Soja je jedna od najvažnijih njivskih biljaka od koje se dobijaju važni proizvodi za ishranu ljudi, domaćih životinja i za preradu u industriji. U hemijskom sastavu zrna soje, prosečno se nalazi oko 40% proteina i oko 20% ulja, čime izuzetno dobija na značaju.

Soja ima i veliki agrotehnički značaj. Svojim moćno razvijenim i dubokim korenovim sistemom ona povoljno utiče ne samo na održavanje već i poboljšavanje plodnosti i strukture zemljišta. Zahvaljujući simbiozi soje sa specifičnim bakterijama azotofiksatorima, koje žive na njenom korenu, ona podmiruje ne samo svoje potrebe u ovom važnom hranljivom elementu, već i obogaćuje zemljište ovim sastojkom. Zato se soja visoko ceni kao predusev u plodoredu za mnoge druge useve, a naročito žita.

Soja se u svetu gaji na 100 miliona ha površine (na četvrtom mestu iza pšenice, kukuruza i pirinča), što čini ¾ površine pod industrijskim biljem. SAD su najveći proizvođač sa proizvodnjom od 85 miliona tona i zemlja sa najvećom površinom od 30 miliona ha. SAD, Brazil i Argentina (najvećim delom GMO soja) zajedno proizvode 80% ukupne svetske proizvodnje. Evropa je mali proizvođač soje sa svega 2% svetske proizvodnje, pri čemu prednjače Rusija i Ukrajina, a od zemalje EU Italija.

U periodu 2009-2013. godine soja se u Srbiji gajila na prosečno 160 hiljada hektara, sa prosečnim prinosom od 2,49 t/ha i ukupnom proizvodnjom od 399 hiljada tona.

Uslovi za gajenje soje u Srbiji

Toplota je važna za gajenje soje. Optimalna temperatura za klijanje i nicanje su od 20 do 24 oC, za formiranje reproduktivnih organa i obrazovanje semena 21-23 oC i zrenje od 19 do 20 oC . Mlade biljke podnose od -2 do -4 oC, pri nižim temperaturama strada lišće ali ako kotiledoni ostanu neoštećeni, biljka će nastaviti rast i i razviće. Temperature preko 32 oC, naročito u uslovima nedovoljne vlažnosti nepovoljno utiču na cvetanje, dovode do opadanja cvetova i mahuna, smanjuju broj mahuna, zrna po biljci i masu 1.000 zrna a samim tim i prinos.

Potrebne količine vode za soju u vegetacionom periodu kreću se od 450-500 mm, a naročito je bitan period jun-avgust. Najveći problem predstavljaju godine sa nedovoljnom količinom padavina ili sa njihovim lošim rasporedom i dugotrajnim sušnim periodom naročito u fazi cvetanja, formiranja mahuna i nalivanja zrna.

Soja se uspesno može gajiti na različitim tipovima zemljišta, ali je najbolje da budu dobro struktuirana, duboka, dobre aeracije i neutralne reakcije, sa dobrim vodno-vazdušnim i ostalim svojstvima. Sva zemljišna koja su podesna za kukuruz odgovaraju i soji.

Napravi novu temu u “Aktuelnosti”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">