Marinko Ukropina, generalni direktor SGS Srbija, ističe da 40 odsto ispitanog kukuruza nije za ishranu ljudi i stoke.

U nekim medijima je došlo do pogrešnih interpretacija mojih odgovora što je stvorilo senzacionalističke informacije da je svega 32 odsto ovogodišnjeg roda kukuruza bezbedno za ljudsku upotrebu. To naravno nije tačno, niti sam ja to tako rekao. Istina je da je na osnovu ispitanih 375 uzoraka koju je uradio SGS utvrđeno da je 32 odsto upotrebljivo za ljudsku ishranu a da je ukupno oko 60 odsto ispitanog kukuruza ispravno što za ljudsku što za stočnu ishranu.

Sa druge strane naši stručnjaci su utvrdili da je 40 odsto ispitanog kukuruza kontaminirano, dakle nije za upotrebu u ishrani ljudi i stoke – kaže za Danas Marinko Ukropina, generalni direktor preduzeća za kontrolu kvaliteta SGS Srbija.

Ispitivanja koja je uradila ta firma pokazuju da je zaraženi kukuruz moguće dekontaminirati ali i da je nakon toga njegova upotreba svejedno rizična.

– Nikako ne treba širiti netačne senzacionalističke vesti u ovakvoj situaciji ali istovremeno treba da jača svest kod svih nadležnih da treba obavljati opsežne kontrole i ispitivanja kako se zaraženo zrno ne bi našlo u ishrani. Potrebno je uvesti sistem kontrole u koji treba da budu uključeni skladištari i trgovci kao i svi drugi koji se nalaze u lancu distribucije kukuruza do krajnjih korisnika. Inače, do kontaminacije kukuruza je došlo u čitavom regionu, međutim u tim zemljama je problem uočen u početnoj fazi i na vreme je otklonjen. Zaraženi kukuruz može da se pojavi i to nije stvar koju treba tajiti kao sramotu već problem koji u korenu treba rešavati. Recimo u Bugarskoj je svojevremeno javno spaljena jedna količina kontaminiranog kukuruza – naglašava Ukropina.

Podsećanja radi, ispitivanja Naučnog instituta za prehrambene tehnologije u Novom Sadu (FINS) su pokazala da trećina ispitanih uzoraka kukuruza sadrži alfa toksine u nedozvoljenim granicama, što se približno poklapa sa rezultatima SGS Srbije čiji su eksperti utvrdili da uzorci sadrže 40 odsto zaraženog kukuruza. Preostaje da se vidi kakva će odluka biti doneta o tome šta će biti urađeno sa kontaminiranim kukuruzom. U FINS-u su istakli da bi se takav kukuruz mogao razblažiti mešanjem sa zdravim kukuruzom. Takva praksa u svetu postoji, na primer u Sjedinjenim Američkim Državama. Međutim, zakonska akta u Srbiji ne dozvoljavaju mešanje kontaminiranog sa zdravim kukuruzom. Zaraženo zrno može se tretirati i određenim preparatima, dok se uzorci u kojima su koncentracije toksina znatno veće mogu iskoristiti za proizvodnju biogoriva.

Monitoring
U Srbiji za razliku od zemalja Evropske unije, ne postoji monitoring roda kukuruza tokom godine. Da postoji, problem bi se mogao sanirati znatno ranije. Takođe u Srbiji ne postoji ni jasan pravilnik oko uzimanja uzorka koji će biti analiziran u laboratoriji. Najveći problem predstavlja donošenje reprezentativnog uzorka, jer on treba da obuhvati što veću površinu. U Evropskoj uniji se uzima znatno veći uzorak od kojih se pravi više manjih i nakon analize određuje srednja vrednost prisustva alfa toksina.

Izvor: Danas, G. VLAOVIĆ

Napravi novu temu u “Aktuelnosti”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">