Polemika koja je u javnosti pokrenuta u vezi sa izmenama Zakona o genetski modifikovanim organizmima (GMO) u ovom trenutku je potpuno bespotrebna, jer se o jednoj važnoj i osetljivoj temi vodi rasprava na senzacionalistički način, izjavio je danas Tanjugu ministar spoljne i unutrašnje trgovine Rasim Ljajić. U javnosti i dalje reagovanja protiv GMO.

Najvažnije je da započne dijalog svih zainteresovanih strana, nadležnih državnih institucija, nevladinih organizacija, naučne i stručne javnosti, da bi smo došli do rešenja koje je opšteprihvatljivo, naglasio je Ljajić.
„Naš primarni cilj je pre svega sigurnost i zdravstvena bezbednost svih građana i otklanjanje rizika za zdravlje ljudi, životinja i zaštitu životne okoline“, poručio je Ljajić.

Prema njegovim rečima, i ukoliko dođe do promena Zakona, one će učiniti taj akt još restriktivnijim, jer će nadzor i kontrola te robe biti oštriji i rigorozniji nego što to predviđaju važeća zakonska rešenja.
„Cilj Srbije jeste članstvo u Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO), jer to zemlji omogućuje punu integraciju u međunarodni trgovinski sistem, a istovremeno je i preduslov za pristupanje EU“, zaključio je Ljajić.

Ministar poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Dragan Glamočić prethodno je izjavio da postojeći Zakon o GMO nije dobar i treba da bude izmenjen, bez obzira na to da li će Srbija aplicirati za članstvo u STO ili ne. On je u petak, 18. oktobra, rekao novinarima u Subotici da smatra da je „pitanje GMO od strateškog nacionalnog značaja“, i da će o zahtevu Evropske komisije vezano za to pitanje odluku doneti Vlada Srbije.

Transparentnost: Organizovati javnu raspravu

Transparentnost Srbija objavila je danas da je neophodno organizovati argumentovanu javnu raspravu o eventualnim izmenama i dopunama Zakona o genetski modifikovanim organizmima, naročito zbog toga što se radi o posebno osetljivoj oblasti.

Transparentnost Srbija podseća na obavezu organizovanja javne rasprave prilikom pripreme izmena i dopuna zakona kojima se bitno menjaju rešenja iz postojećeg zakona.

U praksi se, nažalost, ova obaveza često krši ili se javne rasprave organizuju kako bi se ispunila forma, a ne unapredio nacrt propisa, na šta je Transparentnost Srbija u više navrata ukazivala, objavljeno je na fejsbuk stranici te organizacije.
„U ovom slučaju imamo posebno osetljivu oblast – s jedne strane interese velikih korporacija, što nosi izuzetan rizik od korupcije (zbog netransparentnog lobiranja i u politici i u medijima), a sa druge strane zabrinutost stanovništva za zdravlje“, upozorili su u Transparentnosti Srbija.

Zbog toga je, kako su istakli, potrebno da javna rasprava o eventualnim izmenama Zakona o GMO bude mnogo više od formalnih skupova na kojima bi se vodili „paralelni monolozi“.

Potrebno je čuti argumentovana obrazloženja obe strane – pristalica i protivnika GMO, otvoriti dijalog i dati im mogućnost (i obavezu) da odgovore na sva otvorena pitanja (kao što je, na primer, pitanje da li je slobodan promet GMO uslov za članstvo u STO ili nije), navedeno je u stavu te organizacije.
„Jedno od mesta na kojima bi se moralo raspravljati o ovim problemima svakako je parlament – javna slušanja bi bila prilika da se poslanici (koji će, nadamo se, po svojoj savesti, a ne partijskoj direktivi glasati za zakon) upoznaju sa argumentima, a direktan prenos takvih skupova približio bi najširoj javnosti suprostavljene stavove“, zaključili su u Transparentnosti Srbija.

DSS: Protiv prometa i uvoza GMO

Demokratska stranka Srbije danas se oštro usprotivila mogućnosti promene postojećeg Zakon o genetski modifikovanim organizmima (GMO) kojim bi se dozvolilo promet i uvoz tih prozvoda u Srbiji.

