Izvor: RTV

Med proizveden na našim pašnjacima, nedovoljno je poznat potrošačima u Evropi. Ako je na nekim teglama i navedena Srbija kao zemlja porekla, to je još nedovoljno da ga stranci prepoznaju kao naš proizvod.
Srbija ima odlične prirodne uslove za poljoprivredu, ali tu povoljnost nedovoljno koristimo. Uz to, ništa manji problem nije ni slab marketing domaćeg agrara.

Dobar primer za to je med. Izvozimo ga u Evropu. Prodamo sve što smo izvezli, ali naprosto nije postao brend, objašnjava predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije Rodoljub Živadinović.

„Naravno, na teglama meda, u Evropi je navedeno iz koje zemlje proizvod potiče, pa se ponekad može videti da je iz Srbije. Prošle godine je iz naše zemlje izvezeno 2000 tona meda. To nije mala količina“, kaže Živadinović i objašnjava da za sada nema ni proizvodnih niti drugih uslova da prodajemo brendirani med.

Pakovanje i promocija prodaju robu

Podsetimo na to da ni najveći profesionalci ne mogu da razlikuju pravi med od falsifikata. Za to su potrebne hemijske analize, pa zato ne čudi što u Evropskoj uniji potrošači kupuju najčešće med proverenih proizvođača.

Da bi kupovali med baš sa naših pašnjaka, moramo da obezbedimo mnogo više osim visokog kvaliteta proizvoda. To je prvi uslov, ali robu prodaju i pakovanje i promocija, a tu smo do sada, nažalost, premalo ulagali.

„Biti prepoznatljiv na tržištu, naročito u zemljama sa jakom poljoprivredom, dug je i mukotrpan posao. Udruženje pčelara je napravilo prvi korak u tom smeru, izradom autorizovanih tegli za med svojih članova, ali nam za potpun uspeh treba podrška države“, zaključuje Živadinović.

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu prepoznao je značaj pčelarstva, pa preko pokrajinskog Fonda za razvoj poljoprivrede uspešno podstiče taj posao.

„To je važna grana naše poljoprivrede“, ocenjuje direktor Fonda Jožef Sabo.

On za med kaže da je i hrana i lek što ga svrstava u prehrambene proizvode sa velikim tržišnim potencijalom.

„Proizvodnja meda u Vojvodini je tradicija. Nisu retki ni oni koji pčele drže, da im med bude dodatni izvor prihoda. Teško je uskladiti pčelarstvo i obaveze na redovnom poslu“, kaže novosadski pčelar Vlada Ragaji.

On amaterima savetuje najmanje 25 pčelinjih društava, jer su po njegovim rečima troškovi prevoza košnica izuzetno veliki.

Napravi novu temu u “Aktuelnosti”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">