Datum izdavanja: Lipanj 2012.
ISSN: 1330-7142
UDK: 633.854.78 : 664.3
Tel. ++385 31 224 200
Fax. ++385 31 207 017
Izdavač: Zadružna Štampa, d.d., Jakićeva 1, 10000 ZAGREB
Tel/fax: + 00385 (01)2316-050, 2316-060, 2301-347
Email: ured@pfos.hr
Alokacija resursa u programu oplemenjivanja kukuruza za prirodnu otpornost na kukuruznu zlaticu
Ivan Brkić, Andrija Brkić, Marija Ivezić, Tatjana Ledenčan, Antun Jambrović, Zvonimir Zdunić, Josip Brkić, Emilija Raspudić, Domagoj Šimić
Cilj ovoga rada bio je odrediti optimalnu alokaciju broja biljaka za uzorak po parcelici, kao i broj lokacija i godina potrebnih za procjenu genotipova kukuruza za ošteenje korijena, nastaloga zbog larvi kukuruzne zlatice (WCR), glavnoga štetnika na kukuruzu u Hrvatskoj, Europi i SAD-u. Poljski su pokusi provedeni na dvije lokacije u Istonoj Hrvatskoj, gdje je uestala pojava WCR u monokulturi. Pokusi su postavljeni prema nepotpunome bloknome planu (lattice) u dva ponavljanja u 2007., 2008. i 2009. godini, ukljuujui 128 genotipova kukuruza razliitoga genetskoga podrijetla. Rezultati našega istraživanja ukazuju na veliku važnost faktora godine i interakcija koje ukljuuju godinu za programe oplemenjivanja kukuruza za prirodnu otpornost na WCR. Stoga je procjenu germplazme za otpornost na WCR potrebno uiniti u višegodišnjim pokusima, koji se
ne moraju nužno provesti na više lokacija. Optimizacija resursa trebala bi ukljuivati i smanjenje broja biljaka po parcelici na minimum od 4 biljke za uzorak, zbog relativno male okolinske varijance unutar parcelice.
Procjena fenotipskih i genetskih korelacija za svojstva kvalitete u populaciji pšenice
Dario Novoselović, Ruđer Šimek, Krešimir Dvojković, Georg Drezner
Cilj rada bio je dobiti informacije o fenotipskim i genetskim korelacijama za svojstva kvalitete pšenice u ranim generacijama. Za tu svrhu proveden je jednogodišnji poljski pokus s populacijom genotipova iz F7 generacije rekombiniranih inbred linija (n=143) iz kombinacije križanja Bezostaja/Klara na lokacijama Osijek i Slavonski Brod u 2008./09. godini. Za analizirana svojstva (sadržaj bjelančevina u zrnu, sadržaj vlažnoga ljepka, gluten indeks, vrijeme zamjesa -MPT, visina zamjesa -MPH i širina srednje crte nakon 8 min zamjesa -MTW), dobivene vrijednosti ukazuju na konzistentnu pozitivnu fenotipsku i genetsku korelaciju između svojstava sadržaja bjelančevina u zrnu i vlažnoga ljepka, negativnu između sadržaja bjelančevina i vlažnoga ljepka s gluten indeksom te pozitivnu između sadržaja bjelančevina u zrnu i vlažnoga ljepka s vremenom (MPT) i visinom zamjesa (MPH). Podudarnost između procjena fenotipskih i genetskih korelacija utvrđena je na obje lokacije (r=0,81** za Osijek i r=0,88** Slavonski Brod).
Korištenje metoda obrnute genetike u biljnoj genomici
Ruđer Šimek, Dario Novoselović
Mutacije su izvor novih varijabilnosti. Razvojem novih tehnologija, dobivamo mogućnosti u oplemenjivanju bilja za točno određene karakteristike. Cilj ovoga rada je predstaviti metode obrnute genetike, naročito TILLING metodu, te njen potencijal za budući znanstveni rad i stvaranje novih poboljšanih kultivara na kvantitativna i kvalitativna svojstva. Može se primjenjivati u oplemenjivanju bilja zbog dobivanja novih informacija na molekularnoj razini. Postupak se odvija izazivanjem mutacija kemijskim reagensom ethyl methanesulfonatom- EMS. Funkcija EMS-a je u spajanju nekomplementarnih baza u molekuli DNA. TILLING se može koristiti kod velikoga broja biljnih vrsta, uz korištenje naprednih i troškovno prihvatljivih tehnologija. EcoTILLING je metoda koja se koristi za proučavanje prirodnih populacija.
