SUBOTICA – Padom cene pšenice na domaćem i svetskom tržištu otvara se mogućnost za pojeftinjenje cene hleba, a pekarska industrija nema osnov da traži više cene, pravdajući se poskupljenjem energenata, izjavila je potpredsednica Društva agrarnih ekonomista Srbije (DAES) Jelena Birovljev.

Birovljev, redovna profesorka agrobiznisa na Ekonomskom fakultetu u Subotici, govoreći u tržišnim kretanjima po pitanju pšenice u regionu, rekla je Tanjugu da je ovogodišnji rod izuzetno visok, da ima visok kvalitet, te da Srbija ima preko dva miliona tona pšenice viška za izvoz.

Ona je napomenula da je došlo do pada cene na svetskom tržištu, od 240 evra na nekih 160 evra po toni, pa je i na domaćem tržištu i berzama došlo do pada cene u odnosu na prošlu godinu, koja je takođe bila rodna, tako da se njena cena trenutno kreće u rasponu između 15 i 18 dinara po kilogramu.

„Za očekivati da je da ona neće porasti više od 18 ili 19 dinara, ali ono što treba da očekujemo jeste da se proizvođači hleba, odnosno prehrambena industrija u delu proizvodnje hleba, moraju odgovorno ponašati i sniziti cenu hleba“, smatra Birovljeva.

Ona ističe da su pojedini proizvođači i pekare već reagovali, ali i da mnogi pokušavaju da nađu izgovor za povećanje ili zadržavanje cene hleba na ovom nivou, pre svega u tome da su energenti zabeleži rast.

„Oni tako brane stav da je ovaj nivo cene opravdan ili da se može čak tražiti i povećanje cena, što apsolutno nije tačno. Cena sirovina, brašna, kao jedan od važnih elemenata u strukturi cene, je pala. Prema tome, i cena hleba mora da zabeleži pad“, rekla je Birovljeva.

Ona je objasnila da, bez obzira koliko porasla cena drugih energenata, kao što su električna energija, koja je poskupela za desetak procenata, i drugi energenti, oni u strukturi cene ne beleže neku veću kategoriju u odnosu na pad cene brašna.

„To znači da se oni mogu apsolutno uklopiti i kompenzovati rast energije kroz pad cene brašna“, zaključila je Birovljeva.

Ona je, takođe, ocenila je da je po pitanju pšenice ovo izuzetno rodna godina, ali i podsetila da proizvođači pšenice imaju problem kada imaju mali ili visok rod.

„Prosto, radi se o jednoj izuzetno osetljivoj proizvodnji, gde kakva god godina bila, rodna ili sušna, država mora da ima jedan ozbiljan i u kontinuitetu odgovoran odnos prema proizvodnji, koja nije osetljiva samo u Srbiji, već i u regionu, a i šire“, rekla je Birovljeva u izjavi Tanjugu.

Izvor: Tanjug

Napravi novu temu u “Aktuelnosti”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">