Izvor: (Biznis)

Srbija ne treba da menja Zakon o genetski modifikovanim organizmima niti da dozvoli uzgoj tih proizvoda u komercijalne svrhe, izjavio je juče profesor Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu Miladin Ševarlić

On je kazao da Srbija ima dovoljno resursa za proizvodnju hrane na konvencijalni način ili za organsku proizvodnju i treba da ostane slobodno područje bez GMO.
„Poslednje, značajne, porudžbine kupaca iz Italije i Švajcarske naše soje, koja nije genetski modifikovana pokazuju u kom pravcu Srbija treba da traži svoje mesto na međunarodnom tržištu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda“, kazao je Ševarlić.
On je naglasio da su organski i proizvodi konvencionalne poljprivredne proizvodnje na međunarodnom tržištu skuplji i traženiji nego genetski modifikovani proizvodi.
Prema rečima Ševarlića, važan razlog zbog kojeg Srbija ne bi trebalo da dozvoli uzgoj genetski modifikovanih proizvoda je to što o neškodljivosti tih organizama i hrane proizvedene od tih sirovina, još uvek nema dovoljno pouzdanih i nezavisnih naučnih istraživanja.
„Sa aspekta ekologije, pitanje je i koje će to probleme izazvati slobodan uzgoj GMO i koji od njih mogu da se ukrštaju sa drugim biljnim i životinjskim vrstama u prirodi bez ikakve kontrole čoveka ili proizvođača“, kazao je Ševarlić.
On je naglasio da je većina svetske populacije protiv GMO, a da je u Srbiji istraživanje urađeno pre nekoliko meseci pokazalo da preko tri četvrtine ispitanika protiv GMO ili su više za hranu koja ne sadrži genetski modifikovane supstance.
Ševarlić, koji je i predsednik Društva agroekonomista Srbije, kazao je da je Svetska trgovinska organizacija (STO) „zloupotrebila neke međunarodne sporazume i počela da se meša u domen poljoprivredne proizvodnje koji nije u njenoj nadležnosti već u nadležnosti Međunarodne organizacije za proizvodnju i hranu (FAO).
Ministarstvo ekonomije Srbije saopštilo je danas da izmena Zakona o GMO nije uslov za ulazak Srbije u STO, ali dok traju pregovori svaka članica te organizacije može da zahteva prilagođavanje bilo kog zakona.
„STO bi trebalo da se vrati dva koraka nazad i da reguliše međunarodne odnose samo u pogledu prometa poljoprivrednih proizvoda a ne u pogledu garancija kvaliteta. STO nije merodavna za ta pitanja već FAO i druge strukovne organizacije“, kazao je Ševarlić.
On je naveo i da u Srbiji postoji „par hiljada hektara pod genetski modifikovanom sojom koja je ušla u vreme donacija kada Srbija nije bila oprezna kod poklona koje je primala, a koji su bili smišljena aktivnost pojedinih lobija koji se zalažu za proširenje uzgoja GMO“.
Ševarlić je naglasio i da bi Srbija trebalo da sledi primer Bugarske, koja je, iako članica EU, zabranila uzgoj genetski modifikovanih proizvoda pod pritiskom domaće javnosti.
Zakon kojim se zabranjuju proizvodnja i promet GMO u komercijalne svrhe u Srbiji na snazi je od juna 2009. godine.
Među zemljama koje zabranjuju sve ili pojedine GM proizvode su Poljska, Austrija, Bugarska, Grčka, Luksemburg, Francuska, Nemačka i Mađarska.

Napravi novu temu u “Aktuelnosti”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">