Kapaciteti hladnjača u Srbiji, prema podacima Poljoprivredne inspekcije su oko 600.000 tona, što je, kako se procenjuje, dovoljno skladišnih kapaciteta za domaće potrebe, ali posmatrano po područjima i teritorijalno, oni nisu ravnomerno raspoređeni. Srbija će uskoro moći da koristi i sredstva IPARD, pa u resornom ministarstvu očekuju investicije u nove skladišne kapacitete.

Prema podacima Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine, najveći broj hladnjača smešten je u “voćarskim regionima”, odnosno Smederevu, Topoli, Subotici, Grockoj i Čačku.

Po kapacitetima, kako su precizirali u resornom ministarstvu, prednjači Arilje i tamo su hladnjače namenjene skladištenju smrznute maline, dok se u ostalim područjima skladišni kapaciteti uglavnom koriste za čuvanje svežeg voća – jabuke, kruške, breskve.

U Ministarstvu poljoprivrede naglašavaju da je na osnovu poslednjeg popisa poljoprivrede, uočeno da skladišni kapaciteti nedostaju, odnosno da ih ima malo u opštinama Valjevo i Prokuplje, koje su u vrhu po po površinama pod voćem.

“Jako je bitno da hladnjače budu raspoređene teritorijalno, obzirom da pojedine voćne vrste gube na kvalitetu prilikom dužeg transporta”, kazali su u resornom ministarstvu.

U Ministarstvu poljoprivrede su naglasili da oni svojim subvencijama podstiču ulaganja u višu fazu prerade, jer je kako tvrde veoma važno da se razvije prerađivačka industrija voća, jer je na njoj nekoliko puta veća zarada nego u primarnoj proizvodnji.

Bitno je, kako dodaju i da poljoprivredni proizvođači u isto vreme rade na jačanju svesti o potrebi udruživanja radi zajedničkog pojavljivanja na tržištu, pošto će se tako proces proizvodnje zaokružiti od ubiranja plodova, preko čuvanja i pakovanja, pa do konačnog plasmana, prezentovanja i prodaje na tržište.

IPARD investicije u nove skladišne kapacitete

Srbija će uskoro moći da koristi i sredstva IPARD, pa u resornom ministarstvu očekuju investicije u nove skladišne kapacitete.

Ministarstvo poljoprivrede trenutno subvencioniše podizanje preradnih kapaciteta u smislu pripreme proizvoda za tržište, nabavku opreme i uređaje za sušenje voća, opreme i uređaje za zamrzavanje voća, nabavku nove opreme za prijem, preradu, punjenje i pakovanje, voća, grožđa, i njihovih proizvoda, kao i nabavku nove opreme za blanširanje, pasterizaciju i sterilizaciju voća i njegovih prerađevina.

Subvencioniše se i nabavka nove opreme za proizvodnju vina i jakih alkoholnih pića, kao i marketing proizvoda u iznosu od 50 odsto od iznosa investicije, a za područja sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi iznos subvencija je 65 odsto od iznosa investicije, do maksimalnog iznosa od pet miliona dinara.

Podsticaji postoje i za izgradnju objekta za čuvanje i skladištenje poljoprivrednih proizvoda (hladnjače), kao i za nabavku opreme za ta skladišta, kao i za nabavku nove opreme za plasiranje proizvoda za tržište, a visina iznosa podsticaja je 50 odsto od vrednosti troškova, za područja sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi u iznosu od 65 odsto, u maksimalnom iznosu do osam miliona dinara.

Krediti za investicije u opremu za sušenje i zamrzavanje voća

U Ministarstvu poljoprivrede su kazali da su predviđene i kreditne mere podrške za investicije u opremu i uređaje za sušenje i zamrzavanje voća, a da uslove kreditiranja definiše sama banka u skladu sa svojom poslovnom politikom, dok ministarstvo subvencioniše deo kamatne stope do tri odsto, kao i da je rok otplate je tri godine, uz grejs period od godinu dana, bez valutne klauzule.

Po tom osnovu, kako su precizirali fizičko lice, preduzetnik i pravno lice može da ostvari pravo na kreditnu podršku pod uslovom da je ukupan iznos kredita do šest miliona, dok zemljoradnička zadruga može da ostvari pravo na kreditnu podršku pod uslovom da je ukupan iznos kredita do 18 miliona dinara.

Podseća se da se u cilju podrške mladim poljoprivrednicima u ruralnim područjima dodeljuju podsticaji za investicije za razvoj i unapređenje primarne biljne proizvodnje i pripreme poljoprivrednih proizvoda za tržište, kao i razvoj i unapređenje prerade povrća i voća na poljoprivrednim gazdinstvima, a pravo na podsticaje imaju punoletni mladi poljoprivrednici, nosioci komercijalnih porodičnih poljoprivrednih gazdinstva i mladi preduzetnici od 18 do 40 godina.

Visina tog podsticaja je 75 odsto od vrednosti investicije, u maksimalnom iznosu do 1,2 miliona dinara.

Napravi novu temu u “Aktuelnosti”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">