Sastav i svojstva kobiljeg mlijeka pasmine hrvatski hladnokrvnjak

Mateja Čagalj, Andreja Brezovečki, Nataša Mikulec, Neven Antunac

Kobilje mlijeko oduvijek je bilo cijenjeno zbog svojih ljekovitih svojstava, zbog čega se danas sve više koristi u prehrambenoj, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji, te kao zamjena humanom mlijeku za prehranu novorođenčadi. Tijekom 2013. godine provedeno je istraživanje koje je imalo za cilj utvrditi kemijski sastav, fizikalna svojstva i higijensku kvalitetu kobiljeg mlijeka, za pasminu hrvatskog hladnokrvnjaka. Kobilje mlijeko u prosjeku je sadržavalo: 10,21 % suhe tvari, 1,23 % mliječne masti, 1,76 % proteina, 0,71 % kazeina, 6,26 % laktoze. Prosječna pH vrijednost iznosila je 7,0, titracijska kiselost 2,51 °SH i točka ledišta -0,5318 °C. Ukupan broj mikroorganizama bio je manji od 58.000/mL, a broj somatskih stanica manji od 47×103/mL. Volumen kobiljeg vimena, okolišni uvjeti i prisutnost ždrjebeta (bez fizičkog kontakta), značajno utječu na sekreciju mlijeka. Na osnovu rezultata istraživanja mogu se predložiti kriteriji fizikalno-kemijskih i higijenskih parametara kvalitete kobiljeg mlijeka. Mogućnosti primjene mlijeka hrvatskog hladnokrvnjaka su mnogobrojne, ali se ono za sada u Hrvatskoj gotovo i ne koristi zbog nedovoljne informiranosti i educiranosti potencijalnih potrošača.

Izvorni znanstveni članak

Razlike u koncentracijama esencijalnih elemenata u mlijeku kobila hrvatskih hladnokrvnjaka i primorsko-dinarskih magarica

Nina Bilandžić, Marija Sedak, Maja Đokić, Božica Solomun Kolanović, Ivana Varenina, Đurđica Božić, Ana Končurat

Određene su koncentracije esencijalnih elemenata u mlijeku kobila hrvatskih hladnokrvnjaka i primorsko-dinarskih magarica. Srednje vrijednosti koncentracija elemenata u mlijeku kobila su (mg/ kg): Ca 687,1; Mg 72,1; K 637,7; Na 143,5; Cu 0,126; Fe 0,235; Se 0,01; Zn 2,06; Mn<0,01. U mlijeku magarica određene su srednje koncentracije elemenata (mg/kg): Ca 815,4; Mg 80,8; K 887,7; Na 217,6; Cu 0,027; Fe 0,196; Zn 2,36; Mn 0,016. U mlijeku kobila utvrđena je srednja korelacija između elemenata: Ca-K, Mg-Se, Mg-K, Mg-Cu, Se-Cu, Se-Fe, Mn-K. U mlijeku magarica utvrđena je jaka korelacija između elemenata: Ca-Na, Ca-K, Ca-Cu, K-Na, K-Cu, Cu-Mn. Statistički značajne razlike u koncentracijama Na, K i Cu utvrđene su u mlijeku tih dviju vrsta. Koncentracije drugih elemenata su slične u obje vrste. Izvorni znanstveni članak

Povezanost polimorfizma goveđih DGAT1 i leptin gena s osobinama mliječnosti i pokazateljima energetske ravnoteže u prvotelkinja holstein pasmine