Djelotvornost adhezivnih sredstava u predsjetvenoj bakterizaciji sjemena soje
Zlata Milaković, Gabriella Kanižai Šarić, Ivan Veselovac, Ivan Jeronim Kalajžić
Učinkovitost predsjetvene bakterizacije sjemena soje može se poboljšati primjenom tvari koji povećavaju adheziju preparata na sjeme. Na taj se način osigurava veći inicijalni inokulum u tlu, što utječe na stvaranje većega broja i mase kvržica, što u konačnici rezultira i većim ostvarenim prinosom. U ovome radu ispitana je djelotvornost različitih adhezivnih tvari na nodulacijsku sposobnost i komponente prinosa soje. Najbolji učinak na ispitane parametre utvrđen je primjenom šećera i meda, dok s karboksimetil celulozom nije zabilježen takav utjecaj.
Potapanje presadnica kao ekološki i ekonomski prihvatljiva metoda zaštite duhana od žičnjaka
Renata Bažok, Helena Virić, Damir Bertić
Uzgoj presadnica duhana u hidroponima, zabrana metilbromida te pojava sisteminih insekticida iz skupine neonikotinoida otvorile su nove mogućnosti u zaštiti duhana od štetnika. Pretpostavlja se da se potapanjem presadnica duhana u tiametoxam može postići učinkovita zaštita presađenih biljaka duhana od žičnjaka. U dvogodišnjem istraživanju u uvjetima visoke zaraze ličinkama vrste Agriotes ustulatus Schall. uspoređena je učinkovitost tiametoxama primijenjenoga različitim metodama zalijevanja i potapanja presadnica sa standardnim tretmanom (teflutrin). Rezultati su pokazali da je potapanje presadnica u tiametoxam jednostavno provediva metoda i potvrdili su zadovoljavajuće djelovanje insekticida tiametoxam primijenjenoga potapanjem presadnica duhana na žičnjake. Pozitivno djelovanje tiametoxama na rast i razvoj biljaka bilo je vidljivo, iako nije potvrđeno rezultatima statistike analize.
Primjena kemijskih mjera u suzbijanju korova u uljnoj bundevi (Cucurbita Pepo L. var. Oleifera Pietsch)
Zdenko Besek, Renata Baličević, Marija Ivezić, Emilija Raspudić, Marija Ravlić
Cilj istraživanja provedenog tijekom dvije godine (2002. i 2003.) na dva lokaliteta (Vranjevo i Poljanice) bio je utvrditi učinak herbicida na suzbijanje korova u usjevu uljne bundeve (Cucurbita pepo L. var. oleifera) te usporediti njihovu učinkovitost u odnosu na mehanike mjere suzbijanja korova. Dominantne korovne vrste bile su: Amaranthus retroflexus, Setaria viridis i Echinochloa crus-galli. Sve istraživane herbicidne varijante, osim kombinacije prometrin + fluazifop-p butil, u 2002. godini imale su zadovoljavajuću do izvrsnu učinkovitost na redukciju broja jednogodišnjih uskolisnih i širokolisnih korova, dok je u 2003. godini učinkovitost svih herbicidnih varijanti bila smanjena. Ukupno gledano, najbolju učinkovitost imale su kombinacije linuron + dimetenamid (91,3%), trifluralin + napropamid (90,1%) te klomazon + linuron (89%)
Analiza ponovljenih mjerenja za promjenu fotosintetske učinkovitosti kod višnje tijekom vodnoga deficita
Marija Viljevac, Krunoslav Dugalić, Hrvoje Lepeduš, Ines Mihaljević, Zorica Jurković, Rezica Sudar, Vera Cesar, Domagoj Šimić
Cilj je ovoga rada bilo istražiti promjene u fotosintetskoj učinkovitosti uporabljajui ANOVA-u ponovljenih mjerenja za indeks fotosintetske učinkovitosti (PI) dobivenoga JIP testom kao parametra vitalnosti biljaka sedam genotipova višnje (Prunus cerasus L.) tijekom 10 dana kontinuiranoga vodnoga deficita. Univarijatna i multivarijatna ANOVA ponovljenih mjerenja ukazale su na visoko značajni učinak Vrijeme (dan) i njegovih odnosnih interakcija s učincima Genotip i Vodni deficit. Meutim, multivarijatni Pillai’s trace test nije detektirao značajnu interakciju Vrijeme× Genotip × Vodni deficit. Prema Tukey’s Studentized Range (HSD) testu, razlike između biljaka u kontroli i tretmanu – nezalijevanju postale su statistički značajne četvrtoga dana u pokusu, što ukazuje da su biljke višnje u prosjeku počele gubiti vitalnost nakon četiri dana nezalijevanja. To potvrđuje prijašnja istraživanja na drugim biljnim vrstama, gdje se PI pokazao kao vrlo senzitivan pokazatelj stresa izazvanoga sušom.
