Utjecaj i usporedba toplinske obrade, ultrazvuka i termosonifikacije na mikrobiološku kvalitetu i senzorska svojstva slatke sirutke
Irena Jeličić, Rajka Božanić, Mladen Brnčić, Branko Tripalo
Ultrazvuk i termosonifikacija ubrajaju se u alternativne, netermalne metode procesiranja hrane. Stoga je svrha ovog rada bila ispitati utjecaj različitih ulaznih snaga ultrazvuka (240 W, 320 W, 400 W) sa i bez primjene umjerenih temperatura na mikrobiološku kvalitetu i senzorska svojstva svježe slatke sirutke te usporediti s utjecajem toplinske obrade na iste parametre. Obrada ultrazvukom nije pokazala nikakav utjecaj na redukciju bilo koje skupine praćenih mikroorganizama. Tretmani termosonifikacije uz predgrijavanje uzoraka na 35 °C, odnosno 45 °C rezultirali su mikrobiološkom redukcijom koja je rasla proporcionalno trajanju tretmana i/ili ulaznoj snazi, a vjerojatno je posljedica kavitacije pojačane učinkom topline. Najuspješnijima su se pokazali tretmani termosonifikacije uz predgrijavanje uzoraka na 55 °C i primjenu ulazne snage 400 W te su rezultirali većom mikrobiološkom redukcijom nego simulirani postupci pasterizacije. Međutim, dobivena redukcija vjerojatno je posljedica djelovanja razvijene topline. Obrada ultrazvukom i termosonifikacijom rezultirala je značajnim poboljšanjem senzorskih svojstava sirutke u odnosu na simulirane postupke pasterizacije. Punoća okusa uzoraka sirutke bila je značajno bolja, nije uočena pojava taloga, a boja je ostala nepromijenjena u gotovo svim uzorcima.
Uklanjanje aflatoksina M1 iz umjetno kontaminiranog jogurta upotrebom novosintetiziranih analoga dehidracetne kiseline
Lejla Duraković, Frane Delaš, Alma Tudić, Katarina Huić-Babić, Sulejman Redžepović
Dehidracetna kiselina (DHA) i njeni novosintetizirani analozi 4-hydroxy-3-(p-toluoyl)-6-(p-tolyl)-2H-pyrane-2-one (DHT) i 5-Bromo-4-hydroxy-3-(p-toluoyl)-6-(p-tolyl)-2H-pyrane-2-one (BrDHT) testirani su radi uklanjanja aflatoksina M1 (AFM1) iz umjetno kontaminiranog jogurta s poznatim koncentracijama tog toksina, za određivanje moguće upotrebe tih kemijskih spojeva zbog kontrole nakupljanja AFM1. Jogurt proizveden od kravljeg mlijeka umjetno je kontaminiran s AFM1 koncentracije od 0,01 do 0,5 μg/L. Jogurti su skladišteni na 4 stupnja celzijusa, odnosno na 7 stupnjeva celzijusa tijekom 28 dana. Analiza AFM1 u jogurtu načinjena je s pomoću dvodimenzionalne tankoslojne kromatografije (TLC) – vizualnom metodom. Granica detekcije iznosila je 0,15 ng/L. Dobivene vrijednosti AFM1 iz uzoraka uzetih u količinama od 10, 50, 100 i 500 ng/L iznosile su između 80,6 odnosno 107,8 %. Koncentracije DHA i DHT od 0,01 do 0,03 μmol/L nisu nimalo ili su vrlo malo utjecale na sadržaj AFM1 u eksperimentalno kontaminiranom jogurtu, dok su koncentracije veće od 0,05 μmol/L djelomično smanjile sadržaj AFM1. Postotak gubitka početne količine AFM1 u jogurtu, procijenjen je u iznosu od oko 15 i 25%, odnosno 22 do 45 % na kraju skladištenja. U pokusima s BrDHT u koncentracijama 0,01 i 0,05 μmol/L ili višim, koncentracija AFM1 smanjena je, nakon 28 dana za 20 do 95 %, odnosno u potpunosti, u ovisnosti o vremenu i temperaturi skladištenja. Određivanje toksičnosti istraživanih analoga provedeno je s pomoću larvi račića Artemia salina, kao biološkog indikatora za određivanje njihove osjetljivosti na odabrane kemijske spojeve.
