U Francuskoj oko 400.000 poljoprivrednika koristi sredstava iz fondova zajedničke poljoprivredne politike Evropske unije. U proseku, pomoć po poljoprivredniku iznosi oko 20.000 evra.

Intervju sa Eduardom Žozaom, predsednikom Agencije za usluge i plaćanja, nadležne za isplatu direktne pomoći u okviru 1. i 2. stuba direktne pomoći zajedničke poljoprivredne politike Evropske unije.

Koliki je budžet za poljoprivredni sektor u Francuskoj?

– Francuska je, kao što znate, značajni korisnik sredstava pomoći iz zajedničke poljoprivrede politike EU. Koristimo oko 9 milijardi evra direktne pomoći iz EU u okviru 1 i 2 stuba zajedničke poljoprivredne politike Evropske unije.

Koliko u Francuskoj ima poljoprivrednih proizvođača i koliku pomoć dobijaju?

– U Francuskoj oko 400.000 poljoprivrednika koristi sredstava iz fondova zajedničke poljoprivredne politike Evropske unije. U proseku, pomoć po poljoprivredniku iznosi oko 20.000 evra.

Koje su glavne proizvodnje koje se subvencionišu?

– Danas obično pomoć ide za velike proizvođače, naročito za proizvodnju žitarica (pšenica, kukuruz, proteinske biljke). Međutim, cilj francuske Vlade je da ovu pomoć sa tradiocionalnih korisnika preusmeri na druge korisnike kojima je pomoć više potrebna, kao što su na primer uzgajivači stoke.

Kada se pogleda ukupni budžet za poljoprivredu, koliko doprinose evropski fondovi a koliko sama Francuska?

– Kada je reč o raspodeli pomoći između EU i Francuske, pravila koja se primenjuju na ukupnu pomoć poljoprivredi, tj. za prvi stub zajedničke poljoprivredne politike (PAC) EU učestvuje sa 60%, a kada se radi o drugom stubu (ruralni razvoj), primenjuje se procenat kofinansiranja (koji nije fiksan) već se pregovara između države članice i Evropske unije – i danas je između 40% i 60%.

Upravo ste potpisali ugovor sa našom Vladom o saradnji. Gde možemo zajedno da radimo i kako vidite buduću saradnju?

– Mislim da države članice imaju značajno iskustvo u upravljanju sredstvima pomoći Evropske unije. To iskustvo počiva ne samo na praktičnom iskustvu u upravljanju već i na dobrom poznavanju normativnih standarda Evropske unije u oblasti poljoprivrede. Na primer, u okviru prvog stuba, vrlo je bitno da postoji registar parcela (e-axe) koji je usklađen sa preciznim i obaveznim normama EU. To su stvari gde svoje iskustvo možemo da podelimo sa državama budućim članicama EU, jer postoje zahtevni standardi koje treba usvojiti. U oblasti ruralnog razvoja ima takođe prostora za prenos znanja i iskustva, iako je to specifično za svaku državu članicu – novu ili buduću. I na kraju, smatram da možemo preneti korisno iskustvo u organizaciji i upravljanju organa koji će vršiti plaćanja.

Goran Đaković

Napravi novu temu u “Aktuelnosti”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">