Broj uginulih pčelinjih zajednica, koji konstantno raste, problem je koji trenutno najviše brine pčelare. Veliki broj uginulih pčela posledica je lošeg kvaliteta hrane i neočekivano velikog broja ledenih dana, kao i nemogućnosti izlaska pčela na „pročisni let“.

Za sada se broj uginulih pčela kreće 10-15%, ali pravo stanje će se znati tek negde u martu, posle prvog detaljnog pregleda pčelinjih zajednica sa otvaranjem košnica i čišćenjem podnjača.

Ono što je neophodno već sada učiniti je čišćenje uginulih pčela sa podnjače kako bi sa prvim lepim danom pčele mogle nesmetano da izađu na pročisni let, koji je posle ovako dugih nepovoljnih vremenskih uslova neophodan za njihov opstanak.

Pored toga, sa lepim danima u februaru treba da usledi i prvo, veoma kratko otvaranje košnica kako bi se proverilo stanje hrane i eventualno dodala kvalitetna šećerno-medna pogača (1-1,5 kg po društvu).

„S obzirom na to da je leglo, makar u našem podneblju, veličine šake na 1-2 rama i da je počelo da se razvija tek od Božića, februarsko otvaranje košnica mora da bude veoma brzo kako se ne bi narušila mikroklima pčela za koju su se same borile u ovim uslovima. Iskusnijim pčelarima je već na sam pogled pčelinje zajednice sve odmah jasno kada je reč o hrani, postojanju matice u društvu, količini pčela, ali i kada je reč o položaju samog klubeta za taj period“, kaže Milivoje Minović koji se više od 15 godina bavi pčelarstvom.

Sa lepim danima u februaru treba da usledi i prvo, veoma kratko otvaranje košnica kako bi se proverilo stanje hrane i eventualno dodala kvalitetna šećerno-medna pogača.

Iz tog razloga on preporučuje mlađim pčelarima da se u ovako specifičnim uslovima posavetuju sa iskusnijim pčelarima i čak zajedno sa njima izvrše prvo otvaranje posle ledenih dana.

Da li smo spremni za organsku proizvodnju meda?

Međutim, i tu ima izuzetaka. Kao što svaki pčelar zna, pčelarska godina je specifična kao takva i ne poklapa se sa lunarnom godinom. Zato ko je uspeo da na vreme broj varoe svede na minimum, da obezbedi dovoljnu količinu kvalitetne hrane za svaku pčelinju zajednicu, taj nema potrebe da otvara košnice do prvih cvetova, odnosno unosa polenovog praha za novi razvoj društava i bezbolnu smenu zimskih pčela.

Tokom protekle godine čak i iskusnim pčelarima trebalo je mnogo umeća da se obezbede uslovi za prezimljavanje pčela. Prema mišljenju Minovića, 2016. godina bila je jedna od retkih gde su se i iskusni pčelari našli u nedoumici kako se treba ponašati prema pčelinjim zajednicama. Dodatnu poteškoću doneli su i dugotrajni ledeni dani u decembru i januaru koji su u velikoj meri uticali na opstanak pčela, s obzirom da je prethodna godina bila veoma siromašna nektarom.

Ko je uspeo da na vreme broj varoe svede na minimum, da obezbedi dovoljnu količinu kvalitetne hrane za svaku pčelinju zajednicu, taj nema potrebe da otvara košnice do prvih cvetova.

„Dobro je cvetalo sve voće, čak je i bagrem dobro cvetao. Nije bilo mnogo kišnih dana, niti jačih mrazeva koji bi uticali na prinos. Međutim, desilo se nešto što se veoma retko dešava, a to je da cvetovi nisu medili, kako u voćnoj, tako i u bagremovoj paši“, objasnio je Milivoje Minović.

Kako pobediti upornu varou i pripremiti pčele za zimu

Ništa bolje nije bilo ni pčelarima koji su selili svoje zajednice, jer iz ovoga kraja najčešće odlaze na livade Pešterske visoravni i okolnih planina, dok je nešto povoljnija situacija bila sa suncokretovom pašom u Vojvodini.

U takvim situacijama, oni koji nisu imali dovoljno prirodnog meda u košnicama za dobro prezimljavanje morali su da pre 15. septembra izvrše dohranjivanje pčela šećernim sirupom. To je, uglavnom, oko 10-15 litara po košnici.

„Treba napomenuti da se pre dohranjivanja pčela mora izvršiti čišćenje pčelinjih zajednica od varoe, prvo takozvanim letnjim tretmanima, a kasnije u novembru i zimskim tretmanom. To se najčešće radi oksalnom kiselinom“, upozorava Minović.

On dodaje da za uništavanje varoe treba izabrati adekvatne preparate sa liste registrovanih i da bi se trebalo strogo pridržavati uputstava koja proizvođač propisuje.

„Ovo posebno ističem jer mi je poznato da se određeni broj pčelara ne pridržava striktno definisanog uputstva proizvođača, pa se time znatno smanjuje efikasnost, što može biti pogubno za pčelinju zajednicu“, navodi on.

Prema mišljenju Minovića, pčelinja društva koja su pripremljena na ovakav način mogu se nadati opstanku preko zime, čak i u vrlo teškim uslovima kakvi su bili prethodnih meseci.

Sagovornik: Milivoje Minović, pčelar
Autor: Julijana Minović
Izvor: Agromedia

Napravi novu temu u “Aktuelnosti”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">