Utilization of mexican sunflower leaf meal-based diets by pre weaned west african dwarf lambs
Anthony Henry Ekeocha
Studies were conducted using 16 West African Dwarf (WAD) lambs selected from 16 ewes brought to heat (Oestrus) by synchronization and served by 2 rams. The experimental animals were placed at 6 weeks of age and were fed with Panicum maximum plus concentrate diet mixture of Mexican Sunflower Leaves (MSL) and Wheat Bran (WB) such that 0, 15, 30 and 45% of wheat bran was replaced by weight with MSL gravimetrically in diets A, B, C and D respectively. The experiment lasted for seven weeks. Feed and water were provided ad libitum and routine vaccination and medication were administered. Parameters measured were weight gain, dry matter intake, weaning weight and Feed Conversion Ratio (FCR). The Dry Matter Intake – DMI (g/day) was highest for lambs on diet C (156.94) followed by B (156.53), A (154.29) and D (152.04) g/day respectively. This increase was numerically higher than observed values for animals on treatments A and B but statistically significant (P0.05). Results from this study showed that 30% MSLM-based diet was acceptable to the pre-weaned lambs as it supported dry matter intake, optimum weight gain, weaning weight and feed conversion ratio before diminishing return sets in.
Utjecaj mhs genetskoga statusa nerastova na plodnost krmača i proizvodna svojstva prasadi
Vladimir Margeta, Gordana Kralik, Stjepan Vidić, Kristina Budimir
Cilj je istraživanja bio utvrditi utjecaj polimorfizma MHS gena na najznačajnija klaonička i proizvodna svojstva svinja. Za potrebe istraživanja korišteno je sjeme od 6 pietren nerastova različitoga MHS genetskoga statusa, kojim je osjemenjeno 120 krmača križanki velikoga jorkšira i njemačkog landrasa. Plodnost krmača i proizvodna svojstva prasadi mjerena su tijekom uzgoja i tova, a nakon klanja tovljenika utvrđena su klaonička svojstva svinjskih polovica i mesa. Rezultati istraživanja ukazuju da su krmače koje su osjemenjene nerastovima nositeljima MHS gena imale slabiju plodnost, a njihova prasad rasla je sporije tijekom dojnoga razdoblja i u uzgoju. Tijekom razdoblja tova nisu utvrđene statistički značajne razlike između istraživanih skupina svinja u pogledu proizvodnih pokazatelja. Vrijednosti klaoničkih svojstava utvrđenih na svinjskim polovicama i u mesu ukazuju na potrebu isključivanja nerastova nositelja MHS gena iz proizvodnje, zbog njegovoga nepovoljnoga učinka na svojstva kakvoće trupova i mišićnoga tkiva.
Obogaćivanje peradarskih proizvoda funkcionalnim sastojcima
Gordana Kralik, Zlata Kralik, Manuela Grčević, Zoran Škrtić
Primarna je uloga hrane osiguravanje hranjivih tvari dovoljnih za podmirivanje nutritivnih potreba. Međutim, unazad nekoliko godina sve je više znanstvenih dokaza koji potvrđuju pretpostavke da određena hrana ili sastojci hrane imaju pozitivan fiziološki i psihološki utjecaj na zdravlje. Funkcionalna je hrana obogaćena sastojcima koji povoljno utječu na jednu ili više funkcija u organizmu. Konzumacijom funkcionalne hrane potrošač može očekivati zdravstvenu korist. Proizvodnja peradarskih proizvoda kao funkcionalne hrane izuzetno se razvija u stranim zemljama, dok je udio takvih proizvoda na domaćem tržište prehrambenih proizvoda neznatan. Cilj je ovoga rada prikazati mogućnosti obogaćivanja peradarskih proizvoda, kao što su meso brojlera i pura te kokošja jaja, koji se mogu okarakterizirati kao funkcionalna hrana. Funkcionalni sastojci u peradarskim proizvodima su polinezasićene masne kiseline (LNA, EPA i DHA) i antioksidansi. Obogaćivanje peradarskih namirnica navedenim sastojcima povoljnim za zdravlje predmet je mnogih istraživanja, ali je značajno u novije vrijeme proučavanje održivosti takvih proizvoda na tržištu.
