Izvor: PKS
12. januar
Niža referentna kamatna stopa NBS i pretvaranje veće količine evra u dinare izazvalo visoko pomeranje kursa evra i slabljenje dinara
Rast kursa evra i slabljenje dinara, koje je započelo decembra prošle i nastavljeno u ovoj godini, izazvano je nesmotrenim ponašanjem Narodne banke Srbije i Vlade jer su istovremeno povukle poteze koji su izbacili velike količine dinara na tržište, a to je podiglo kurs evra – ocenio je Stojan Stamenković, urednik mesečnika MAT na konferenciji za štampu. Za sve one koji se zalažu za stabilan kurs i zaustavljanje ovako velikog slabljenja dinara, Stamenković kaže da se bave „političkim marketingom“.
Stamenković je objasnio da je NBS smanjila refernetnu kamtnu stopu i po tom osnovu „pustila“ oko 14 milijardi dinara na tržište. Po njemu, Vlada Srbije snosi deo odgovornosti za slabljenje dinara jer je krajem godine pretvorila oko 470 miliona evra, takozvanih specijalnih prava vučenja od MMF u dinare, kako bi platila zaostala dugovanja. Početkom godine je došlo do novog povećanja novčane mase na tržištu isplatom po 1.700 dinara za 4,8 miliona akcionara. Svoje poteze NBS i Vlada nisu usaglasile pa se u relativno kratkom vremenu na tržištu našlo mnogo dinara, a to je sve poguralo kurs evra naviše – ocena je Stojana Stamenkovića, urednika mesečnika MAT.
Stamenković ističe da kurs dinara i dalje treba da ostane plivajući bez obzira na posledice koje ostavlja. Fiksni kurs bi, dugoročnije gledano, doveo do brze potrošnje deviznih rezervi, a posledica toga opet bi bila žestoka depresijacija nacionalne valute. Same kompanije, posebno velike, kada su se zaduživale nisu vodile računa o alokaciji sredstava i uticaju krize. Čak i za kompanije koje su vrlo poslovno trošile novac od kredita otvarajući nove poslove i nova radna mesta i zaduživale se pre početka finansijske krize, po Stamenkoviću država i NBS ne treba da spašavaju nekim posebnim merama.
Stamenković, je dalje istakao da najave o mogućem odmrzavanju plata i penzija u ovoj godini ako se za to stvore uslovi se „bave političkim marketingom“.
Sa ovom ocenom urednika MATa, se nije složila Vidosava Džagić, potpredsednica Privredne komore Srbije. Ona je istakla da je „ najveći broj kompanija, a posebno kompanija iz sektora industrije i gradjevinarstva, svoje zaduživanje intenzivirao od 2006. a posebno 2007. godine i to pre svega za investicije u nabavku novih tehnologija i podizanje konkurentnosti, koja ih je i održala tokom 2009. godine u vremenu krize. U trenutku zaduživanja nije bilo naznaka svetske ekonomske krize tako da sa ovim rizikom nisu mogle kalkulisati.
-Kad govorimo o preduzećima u industriji ne treba zaboraviti da pad proizvodnje u prošloj godini preduzeća nisu reagovala srazmernim smanjenjem zapsolenosti o čemu primera radi govori i podatak da kada je u septembru mesecu 2009. godine pad proizvodnje bio 15 odsto, smanjenje broja zaposlenih bilo je oko devet odsto, što je uzrokovalo rast jediničnih troškova u industriji za 12,5 odsto, što je dovelo do pogoršanja troškovne konkurentnosti i pada produktivnosti. Sve ovo govori da realni sektor, odnosno privreda ne može da izdrži ovakav pritisak u dužem periodu i ne može teret tranzicije i ekonomske krize da nosi bez prave podrške države, kao i u svim svetskim ekonomijama. Krajem prošle godine postojao je opravdan starh kompanija da sličan scenario iz 2008 godine kada se radi o depresijaciji dinara u odnosu na evro može da se ponovi, a kao posledica toga bi bili veliki gubici po osnovu negativnih kursnih razlika u bilansima preduzeća, a samim tim i lošija klasifikacija kod poslovnih banaka – naglasila je potpredsednica Džagić. – Početkom ove godine novo slabljenje dinara je novi pritisak na rast poslovnih troškova. Ovo se negde mora preliti –može doći do povećanja cena proizvoda, što za posledicu može da ima smanjenja prometa i novi pad tražnje ali i pritisk na inflaciju.
Potpredsednica Privredne komore Srbije Vidosava Džagić, posebno je istakla da:
-Mislim da ne treba da govorimo o „političkom marketingu“ i većim i manjim krivcima za slabljenje dinara nego treba da se što pre preduzimaju mere kako bi zaustavili odmah, na početku godine, sve ovo što može da ima negativne posledice za privredu i za državu kako na kratak tako i duži rok.
Kada je o konjukturnim kretanjima reč još nema jasnih i čvrstih znakova da je oporavak privrede ozbiljno počeo. Čak 23 odsto firmi u privatnom sektoru očekuje pogoršanje položaja u sledeća tri meseca. Inflaciona očekivanja prisutna su u skoro 70 odsto firmi. Pesimizam se pokazuje i kada je reč o povećanju zaposlenosti jer čak 20 odsto firmi planira otpuštanje radnika.
Kada je reč o makroekonomskim pokazateljima pad proizvodnje je zaustavljen, a uvoz raste po stopi od šest, a iszvoz od četiri odsto. Pada promet u trgovini za 15 odsto realno u novembru u odnosu na isti mesec 2008. godine, a pada i masa zarada realno za dva odsto.