Ukupna šteta zbog ovogodišnje suše u pčelarstvu Srbije, prema proceni Saveza pčelarskih organizacija Srbije, iznosi najmanje devet miliona evra, izjavio je danas predsednik tog udruženja Rodoljub Živadinović

„Gubitak je najmanje toliki, ako računamo da bi se sav izgubljeni med prodao po velikoprodajnim cenama, ali je zapravo i mnogo veći ako se uračuna i 1,5 miliona evra koliko su pčelari morali da ulože novca za dohranjivanje pčela, jer u večini košnica nema zaliha meda za zimovanje“, rekao je Živadinović agenciji Beta.
On je istakao da je u osam meseci ove godine u Srbiji proizvedeno 1.000 do 1.500 tona meda, što je za bar 3.000 tona manje od proseka, jer se, u zavisnosti od uslova paše, godišnje proizvodi od 4.000 do 6.000 tona meda.

„Povećanje cene meda, koji kod pčelara u maloprodaji trenutno košta od 500 do 600 dinara po kilogramu, može se očekivati kao posledica smanjene ponude, ali da li će se i dogoditi, pokazaće tržište, jer je kupovna moć građana sve niža“, rekao je Živadinović.

On je dodao da je u pojedinim delovima Srbije med već poskupeo za 50 do 100 dinara po kilogramu, kao reakcija na povećanje troškova proizvodnje usled dugotrajne suše.

Prema njegovim rečima, ovogodišnja „pašna sezona u pčelarstvu uglavnom je bila jako loša“.

Na pčele je, kako je dodao, uticala i jaka zima, a prolećni mrazevi su proredili cvetove voća, ali i bagrema, od koga se u Srbiji proizvodi najviše meda. Bagremova paša je dala oskudne prinose, koji su bili manji od proseka za 80 do 100 procenata.

„Zbog suše je i livadska paša potpuno podbacila, pa sada pčelari praktično u košnicama nemaju dovoljno meda ni za predstojeće zimovanje pčela, zbog čega moraju da ih prihranjuju radi popune zaliha hrane“, rekao je predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije.

Prema njegovim rečima, izuzetak su samo pčelari koji su selili na vojvođanske paše lipe i suncokreta, jer su one dale prosečne prinose i predstavljaju jedine zadovoljavajuće paše ove godine.

„Država nas nije uzela u obzir za bilo koju pomoć u okviru mera za ublažavanje posledica suše i ponovo smo na marginama poljoprivredne politike Srbije, iako pčelarstvo predstavlja jedinu granu agrara koja može da upošljava nove ljude, jer se trenutno koristi samo 0,5 odsto pčelinjih paša“, naveo je Živadinović.

On je naglasio da je pčelarstvo odličan način samozapošljavnja i naveo da se sa 150 do 250 košnica i mnogo znanja mogu zaraditi dve prosečne plate.

Srbija trenutno ima 8.500 pčelara organizovanih u Savez pčelarskih organizacija Srbije koji uglavnom poseduju veći broj košnica.

Procenjuje se da u zemlji ima još najmanje toliko pčelara koji nisu članovi Saveza, a koji uglavnom imaju do pet ili 10 košnica i pčele gaje isključivo za svoje potrebe.

U Srbiji se najviše proizvodi bagremov med koji se i najviše izvozi, pa je tako prošle godine na inostrano tržište plasirano 1.100 tona tog meda, a sledi ga suncokretov, livadski i lipov med.

Srbija podmiruje svoje potrebe za medom, jer je godišnja potrošnja po glavi stanovnika procenjena na do 0,5 kilograma, što je ispod nivoa zemalja koje najviše konzumiraju med, kao što je Nemačka, gde je prosečna potrošnja 1,5 kilograma godišnje.

Izvor: Biznis

Napravi novu temu u “Aktuelnosti”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">