Biosigurnosne mjere u intenzivnome svinjogojstvu
Boria Antunović, Laura Vargović, Dalibor Cvrković, Katarina Kundih, Robert Spajić, Velimir Sili, Dražen Hižman, Željko Pavičić, Mario Ostović
Današnja proizvodnja svinja zahtijeva držanje velikoga broja životinja maksimalne proizvodnosti na relativno malome prostoru. Njihova proizvodnost povezana je sa zdravljem i zdravstvenim statusom. Kako je sve veća težnja potrošača za smanjenjem upotrebe antibiotika u proizvodnji svinja, mjere koje se poduzimaju sve više idu u smjeru sprječavanja bolesti. To je moguće postići provedbom biosigurnosnih mjera, koje uključuju sprječavanje ulaska uzročnika na farmu i sprječavanje prijenosa patogena unutar farme između objekata. Kritične točke predstavljaju lokacija, ljudi, ulaz u farmu, rasplodni pomladak, sjeme, izlaz životinja – utovari, hrana, lešine, feces i otpadna voda, DDD, unutarnja biosigurnost. Da bi se biosigurnosne mjere ispravno provodile i na taj način osigurala visoka proizvodnja, potrebno je strogo pridržavanje pravila koja su određena standardima.
Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) – Agronomski i javno-zdravstveni problem na području baranje
Sanda Rašić
Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia) je izuzetno alergogena biljka, koja prouzrouje velike zdravstvene teškoće osobama osjetljivim na njenu pelud. Istovremeno, zbog svoje velike pokrovnosti, ta je invazivna korovna biljka problem i na poljoprivrednim i nepoljoprivrednim površinama. Temeljem florističkih snimki, metodom po Br.-Bl. (1964.), utvrđena je značajna pokrovnost ambrozije na istraživanome području. Floristike snimke (106), rađene tijekom kolovoza i početkom rujna, ukazale su da u Baranji populacija ambrozije egzistira s velikim broj jedinki po jedinici površine. Visoka gustoća populacije zabilježena je u suncokretu i na strništima te se ta mjesta smatraju žarištem problema. Prema florističkim snimkama, zastupljena je i na ruderalnim staništima te uz ceste i kanale. Terenska su istraživanja potvrdila sumnju da se ta alohtona biljka sve više širi. Osim agronomski, ambrozija je i veliki javno-zdravstveni problem. Pelud te korovne vrste izuzetno je jak aeroalergen i tijekom ljetnih mjeseci izaziva kod predisponiranih osoba jače ili slabije alergijske reakcije. Stoga su izvršena detaljna aerobiološka istraživanja (2003. – 2008.) volumetrijskom metodom (Burkardova klopka za pelud i spore), zbog utvrđivanja jačine i tijeka polinacije ambrozije. Pelud ambrozije je u zraku istraživanoga područja prisutna krajem ljeta, kada su i alergijske tegobe osjetljivih osoba najizraženije. Praćenjem sezonske dinamike peludi ambrozije kroz šestogodišnje razdoblje, utvrđeno je da polinacija započinje u srpnju i traje sve do listopada. Dužina polinacije u prosjeku iznosi od 74 do 94 dana, a vrhunac polinacije pada između 22. kolovoza i 3. rujna. Maksimalna dnevna količina peludi ambrozije u zraku razlikovala se od godine do godine i kretala se od 143 do 439 zrnaca po m3 zraka. Meteorološki čimbenici značajno utječu na količinu peludi u zraku. Dokazano je da povećanjem temperature zraka raste i koncentracija peludi u zraku, dok povećanjem relativne vlage opada koncentracija peludi u zraku. Oborine, brzina i jačina vjetra nisu se pokazale signifikantne. Poznavanje razdoblja subpatološkog i patološkog rizika za alergične osobe od iznimne je važnosti. Polinacija ambrozije u Baranji traje između 8 i 13 tjedana. Vrhunac je uglavnom u 34., 35. tjednu, što odgovara kraju kolovoza ili početku rujna. Floristička kartiranja i monitoring peludi u zraku svakako su za alergične osobe važne informacije, ali jedino se suzbijanjem ambrozije na poljoprivrednim i nepoljoprivrednim površinama može pomoći osobama koje pate od alergijskih bolesti. Suzbijanje ambrozije zahtijevan je i složen proces, koji se može provesti na više načina. Agronomska praksa nudi više rješenja, ali od bitne je važnosti da predložena rješenja budu, pored učinkovitosti, i ekonomski opravdana.