Potpredsednik D S S-a Slobodan Samardžić je rekao da bi, ukoliko dođe do promene tog zakona, to predstavljalo „jako tešku žrtvu“ za zdravlje nacije zbog članstva Srbije u Svetsku trgovinsku organizaciju (STO).
„Ukoliko se dozvoli promet proizvoda od GMO to će značiti da ste siledžiji, koji je stavio nogu u poluotvorena vrata stana, dozvoliti da uđe unutra“, kazao je Samardžić na konferenciji za novinare.

Podsetivši da je do skoro postojao konsenzus u Srbiji da ne treba dozvoliti promet i da se uopšte ne uvoze proizvodi od GMO, Samardžić je uputio kritike na račun Vlade „što se uopšte koleba“ po tom pitanju. Prema njegovim rečima, pitanje prometa proizvoda GMO je pitanje od životne važnosti za zdravlje nacije i tu ne sme biti kolebanja.

Zeleni: GMO nije uslov, moramo biti vešti u pregovorima

Predsednik Zelenih Srbije Ivan Karić izjavio je danas Tanjugu da dozvola prometa i proizvodnje GMO nije uslov ni za ulazak u Svetsku trgovinsku organizaciju (STO), ni u EU, i treba pokazati umešnost u pregovorima kako bi se zaštitili nacionalni interesi.

Stav Zelenih protiv GMO nije rezultat paranoje, već univerzalno građansko pitanje u Evropi, jer se „zeleni“ svuda bore protiv GMO, dokazujući da imaju štetne efekte po zdravlje stanovništva, i pre svega životnu sredinu, uništavajuci biodiverzitet, naglasio je Karić.

On je istakao da bi se proces pregovaranja sa EU zvao „proces prihvatanja“, kada bi „trebalo prihvatiti sve što vam neko u toku pregovora donese na sto“, i dodao da je to dugotrajan proces, za koji treba dosta znanja i umešnosti.
„Ako je to problem, onda postoje ljudi koji to znaju“, rekao je Karić, dodajući da najznačajnije zemlje EU (Nemačka, Francuska, Austrija) imaju zabranu GMO i štite svoje potrosače i poljoprivredne proizvođače.

Zeleni Srbije ranije su saopštili i da smatraju da treba odložiti pregovore sa STO do pristupanja u EU, i poručili da STO ne treba da traži od nas ono što nije tražila od drugih država.
„Samo 40 zemalja od 159 članica STO su dozvolile GMO, a čak osam država u EU ima zabranu“, istakli su Zeleni.

Moramo da imamo istraživanja i studije koje pokazuju da ova hrana nije opasna, a tek posle toga, možemo da razgovaramo da li takvi proizvodi moraju da se obeležavaju ili ne obeležavaju, i da li uopšte treba dozvoliti njihov promet, naveo je Karić.
„Za nas je apsolutno neprihvatljivo da postoje samo kompanijske studije, koje govore o tome da njihova hrana nije štetna, ili njihova semena nisu štetna za životnu sredinu“, rekao je Karić.
On je istakao da Zeleni Srbije već tri godine govore o tom problemu i zalažu se za to da se u našoj zemlji u potpunosti primenjuje Zakon o GMO, „koji je restriktivan, ali samo na papiru“.

Kao primer, Karić je naveo da u Srbiji, prema procenama, ima blizu 5.000 hektara pod GM sojom, koju nije moguće prodati legalno, pa se ona prometuje na crnom tržištu i postoje „crni otkupljivači soje“.
„Inače, nekoliko najvećih kompanija koje se bave proizvodnjom soje, ne otkupljuju genetski modifikovanu soju, i najveći deo izvoze u inostranstvo, gde je ta naša soja koja nije GM, veoma cenjena i ima veliku tražnju“, naglasio je Karić.

On je napomenuo da je soja koja nije genetski modifikovana za 25 do 30 odsto skuplja od GM soje, a organska soja i čak 50 odsto skuplja.

Izvor: Tanjug

Napravi novu temu u “Aktuelnosti”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">