Pšenica je na novosadskoj Produktnoj berzi stigla do 26,5 dinara bez PDV-a, a sve su prilike, cena će joj rasti. Računajući i porez, prosečna cena za kilogram pšenice ove nedelje bila je 28,09 dinara.

Nije istorijski rekord, ali spram lanjskih 11 – malo li je? Kako će se stvari odvijati do žetve niko sa sigurnošću ne zna, ali već je jasno da situacija nije dobra. Čak i neke velike žitomlinske kompanije u Srbiji već kubure s količinama, te su rasporedile ono što imaju da bi se „pokrpile” u narednim mesecima. Pomenimo i da izvoz pšenice iz Srbije nije zaustavljen, odnosno nije uvedena taksa od pet dinara po kilogramu o kojoj se mnogo pričalo jer je, po našim saznanjima, tu odluku stopirala Svetska trgovinska organizacija.

I s taksom i bez nje, sigurno je to da država ne sme dozovoliti da trgovci posle žetve prvo izvezu žito iz Srbije i tako naprave veštačku nestašicu, a da za nju, umesto svojih spekulacije, okrive navodni slab rod ili malo posejanih njiva, a potom, da zbog te i takve nestašice to isto naše žito uvezu u Srbiju, ali po višoj ceni. A opšte je mišljenje stručne javnosti i samih paora da se tako nešto prethodnih godina često dešavalo. Čak i da ne uvezu istu onu našu pšenicu koju su prethodno prodali na svetskoj pijaci, trgovci i uvoznici svakako zarađuju, jer dvaput obrnu robu i uzmu trgovačku maržu i kod izvoza i kod uvoza.
Vratimo se cenama. U razgovoru za „Dnevnik”, direktor Produktne berze u Novom Sadu Žarko Galetin podseća na to da je apsolutni maksimum na svetskim berzama pšenica imala krajem 2007. i početkom 2008. godine. Na našoj berzi je u aprilu 2008. koštala 454,4 dolara po toni. Sada je, preračunato u tu valutu, 351,3 dolara, što je ipak značajna razlika. Međutim, u godini kada je ostvarena najviša cena turbulencije na tržištu su trajale kratko, a sada će pšenica i dalje rasti a taj će trend potrajati – kaže on, napominjući da sada imamo sinhronizovan rast cena najvažnijih poljoprivrednih kultura – pšenice, kukuruza i soje.
Enigma je, međutim, rod 2011. godine. Veliki svetski proizvođači su u problemu, globalni usev je ugrožen zbog svih kijameta koji su zadesili planetu, a ulje na vatru dolila je politička situacija na severu Afrike gde se užurbano popunjavaju zalihe.

– Sve to, naravno, ima uticaja na nas. Veoma je jasna korelacija između svetskog i našeg tržišta. Međutim, razlog više za ovako visoku cenu pšenice u Srbiji je to što smo gotovo istrošili izvozne viškove i doveli u pitanje bilansne količine za ovu godinu te nije isključeno da ćemo, ako „preko” ode još 150.000 tona, uvoziti hlebno žito – kaže Galetin, podsećajući na to da smo zasejali rekordno male površine, te da je, apsurdno, u Vojvodini posejano manje nego u centralnoj Srbiji, što nije dobro imajući u vidu to da se na vojvođanskim njivama ostvaruje veći prinos.

Kada su ukupne zasejne površine u pitanju, statistika kaže da je to 480.000 hektara, a u optimalnom roku je zasejano 230.000. Stručnjaci, međutim, smatraju da je zasejano svega 420.000 hektara. Kako god, veliki je problem to što zapravo ne postoje bilansne evidencije.

– Nepoznavanje proizvedenih količina i igre oko toga jedan su od ključnih problema. Srbija ne zna pouzdano koliko pšenice zaseje, proizvede, uskladišti i pored statističke službe koja ima dobro razvijenu mrežu prikupljača podataka i metodologiju. Nažalost, statistika više veruje prodavcima semena, koji imaju svoj interes, nego svojim podacima. Upravo zato se dešavaju statističke greške od gotovo 30 odsto, a ovakve procene imaju veliki uticaj na cenu – kaže za naš list konsultant SEEDEV-a Goran Živkov.

On ocenjuje da je Srbija između mogućnosti da postane značajan izvoznik pšenice, ili pak, da počne da je redovno uvozi, te da će od spremnosti za reformama koje će se desiti u narednom periodu zavisiti kojim će putem krenuti. Naravno, ukoliko ima nedostatak pšenice, pretpostavka je da se ukine carina na njen uvoz, a najpozitivniji efekat je ukidanje carina na semensku pšenicu i nada da će svetske kompanije pronaći interes da selekcionišu i proizvode seme u Srbiji, naglašava on.

I soja na maksimumu

Kukuruzom se na Produktnoj berzi trgovalo po prosečnoj ceni od 23,01 din/kg s PDV-om (21,30 din/kg bez PDV-a), što je rast od 0,5 posto u odnosu na prošlonedeljnu cenu. Soja, koja je dostigla cenovni maksimum, koštala je 38,95 din/kg s PDV-om (36,06 din/kg bez PDV-a), što je rast od 4,6 posto u odnosu na prošlu nedelju.

Izvor: Dnevnik
Autor: S. Gluščević

Napravi novu temu u “Aktuelnosti”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">