Utjecaj okolišnih čimbenika na dnevnu proizvodnju i kemijski sastav mlijeka istarskih ovaca
Josip Vrdoljak, Marija Špehar, Vesna Pavić, Boro Mioč, Zdravko Barać
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj stadija i redoslijeda laktacije, veličine legla i sezone janjenja na dnevnu proizvodnju mlijeka te sadržaj mliječne masti i bjelančevina u mlijeku istarske ovce. U tu svrhu korišteno je 9533 zapisa kontrola mliječnosti prikupljenih od 2024 ovce u raz-doblju od listopada 2005. do svibnja 2009. godine. Dnevna količina proizvedenoga mlijeka te sadržaj mliječne masti i bjelančevina u mlijeku utvrđeni su redovitim mjesečnim kontrolama mliječnosti, primjenom AT4 metode. Stadij laktacije opisan Wilmink-ovom krivuljom statistički je značajno(P
Učinkovitost primjene bakterizacije u uzgoju lucerne na području Bjelovarsko-bilogorske županije
Mihaela Blažinkov, Darko Uher, Sulejman Redžepović, Dubravko Maćešić, Josip Čolo, Zvonimir Štafa, Sanja Sikora
Razvoj stočarske proizvodnje kao i proizvodnja kvalitetnog mlijeka vezana je uz mogućnost dobivanja dostatnih količina kvalitetne, proteinski visokovrijedne krme. Kultura koja ima vodeće mjesto među krmnim leguminozama je lucerna. Cilj ovih istraživanja je utvrditi mogućnost proizvodnje lucerne na kiselim tlima uz primjenu mjere kalcifikacije i predsjetvene bakterizacije sjemena lucerne učinkovitim sojevima Sinorhizobium meliloti radi uštede na primjeni mineralnih dušičnih gnojiva te isplativije proizvodnje krme za potrebe mliječnih farmi. Poljski pokus postavljen je na obiteljskom gospodarstvu na području Bjelovarsko-bilogorske županije. Tijekom dvogodišnjeg istraživanja utvrđen je pozitivan utjecaj bakterizacije i kalcifikacije na postignute prinose zelene mase i suhe tvari. Značajno najniži prinosi utvrđeni su na netretiranim kontrolnim varijantama gdje nije korištena ni bakterizacija niti kalcifikacija. Na svim nebakteriziranim varijantama utvrđeni su signifikantno niži prinosi, no opravdane razlike u prinosim su utvrđene i između pojedinih sojeva što ukazuje na potrebu i značaj selekcije sojeva S. meliloti koji se primjenjuju za predsjetvenu bakterizaciju lucerne. Ukupni prinosi zelene mase u obje istraživane godine iznosili su od 34 t/ha (varijanata bez bakterizacije i bez kalcifikacije) do preko 60 t/ha (varijanta sa bakteriziranim sojem 2011 i bez kalcifikacije). Ukupni prinosi suhe tvari u iznosili su 6,5 t/ha (varijanata bez bakterizacije i bez kalcifikacije) do 15,7 t/ha na varijantama bakteriziranim sojem 2011 bez kalcifikacije u obje godine istraživanja. Rezultati ovih istraživanja potvrđuju pretpostavku da je za uspješan i dugotrajan uzgoj lucerne na ovim tlima neophodno otkloniti nepovoljnu reakciju tla obzirom da je mjera kalcifikacije imala značajan pozitivan učinak na sve ispitivane parametre u obje godine istraživanja. Isto tako, potvrđeno je da predsjetvena bakterizacija ima opravdanu primjenu u uzgoju lucerne na kiselim tlima te se uz selekciju sojeva prikladnih za određene ekološke uvjete doprinosi održivoj proizvodnji krme za potrebe mliječnih farmi.
Profitabilnost i analiza poslovne izvrsnosti mliječne industrije u Srbiji
Saša Muminović, Vladan Pavlović, Dušan Joksimović
U radu je analizirano šesnaest mljekara u Srbiji koje predstavljaju mljekarsku industriju Srbije, putem BEX modela u razdoblju 2007-2009. Rezultati su uspoređeni s odabranim tvrtkama koje predstavljaju srpsko tržište kroz indekse BELEX15 i BELEXline, indekse Beogradske burze. Istraživanje je pokazalo da je mljekarska industrija profitabilnija od prosjeka tržišta koje je predstavljeno indeksima Beogradske berze. Profitabilnost mljekara analizirana je s gledišta utjecaja strukture prometa i kanala prodaje. U radu je pokazano da je prema odabranom modelu za procjenu poslovne izvrsnosti, mljekarska industrija bila i još uvijek jest u boljem stanju negoli srpsko tržište općenito, što je čini zanimljivom, ne samo domaćim, već i inozemnim investitorima. Unatoč krizi i nedostacima u organizaciji otkupa mlijeka, poboljšanja u poslovanju bila su postignuta.
Analiza odabranih aspekata međunarodnog poslovanja u slovačkim mljekarama u okviru EU-a
Ladislav Mura, Ján Buleca, Lucia Zeleňáková, Artan Qineti, Dagmar Kozelová
Rad se bavi procjenom aktualnih trendova u mljekarskoj industriji u Slovačkoj, s naglaskom na kvalitetu mliječnih proizvoda i njihov plasman na inozemna tržišta. Analiza je pokazala da je za promatrane tvrtke veoma važan poticaj prisutnost u međunarodnom poslovanju. Mnogo je veći naglasak dan na redovne narudžbe iz inozemstva, koje bi trebale dovesti do zajamčene prodaje mliječnih proizvoda na inozemnim tržištima. Od ukupno 22 ispitane tvrtke, 15 je reklo kako su poslovni kontakti uprave bili korisni u njihovu pozicioniranju u međunarodnom okruženju.