Na Sednici Odbora Udruženja za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda, održanoj 7. aprila u PKS, razgovaralo se o sprovođenju Zakona o poljoprivrednom zemljištu i novog Pravilnika o uslovima i postupku davanja u zakup i na korišćenje poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini, objavljenog 2. marta 2017. godine.

Udruženje proizvođača mleka Srbije smatra da samo ukoliko proizvođači budu imali ravnopravan status prilikom zakupa državnog zemljišta, mogu opstati u ovoj proizvodnji, a u suprotnom je nestanak mlečnog govedarstva siguran. Prisutni su naveli kako smatraju da je Zakon u celini dobar ali da je neophodno napraviti odgovarajući Pravilnik u korist onih kojima je i namenjen (odnosi se na pravo prečeg zakupa u stočarstvu). U vezi sa tim, ukoliko prilikom procedure prečeg zakupa prvenstvo budu imali drugi akteri van ove proizvodne grane, farmeri će definitivno i nedvosmisleno nestati zbog čega predmetni Zakon u pogledu stočara gubi svaki smisao. U tom pogledu, postoji bojazan od zavisnosti od uvoza koja bi posledično usmerila nacionalnu poljoprivredu isključivo na vrednost ratarskih kultura.

Farmeri (uzgajivači životinja i korisnici državnog poljoprivrednog zemljišta) su zbog prirode posla aktivni tokom cele godine i investitori su u proizvodnju kroz zapošljavanje i postupke za unapređivanje i razvoj stočarstva. Stabilnost stočarstva i stočarske proizvodnje u velikoj meri zavisi od stabilnosti mlečnog govedarstva za čije poslovanje je potrebna onolika količina državnog zemljišta kolike su potrebe za izmirivanje ishrane muznih grla u delu potreba za kabastim hranivima. Usled toga, navedeno je na sastanku, zakup državnog zemljišta ne pripada socijalnoj već ekonomskoj kategoriji. Na osnovu skorašnjih istraživanja uočeno je da na poljoprivrednom zemljištu na teritoriji Vojvodine nedostaje 50% humusa dok se u prethodnom periodu izvozio stajnjak.

Na sednici je istaknut i problem sa kojima se suočavaju ribari zbog nedefinisanog „uslovnog grla“ za toplokrvne ribnjake. I pored definisanog stava da se ribnjaci uključe u pravo prečeg zakupa na osnovu člana 64a Zakona o poljoprivrednom zemljištu, tu odredbu nije moguće iskoristiti jer podzakonskim aktima nije definisano „uslovno grlo“ za oblast ribarstva.

Nacionalne subvencije predstavljaju i dalje socijalnu kategoriju, bez obzira na veći agrarni budžet koji je raspoređen za ovu godinu. Postavlja se pitanje da li je adekvatno raspoređen kao i da li se država opredelila za sistemsku podelu državne pomoći. Zakon o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju („Sl. glasnik RS“, br. 101/16) koji je u primeni od 1. januara 2017. odnosno Pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja prava na podsticaje u stočarstvu za tov junadi, tov svinja, tov jagnjadi i tov jaradi („Sl. glasnik RS“, br. 111/15, 9/16, 110/16) ograničava ostvarivanje prava na podsticaje u stočarstvu za tov svinja, na podsticaj najviše za 10.000 grla tovnih svinja. Na osnovu podataka od Uprave za agrarna plaćanja, u 2016. od ukupnog broja populacije svinja u Republici Srbiji procene su da je premirano svega oko 34,6% tovnih grla (status bez ograničavanja). U 2015. ta procena je iznosila 37,3%.

Napravi novu temu u “Aktuelnosti”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">