Deo novca namenjenog subvencijama usmerićemo za podizanje savremenih farmi, voćnjaka, plastenika, hladnjača i slično.

– Deo novca namenjenog subvencijama usmerićemo za podizanje savremenih farmi, voćnjaka, plastenika, hladnjača i slično, kao i za podizanje preradjivačkih pogona u ruralnim područjima – poručio je ministar poljoprivrede Dragan Glamočić s 13. ekonomskog samita Republike Srbije.

Prvi čovek srpskog agrara na subvencije se osvrnuo govoreći o nezaposlenosti kao gorućem problemu i „Herkulovom zadatku“ koji treba rešiti u godinama koje dolaze.

Glamočić je naveo da je svaka četvrta privatizacija neuspešna, a iz sektora primarne agrarne proizvodnje otpušteno je 60.000 radnika, od kojih većina i danas traga za poslom.

– Rešavanje nezaposlenosti je gorući problem a višedecenijsko kašnjenje reformskih procesa i te kako je uticalo na profil, tok i rezultate agrobiznisa u Srbiji. Te i druge probleme želimo i možemo rešiti, ali bez investicija neće biti ni novih radnih mesta na selu – rekao je on, i dodao da će Ministarstvo poljoprivrede ponuditi u svetu dokazani koncept: formiranje kooperativa – zadruga, klastersko povezivanje i otvaranje puteva za prodaju domaće robe.

– Na selu je ostala zemlja, i to najviše u privatnom vlasništvu. To je resurs oko kojeg se može graditi politika zapošljavanja, ekonomično i održivo poslovanje. Mi ćemo se baviti upošljavanjem individualnih poljoprivrednih proizvodjača koji imaju male posede, njihovim povezivanjem i preporodom sela – rekao je ministar Glamočić.
On je naglasio da i poljoprivredna proizvodnja i preradjivačka industrija Srbije imaju ogroman potencijal u pogledu zapošljavanja svih radno sposobnih stanovnika.

Glavni pravci srpske agrarne politike, ako se zaista bude više ulagalo u više stepne prerade primarnih poljoprivrednih proizvoda, primakli bi se onome na šta su stručnjaci odavno ukazivali kao na neophodnost. Očekivanja nekih od njih je da agrar Srbije može dostići i izvoz od deset milijardi dolara do 2030. godine, ako se poveća i izmeni proizvodna struktura i primene agrarne mere, posebno u finansiranju proizvodnje za izvoz. Prioritet bi, pri tom, trebalo da budu programi koji obezbedjuju ekonomičnu proizvodnju i profit.

Jednostavno rečeno, investicionim, a ne socijalnim merama, poljoprivrede bi se mogla primaći industriji, a litar mleka ili kilogram kukuruza bi se mogao mnogo pametnije naplatiti kroz sir, paštetu i kobasicu.
– Poljoprivreda može biti jedna od oblasti za povećanje produktivnijeg i regionalno ravnomernijeg zapošljavanja u Srbiji, a u tom sektoru i pratećim delatnostima moglo bi se angažovati oko 100.000 hiljada radnika – kaže predsednik Društva agrarnih ekonomista Srbije Miladin Ševarlić, ali dodaje da je uslov za korišćenje tih potencijala formiranje preradnih centara za poljoprivredne proizvode, revitalizacija zadružnog sektora, kao i racionalnije korišćenje državnog poljoprivrednog zemljišta.

– Ako bismo u područjima već obezbedjenim za takozvane industrijske zone, napravili tridesetak centara za otkup, doradu, preradu i plasman poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, pre svega voća i povrća, dobili bismo višestuke efekte – naveo je Ševarlić, i dodao da bi to značilo uspostavljanje novog modela javno-privatnog partnerstva.
On je objasnio da se to odnosi na 20 do 50 odsto treće klase proizvoda koji u porodičnim gazdinstvima zbog malog pojedinačnog obima proizvodnje uglavnom propadaju, izuzev minornog dela koji se preradjuje za potrebe potrošnje članova domaćinstva. Po njemu, neophodno je revitalizovati i zadružni sektor koji je potpuno devastiran, i neopravdano zapostavljen.

Strategija na deset godina

Dragan Glamočić je ukazao na neophodnost ukrupnjavanja zemljišnih poseda i udruživanja poljoprivrednika da bi mogli ostvariti veći profit.

On je najavio da će do kraja ove godini biti završena strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja za naredni desetogodišnji period, koja će biti u potpunosti uskladjena s evropskim principima, i koja će omogućiti dugoročnu i stabilnu agrarnu politiku.

Izvor: dnevnik.rs

Napravi novu temu u “Aktuelnosti”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">