Veronika Kadlecová, Dana Němečková, Kateřina Ječmínková, Luděk Stádník

Ova studija istražuje utjecaj i značenje dvaju polimorfizama smještenih u DGAT1 i LEP genima na odabrane mliječne osobine tijekom prvih šest mjeseci laktacije, uvažavajući tjelesnu kondiciju prvotelkinja holstein pasmine. Ukupno je 278 holstein prvotelkinja testirano na DGAT1-K232A i LEP C(-963) T mutacije pomoću PCR-RFLP protokola. Utvrđene su sljedeće frekvencije alela: K232A – 0,74 (A) i 0,26 (K), C(-963)T – 0,58 (C) i 0,42 (T). Statistički značajni utjecaji (P<0,01-0,05) utvrđeni su za oba polimorfizma. Homozigote AA za DGAT1 karakterizira najviša dnevna proizvodnja mlijeka i najniži udjel masti tijekom gotovo svih promatranih mjeseci (P<0,01-0,05), što je povezano sa statistički signifikantno (P<0.01) najnižim odnosom mast-proteini. Krave CC genotipa u LEP genu karakterizira najniži udjel masti tijekom drugog mjeseca laktacije, što je povezano sa odnosom mast-proteini u mlijeku. Razina i promjena indeksa tjelesne kondicije tijekom prvih šest mjeseci laktacije nisu bile pod utjecajem mutacija koje su istraživane u ovom radu. Izvorni znanstveni članak

Varijabilnost dušičnih sastojaka ovčjeg mlijeka sub-mediteranskog područja

Siniša Matutinović, Krešimir Salajpal, Samir Kalit

Cilj ovog rada bio je utvrditi sezonske varijacije sadržaja uree i drugih dušičnih sastojaka (bjelančevina, kazeina i neproteinskog dušika) ovčjeg mlijeka kao alata za praćenje proteinskog hranidbenog statusa ovaca. Istraživanje je provedeno u razdoblju od dvije godine na tri obiteljska poljoprivredna gospodarstva s polu-ekstenzivnim uzgojem ovaca (od 150 do 300 ovaca po stadu). Uzgoj je baziran na ispaši na prirodnim pašnjacima, što je karakteristično za sub-mediteransko područje. Prikupljeni su skupni uzorci ovčjeg mlijeka tijekom mužnje (od ožujka do srpnja ili kolovoza, ovisno o godini). Uzorci su analizirani na sadržaj proteina, kazeina, neproteinskog dušika (NPN) i uree. Utvrđen je značajan (P<0,05) utjecaj godine na koncentraciju uree i NPN-a. Povrh toga, sezona je značajno (P<0,01) utjecala na sadržaj proteina, uree i kazeina u ovčjem mlijeku. Varijacije dušičnih sastojaka ovčjeg mlijeka u Dalmatinskoj Zagori posljedica su polu-ekstenzivnog načina uzgoja ovaca, osjetnog utjecaja klimatskih čimbenika koji izravno utječu na količinu i kvalitetu paše. Izvorni znanstveni članak

Učinci dodanog kapara na neka fizikalno-kemijska svojstva bijelog sira

Oktay Yerlikaya, Cem Karagozlu

ovom radu je istraživan učinak dodatka bobica kapara na neka fizikalno-kemijska i funkcionalna svojstva bijelog sira. Proizvedene su tri serije bijelog sira: kontrolna skupina bez dodatka kapara (C), skupina s dodatkom cijelog zrna (W) te skupina s dodatkom mljevenih kapara (M). Bobice kapara dodane su u sirnu kadu nakon rezanja u količini od 8 g na 100 g gruša. Tijekom zrenja u trajanju od 90 dana +4 °C izuzimani su uzorci bijelog sira te su praćene promjene kemijskog sastava, proteoliza (indeks zrenja), lipoliza (vrijednost kiselinskog stupnja), a određivan je udjel slobodnih aminokiselina, slobodnih masnih kiselina (FFAs) i nekih mineralnih tvari. Prema rezultatima dobivenim statističkom analizom, u odnosu na kontrolni uzorak, značajna razlika dobivena je dodavanjem kapara u bijeli sir za udjel soli, mliječne kiseline i mineralnih tvari (p<0,05). Općenito, podaci iz istraživanja pokazali su da je dodavanje kapara u bijeli sir smanjilo neka svojstva vezana uz kvalitetu, ali su poboljšana određena fizikalno-kemijska svojstva. Izvorni znanstveni članak