FE-kloroza vinove loze na podunavskoj podregiji
Mato Drenjančević
Karbonatna tla na lesu kao matičnome supstratu karakteriziraju područje vinogradarske podregije Podunavlje, smještene na krajnjem istoku Republike Hrvatske. Kloroze na tim tlima česta su pojava, a uglavnom se javljaju kao posljedica viška kalcija i magnezija i nedovoljne opskrbljenosti tla željezom i cinkom ili je uvjetovana njihovom inaktivacijom, odnosno prelaskom u oblike koji su biljci nepristupačni. Nedostatak željeza kod vinove loze manifestira se međužilnom klorozom prvo mlaih listova, pri čemu nervatura lista ostaje zelena, a potom dolazi i do pojave rubne nekroze i opadanja liša. Rezultati istraživanja obuhvaćaju podatke koji su dobiveni na temelju istraživanja na širem prostoru vinogradarske podregije Podunavlje i egzaktnih istraživanja u poljskome gnojidbenome pokusu. Istraživanja na prostoru vinogradarske podregije Podunavlje, vinogorja Srijem, Erdut i Baranja, obavljena su u srpnju 2007. godine, a obuhvaćala su pozicioniranje lokacije nasada, procjenu klorotinosti nasada, ocjenu opsega stanja nasada i utvrđivanje ukupne koncentracije kloroplastnih pigmenata indirektnom metodom (klorofil metar) na klorotinim i neklorotinim biljkama vinove loze. Iz podataka dobivenih klorofil metrom, izračunat je intenzitet relativne kloroze. Poljski pokus smješten na proizvodnim površinama trvtke Agro-Ilok d.d. u Iloku, lokalitet Radoš, proveden je tijekom 2008. i 2009. godine na kultivaru Graševina, podlozi Kober 5BB, kao najznačajnijem bijelom kultivaru i podlozi na prostoru vinogradarske regije Kontinentalna Hrvatska. Pokus je postavljen po split-plot metodi u 5×3 stepenice. Glavni faktor A činili su različiti kemijski tretmani u osnovnoj gnojidbi: A1 = 0 kontrola bez gnojidbe; A2 = 150 kg P2O5 + 300 K2O kg ha-1 (KCl); A3 = 150 kg P2O5 + 300 K2O kg ha-1 (K2SO4); A4 = 150 kg P2O5 + 300 K2O kg ha-1 (KCl) + 25 kg ha-1 Fe – FeSO4x7H2O; A5 = 150 kg P2O5 + 300 K2O kg ha-1 (K2SO4) + 25 kg ha-1 Fe – FeSO4x7H2O. B faktor imao je tri stepenice: B1 = bez folijarnoga tretmana; B2 = folijarno dva tretiranja (jedanput prije i jedanput nakon cvatnje s 2,5 kg Fe ha-1); B3 = folijarno četiri tretiranja (dvaput prije i dvaput nakon cvatnje s 5 kg Fe ha-1). Gnojidba kalijem djelovala je na signifikantno povećanje prinosa uz rizik pogreške od P=0,01% u obje godine istraživanja u odnosu na kontrolni tretman. Gnojidba različitim izvorima kalija i uz dodatak FeSO4x7H2O u osnovnoj gnojidbi nije utjecala na sadržaj šećera u moštu ni u jednoj godini. Gnojidbeni tretmani u osnovnoj gnojidbi, kao i folijarna tretiranja, nisu značajnije utjecala na ukupnu kiselost mošta ni u jednoj godini. Postotak fosfora u suhoj tvari lista nije se mijenjao s različitim izvorima kalija, kao ni dodatkom željeza u tlo, niti folijarnim tretiranjem. Gnojidba kalijem povećala je razinu kalija u listu u odnosu na negnojeno tim elementom. Kalijev klorid, kao i kalijev sulfat, s 25 kg ha-1 željeza u osnovnoj gnojidbi, ali i bez željeza djelovali su na porast koncentracije željeza u listu. Folijarna gnojidba željezom signifikantno djeluje na porast željeza u lišću u obje godine, s izuzetkom 2009. godine u fazi cvatnje. Nije bilo vizualnih simptoma Fe-kloroze na lišću u obje faze razvoja niti u jednoj godini istraživanja. Koncentracija mangana nije se mijenjala gnojidbom kalijem različitih izvora, kao ni kod varijanata gnojidbe kalija sa željezom u osnovnoj gnojidbi, a ni folijarnim tretiranjem tijekom vegetacije. Koncentracija cinka u suhoj tvari lista nije bila podložna značajnijim promjenama gnojidbom kalijem različitih izvora, kao ni kalija u kombinaciji sa željezom u osnovnoj gnojidbi. Još manji utjecaj imalo je folijarno tretiranje na promjenu cinka u lišću u fazi cvatnje. Koncentracija bakra u listu mijenjala se gnojidbom kalijem, ali ne izrazito, dok folijarna gnojidba nema utjecaja na promjenu koncentracije bakra ni u jednoj godini istraživanja. Korelacijskom analizom utvrđena je vrlo značajna negativna korelacija između koncentracije kalija i omjera K/Ca u suhoj tvari lista. Visoko značajna pozitivna korelacija utvrđena je između koncentracije kalija u suhoj tvari lista i sume kationa K+Ca+Mg. Temeljem postignutih rezultata, možemo zaključiti kako Fe-kloroza vinove loze na širem području vinogradarske podregije Podunavlje predstavlja značajan problem u proizvodnji groža i vina. Izostali su očekivani efekti gnojidbenih varijanata glede kloroze, kao i pojave koje prate taj fiziološki nedostatak. Ti su rezultati dobiveni u značajno promijenjenim klimatskim uvjetima, s trendom suše u vegetaciji i blagom zimom. Istraživanje tim više zahtijeva daljnji kontinuitet rada, zbog dobivanja što više podataka u novonastalim klimatskim uvjetima.
