj Americi je modificirana i proizvodi se od mlijeka smjese sirutke i obranog mlijeka te i/ili dodavanjem praha kisele sirutke. Postupak proizvodnje fermentiranih, svježih mliječnih proizvoda je učinkovita metoda konzerviranja većine prehrambenih, vrijednih sastojaka mlijeka tijekom nekoliko tjedana.

Izvorni članak

Kazalo 1994

Kazalo

Napravi novu temu u “Literatura”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">