Utjecaj genetskih varijanti β-laktoglobulina, κ-kazeina i αs1-kazeina na količinu i kvalitetu mlijeka holstein, simentalske i smeđe pasmine goveda u Hrvatskoj

Admir Dokso, Ante Ivanković, Muhamed Brka, Ervin Zečević, Zdenko Ivkić

Cilj ovoga rada bio je istražiti utjecaj polimorfnih varijanti β-laktoglobulina, κ-kazeina i αs1-kazeina na ukupnu proizvodnju mlijeka te prosječni udio mliječne masti i bjelančevina u mlijeku holstein, simentalske i smeđe pasmine goveda u Hrvatskoj tijekom prve tri laktacije. Premda su uočeni određeni utjecaji polimorfnih varijanti β-laktoglobulina, κ-kazeina i αs1-kazeina na visinu proizvodnje mlijeka istraženih pasmina goveda, razlike nisu bile značajne. Istraživanjem su utvrđeni utjecaji polimorfnih varijanti β-laktoglobulina, κ-kazeina i αs1-kazeina na prosječni udio mliječne masti u mlijeku istraženih pasmina goveda, no uočene razlike također nisu bile značajne. Utvrđene razlike u udjelu bjelančevina u kravljem mlijeku s različitim polimorfnim varijantama β-laktoglobulina, κ-kazeina i αs1-kazeina nisu bile značajne, osim u slučaju BC genotipa αs1-kazeina koji je pokazao pozitivan utjecaj (P<0,05) na udio bjelančevina u mlijeku krava holstein pasmine. Izvorni znanstveni članak

Preliminarna istraživanja polimorfizma hemoglobina i povezanosti s morfometrijskim svojstvima zapadnoafričkih patuljastih koza u sjevernom dijelu središnje Nigerije

Abdulmojeed Yakubu, Haruna K. Abimiku, Ibrahim S. Musa-Azara, Rowland E. Barde, Abdulrazak O. Raji

Cilj ovog istraživanja bila je genetska karakterizacija zapadnoafričkih patuljastih koza (WAD) pomoću polimorfizma hemoglobina (Hb), kao i povezanost nekih morfoloških obilježja s HB varijantama. Uzorci krvi spolno zrelih koza WAD pasmine (n=104) prikupljeni su u sjevernom dijelu središnje Nigerije. Uzorci su uzeti od oba spola. Za utvrđivanje profila hemoglobina provedena je elektroforeza (celuloza acetat) i specifična tehnika bojanja gela. Tri kodominantna alela koja su uvjetovala prisutnost tri genotipa (AA, AB i AC) utvrđena su između pojedinih koza. Frekvencije alela A, B i C bile su 0,69, 0,30 i 0,01. Frekvencija genotipova AA bila je 0,37, AB 0,61 i AC 0,02. Nesukladnost između promatranog i očekivanog broja genotipova bila je značajna (P<0,05), što narušava Hardy-Weinberg frekvencije. Očekivana heterozigotnost (H), koja predstavlja raznolikost gena u populaciji je 0,57; dok lokalni koeficijent inbreedinga (F) iznosi -0,055 i ukazuje na disasortativno parenje. Osim tjelesne težine i srčanog obujma, čije su vrijednosti bile veće (P<0,05) u individua Hb AA genotipa, Hb varijante nisu značajno utjecale (P>0,05) na ostale parametre tijela. Postoji potreba za daljnje istraživanje koje će obuhvatiti veći broj koza koje pokrivaju veća područja, korištenjem DNA markera i njihova odnosa s gospodarskim svojstvima, kao i performans studije za razumijevanje svojstava pasmine, te očuvanje i genetsko unapređenje WAD pasmine koza u sjevernom dijelu središnje Nigerije.

Prethodno priopćenje

Odgovor na: Mljekarstvo 2014/03

Napišite komentar


<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">