Sortna specifičnost akumulacije kadmija, cinka i željeza u zrnu ozime pšenice (Triticum aestivum L.)
Andrijana Eđed
U radu je istraživana sortna specifičnost usvajanja, translokacije, distribucije i akumulacije Cd, Zn i Fe te interakcija navedenih elemenata u ozimoj pšenici. Ciljevi su istraživanja bili: (1.) ispitati postoji li genetska specifičnost genotipova ozime pšenice u pogledu akumulacije Cd, Zn i Fe u zrno pšenice te mogu li se izdvojiti sorte niske akumulacije Cd uz visoku akumulaciju Zn i/ili Fe, (2.) istražiti postojanje genetske različitosti genotipova ozime pšenice u pogledu translokacije Cd, Zn i Fe iz vegetativnih dijelova u zrno te (3.) utvrditi utjecaj kontaminiranosti tla kadmijem na distribuciju i akumulaciju Cd, Zn i Fe u organe pšenice. Pokus je proveden tijekom dvije godine. U vegetacijskoj sezoni 2007./2008. u pokus je bilo uključeno 52 sorte ozime pšenice, od kojih je 34 hrvatskog, 7 austrijskog, 5 maarskog, 3 francuskog te po jedna sorta ruskog, talijanskog i njemačkoga podrijetla. Pokus je bio postavljen u posude, po planu potpuno slučajnoga sustava s dvije razine kontaminacije tla kadmijem (0 i 20 mg kg-1) u četiri ponavljanja. U vegetacijskoj sezoni 2008./2009. pokus je postavljen po planu potpuno slučajnoga blok sustava s 10 sorata pšenice i tri razine kontaminacije tla kadmijem (0, 2 i 5 mg kg-1) u četiri ponavljanja. Koncentracija Cd, Zn i Fe u otopini biljnih uzoraka utvrđena je direktnim mjerenjem pomoću ICP-OES. Koncentracija Cd, Zn i Fe određena je u fazi cvatnje u korijenu, stabljici, listovima, listu zastavičaru i klasu te u punoj zriobi u slami, listovima, pljevicama i zrnu. Prikupljeni podaci statistiki su obrađeni u SAS Software 9.1.3. programskome paketu. Utvrđena je sortna specifičnost s obzirom na akumulaciju kadmija, cinka i željeza na kontaminiranome i nekontaminiranome tlu. Analizom varijance utvrđene su statistički značajne razlike u koncentraciji Cd, Zn i Fe u zrnu između ispitivanih sorata pšenice na svim primjenjenim razinama kontaminacije tla Cd u obje godine pokusa. Također je utvrđeno da je kontaminacija tla Cd značajno utjecala na akumulaciju Cd u zrno, dok za akumulaciju Zn i Fe u zrno nije utvrđen statistički značajan utjecaj kontaminacije tla Cd. Ispitivane sorte značajno su se razlikovale po iznošenju Cd, Zn i Fe masom suhe tvari različitih dijelova pšenice te po koeficijentu akumulacije Cd, Zn i Fe u korijen, koeficijentu translokacije iz korijena u stabljiku i iz korijena u list zastavičar. S obzirom na koeficijent korelacije između koncentracije Cd, Zn i Fe u zrnu, ispitivane sorte podijeljene su u šest skupina, koje se razlikuju po međuodnosu navedenih elemenata. Dobiveni rezultati mogu poslužiti kao polazna točka u istraživanjima mehanizama usvajanja, translokacije i akumulacije Cd, Zn i Fe u ozime pšenice te za izbor sorata za oplemenjivanje, s ciljem povećanja koncentracije Zn i Fe u zrnu, uz snižavanje koncentracije Cd u zrnu.
