Srbija ne treba da žuri sa izmenama Zakona o genetski modifikovanim organizmima (GMO), jer članstvo u Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO) u ovom trenutku ništa ne bi donelo u pogledu boljeg finansijskog rejtinga zemlje, a otvaranje tržišta za GMO imalo bi negativne posledice, ocenili su danas stručnjaci u izjavama Tanjugu.

Predsednik Društva agrarnih ekonomista Srbije Miladin Ševarlić ocenio je da je ukoliko je tačno da Srbija neće moći da pristupi STO zbog toga što nije dozvolila promet GMO, u ovom trenutku je „to mnogo veća korist nego šteta“.
„Mislim da nam članstvo u STO u ovom trenutku ništa ne bi donelo u pogledu boljeg finansijskog rejtinga ili nekih drugih aranžmana vezanih za strane investicije“, kazao je Ševarlić Tanjugu.

On je istakao da ne tvrdi da članstvo u međunarodnim organizacijama nema svojih prednosti, ali da one važe za zemlje koje su daleko boljoj ekonomskoj situaciji.

Prema rečima Ševarlića, u dokumentima STO nigde izričito ne stoji da se članstvo uslovljava obavezom prometa GMO, ali stoji da nijedna država članica nema pravo zabrane prometa proizvoda ukoliko nema dokaze da su oni štetni. Kako je ukazao, prikupljanje tih dokaza traje najmanje decenijama i skupo je.

Ševarlić je rekao da je poznato da mnogo uređenije i jače zemlje od Srbije imaju dosta problema da se odbrane od „izuzetno napadne liberalizacije“ GMO i hrane na bazi tih sirovina, tvrdeći da se u pozadini nalazi veliki politički pritisak i moćan finansijski lobi GMO kompanija.

On je upozorio da bi otvaranje tržišta Srbije za GMO proizvode donelo ne samo negativne posledice po zdravlje stanovništva, već i ekonomsku štetu po osnovu plasmana GM semena veću od milijarde evra na godišnjem nivou.

Ševarlić je kazao da bilo kakva rasprava o pokretanju postupka za donošenje eventualno novog ili izmenu i dopunu Zakona o GMO ne bi smela da se sprovede pre nego što nadležni državni organi sprovedu istragu i pokrenu prekršajne i eventualno krivične postupke protiv svih onih koji su do sada kršili zakon o GMO.

Kako je Ševarlić precizirao, to se odnosi na one koji su ilegalno uzgajali GM soju i kukuruz i proizvodili koncentrovanu stočnu hranu od GM sirovina.
„U suprotnom, rasprava o novom iili izmenjenom i dopunjenom Zakonu o GMO bila bi svojevrsna politikantska abolicija svih onih koji su odgovorni za haos na tržištu i u proizvodnji poljoprivredno prehrambenih proizvoda“, tvrdi Ševarlić.

On je naveo da se broj opština u Srbiji koje su deklaracijom proglasili svoje teritorije za područje bez GMO približava stotini, odnosno tako je „pokriveno“ više od 80 odsto stanovništva.
„Pored ovakvog opštenarodnog plebiscita, za svakog ko bi pokušao da promeni postojeći Zakon o GMO, to bi predstavljalo političko samoubistvo“, kazao je Ševarlić i poručio da „niko nema moralno pravo da radi suprotno interesima većine građana“.

Ševarlić je apelovao na ministra poljoprivrede da ne menja postojeći Zakon o GMO, već da hitno pokrene inicijativu da Srbija donese Zakon o integralno kontorisanoj poljoprivrednoj proizvodnji.

On se zalaže i za „opštenarodni“ referendum na kome bi se građani Srbije izjašnjavali za moratorijum na GMO u Srbiji za narednih 20 godina, precizirajući da se to odnosi na promet, uzgoj i uključivanje u slobodnu proizvodnju.

Agroekoomski analitičar Milan Prostran izjavio je Tanjugu da Srbija ne treba da žuri sa izmenom zakona o GMO, jer još nekoliko godina neće biti članica EU.

Srbija treba, kako navodi, da odbrani svoju strategiju, kada je u pitanju stavljanje u promet GMO.
„Moramo da odbranimo naš zakon i naše strateške interese. Srbija je stekla reputaciju u proizvodnji kvalitetnih proizvoda, bez GMO, mi moramo tu poziciju da odbranimo“, rekao je on.

Kako je ocenio, neće se ništa desiti ako do kraja godine ne postanemo član STO.

Izvor: Tanjug

Napravi novu temu u “Aktuelnosti”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">