Interakcije h2s i no u prijenosu signala u listovima uročnjaka (Arabidopsis thaliana L.) i paprike (Capsicum annuum L.)
Miroslav Lisjak
U ovome je istraživanju provedena serija pokusa s više genotipova uročnjaka (Arabidopsis thaliana L.) i paprike (Capsicum annuum L.) u kontroliranim uvjetima klima komore, s ciljem utvrđivanja fiziološke uloge H2S u biljkama i njegovoga potencijalnoga djelovanja kao signalne komponente, naročito u interakciji s NO signalnim putevima. Poseban je naglasak stavljen na mehanizam rada puči i prijenos signala u njihovom otvaranju i zatvaranju. Također, istraživan je učinak tretmana biljaka paprike s H2S u uvjetima solnoga stresa. Kod obje biljne vrste utvrđeno je da primjenjeni donori, H2S, NaHS i GYY4137, inhibiraju zatvaranje puči, smanjujući akumulaciju NO, za koju je dokazano da se javlja pri tretmanu puči s donorom SNP ili s ABA. Djelovanje NO i H2S bilo je suprotno i u reakciji biljaka paprike na solni stres, pri čemu je povećana antioksidativna aktivnost u listu, utvrđena nakon tretmana s H2S, naročito s NaHS. Također, GYY4137 se može smatrati prikladnim donorom H2S za istraživanje funkcija H2S u biljkama. Rezultati istraživanja ukazuju na interakcije H2S i NO u staničnome prijenosu signala u biljkama, kako u normalnim uvjetima, tako i kod solnoga stresa. Daljnja istraživanja takvoga tipa trebala bi još preciznije definirati funkcije H2S u biljnome metabolizmu, zbog potencijalne praktične vrijednosti tih spoznaja za povećanje otpornosti biljaka na stres i poboljšanje njihove produktivnosti.
Utjecaj kalpastatin (cast) genotipa na kvalitativna svojstva hibridnih svinja
Ivona Đurkin
Istraživanje je provedeno na 90 tovljenika (45 nazimica i 45 kastrata) križanaca PIC337xC23. Svinje su uzgojene u testnoj stanici „Kozarac“ i hranjene smjesama koje su sadržavale 13,58 MJ/ME i 17,36 % sirovih proteina u razdoblju do 30 kg žive mase; 13,26 MJ/ME i 16,05 % sirovih proteina u razdoblju od 30 do 70 kg žive mase te 12,95 MJ/ME i 14,06 % sirovih proteina od 70 kg žive mase do kraja tova. Hranidba je bila ad libitum. Tijekom tova jedna je svinja uginula. U dobi od 169 dana (prosječno 110 kg žive mase), 183 dana (prosječno 130 kg žive mase) i 197 dana (prosječno 150 kg žive mase) svinje su žrtvovane. Na liniji klanja i u laboratoriju utvrđena su sljedeća svojstva polovica i kvalitete mesa: duljine polovica „a“ i „b“, duljina i opseg buta, indeks buta, debljina mišia i lene slanine prema „DT“ metodi, površina lenoga mišića i pripadajuće mu slanine, pH45 i pH24 u m. longissimus dorsi i m. semimembranosus, EC45 i EC24 na istim mjestima i u isto vrijeme kao i pH vrijednosti, boja mesa (CIE L* a* b*), otpuštanje mesnoga soka, kalo kuhanja, instrumentalna nježnost (WBSF) i aktivnost ukupnoga kalpaina. Kemijski sastav leđnoga mišića utvrđen je NIR spektrofotometrijom. Polimorfizmi na CAST genu utvrđeni su PCR-RFLP metodom uporabom HinfI, MspI i RsaI restrikcijskih endonukleaza. Za svaki od navedenih lokusa utvrđena su po tri genotipa te su imenovani na sljedeći načćin: AA, AB i BB za CAST/ HinfI lokus; CC, CD i DD za CAST/MspI lokus te EE, EF i FF za CAST/RsaI lokus.
Marketing agrosubjekata u informatičkom okruženju
Davorin Turkalj
U radu je metodički sagledana, primjenom kvantitativnog i kvalitativnog istraživanja, trenutna razina upoznatosti i korištenja novih tehnologija u službi marketinga kod agrosubjekata u Republici Hrvatskoj. Rezultati i iznesene spoznaje daju osnovu za reagiranje u svrhu poboljšanja aktualne problematike i nadolazećega razdoblja koje će zahvatiti poljoprivrednike. Biotehničke znanosti, zbog stalnoga praćenja, proučavanja i kontrole međuzavisnih procesa i kompleksnih odnosa, stvaraju potrebu za jedinstvenim sustavom diseminacije znanja i spoznaja. Za upravljanje skupom informacija, nastalim tijekom tih procesa, treba imati sustav koji će prenositi i skladištiti sakupljeno znanje na siguran, jednostavan i cjelovit način u realnome vremenu. Ključnu ulogu, na osnovi današnjih saznanja, mogu odigrati informacijsko komunikacijske tehnologije (ICT), koje obuhvaćaju uporabu računalnih i komunikacijski tehnologija te tehnologija prijenosa i upravljanja informacijama. Internet, zajedno s ostalim informacijsko komunikacijskim tehnologijama (ICT), predstavlja sredstvo za premošćivanje jaza između stručnjaka iz različitih struka, ljudi iz ruralnih područja i poljoprivrednih proizvođača, kroz interakciju i dijalog. On, također, može uvrstiti nove suradnje i umrežavanja kroz međusektorska povezivanja između vladinih institucija, različitih potpornih agencija i samih poljoprivrednika. Implementacijom poljoprivrednoga sektora s informacijskim tehnologijama nailazi se na različite ograničavajuće čimbenike kao što su potreba rekonstrukcije sektora, ulaganje u nova sredstva komunikacije i popratnih platformi, slaba informatička pismenost poljoprivrednika, nedostatak odgovarajuće infrastrukture itd. U tome smislu internet i suvremene tehnologije mogu stvarati pozitivne promjene u agraru. Primarni je cilj disertacije bio teorijski razraditi program i proces aplikacije marketinga u agro sektoru, uz prikaz taktičkih i strateških opcija s gledišta pojedinoga gospodarskoga subjekta iz agro sektora, uz pomoć IT tehnologije. Analizom je utvrđeno da u nas ne postoji u dovoljnoj mjeri razrađen ni teorijski pristup agro marketingu, a to otežava i praktičnu implementaciju marketinga te integraciju IT tehnologija u marketinški program i marketinški proces. S obzirom na posebna obilježja karaktera poljoprivredne proizvodnje, teško je u ovome području aplicirati tradicionalni industrijski marketinški miks. Prihvatljivije je, stoga, poljoprivredne aktivnosti promatrati kao proizvodno uslužnu djelatnost i razmotriti dodatna „3P“ elementa (people – ljudi, process – procesi, physical evidence – fizički dokazi), što je u radu razrađeno. Primarno istraživanje provedeno je s ciljem utvrđivanja spremnosti poljoprivrednih subjekata na usvajanje i primjenu informacijsko komunikacijskih tehnologija. Pri istraživanju korištene su metode kvalitativnog istraživanja metodom dubinskog intervjua i kvantitativnog istraživanja primjenom metode CATI. Istraživanje je provedeno na slučajnom uzorku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstvima (N=572), dvoetapno stratificiran (prema županiji i veličini naselja), koja su 2009. primila poticaj prema službenome dokumentu Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnome razvoju. Na promatranom uzorku OPG-ova, utvrđena je niska razina posjedovanja i primjene informacijskih tehnologija, kao osposobljenosti samih poljoprivrednika. Nakon pregleda križanja prema demografskim pokazateljima, moguće je zaključiti kako se OPG, koji ima najrazvijeniju informatičku pismenost, nalazi u Zagrebakoj županiji, registriran je između 2000. i 2005., posjeduje vlastitu web stranicu te se bavi stočarskom proizvodnjom na površini između 5 i 10 ha zemlje. Naravno, navedeno je uprosječeni rezultat, s ciljem generiranja informacije o profilu informatički educiranog OPG-a, što ne isključuje dobre primjere izvan promatranoga profila. U doktorskoj disertaciji, hipoteza koja iznosi da poljoprivredni sektor ima veliki potencijal i prostor za poboljšanje kroz korisnost koju donose informacijske tehnologije, potvrđena je analizom sekundarnih podataka i rezultatima primarnog istraživanja. Argumentiranje dokaza te hipoteze ujedno je i najvažniji izvorni znanstveni doprinos ove doktorske disertacije.