Uvek sam mislio da poljoprivredno zemljište kao resurs treba da se koristi u funkciji razvoja, a vi ćete videti ko će u Srbiji biti najveći investitor u poljoprivredi – to će biti domaće kompanije i domaća poljoprivredna gazdinstva, izjavio je danas ministar poljoprivrede Branislav Nedimović. On je istakao da Srbija nema dovoljno prasica za potrebe stranih tržišta, poput ruskog, i da je to suština investicije koju nemački gigant Tenis realizuje u Srbiji.

Nedimović je, gostujući u emisiji Pravi ugao Radio-televizije Vojvodine, rekao da je do sada u ministarstvu razgovarao sa 26 srpskih poljoprivrednih proizvođača, koji imaju gotove biznis planove koje žele da implementiraju kroz državno poljoprivredno zemljište, kada godišnjim programom bude raspisan poziv da konkurišu.

„Prvi rezultati će pokazati da će srpski proizvođači, koji u ovom trenutku proizvode samo sirovinu, moći da napreduju i da prave vertikalnu integraciju, a ne samo da prodaju kvalitetnu i jeftinu sirovinu, nego da mogu da prave dodatnu vrednost na svom poljoprivrednom proizvodu“, objašnjava on.

Ministar je, komentarišući jedno istraživanje o ukrupnjavanju vlasništva nad zemljom, po kojem tri odsto kompanija-gazdinstava iz Evropske unije kontroliše 50 odsto zemlje, rekao da mi moramo neke stvari „dogmatski da premostimo“ i da pogledamo koliko je koncentrisano vlasništvo nad zemljom, na primer, u Sjedinjenim Američkim Državama, ističući da ova tema u Srbiji još uvek nije u tolikoj meri aktuelna.

„Poljoprivredno zemljište je jedan od najvažnijih državnih resursa i ono mora da se koristi u funkciji razvoja zemlje, njene poljoprivrede i prerađivačke industrije. Kod nas je taj procenat ograničen na maksimalno 30 odsto, od 470.000 hektara koje država daje u zakup, i to uz kontrolne mehanizme koji postoje“, navodi on.

Nedimović dodaje da Srbija ima rok do jeseni 2017. da uskladi zakonodavstvo sa Evropskom unijom, kada je u pitanju prodaja zemlje strancima, te da će država da odreaguje u tom roku i da donese neku odluku.

„Prase mora da bude rođeno u Srbiji“

Govoreći o investiciji Tenisa u srpsko stočarstvo, ministar napominje da nema spornih stvari sa nemačkim investitorom, da se čekaju dozvole za početak rada, te da ljudi ne shvataju da suština posla sa Tenisom nije poljoprivredno zemljište koje će biti dato u zakup.

„Mi nemamo dovoljno prasica da možemo da tovimo svinje za potrebe samo srpskog tržišta, da ne pričamo o izvozu. Imamo neverovatne kapacitete koje bi mogli da stavimo u funkciju na osnovu sporazuma o trgovini sa Ruskom federacijom, ali ih ne koristimo… nemamo dovoljno genetskih resursa, nego moramo da uvozimo. Zar nije bolje da proizvodimo prasice u Srbiji i da ih prodajemo u Rusiji“, ističe on i objašnjava da po sporazumu sa Rusima „prase mora da bude rođeno u Srbiji“.

Država mora da zaštiti srpske proizvođače mleka

Govoreći o sukobu sa Evropskom unijom oko uvoza mleka u Srbiju, o čemu će se 10. novembra razgovarati u Briselu, ministar Nedimović objašnjava da će se o svemu razgovarati i pregovarati, ali da država mora da zaštiti srpske proizvođače.

„Naše mlekarstvo je skoncentrisano na proizvođače sa 1-4 krave, i otvaranje tržišta Evropske unije, koje je prezasićeno mlekom zbog sankcija Rusiji, bilo bi prevelik udar na male proizvođače. Sa druge strane, trendovi u EU su dobri, pa tako vidimo investicije od 350 miliona evra da se smanji proizvodnja mleka“, ukazuje on.

Nedimović dodaje da će se država truditi da zaštiti mlekare, pre administrativnim metodama, nego novcem, kojeg trenutno nema.

Srbiji će početi da koristi 175 miliona evra iz EU

Komentarišući činjenicu da se Srbija odriče donacije EU od 175 miliona evra iz fondova za poljoprivredu jer ne može da sastavi agenciju koja bi bila odgovorna za finansijski deo tog posla, zbog čega ne dobija akreditaciju EU, ministar poljoprivrede objašnjava da priča o tome da je izgubljen novac iz IPARD fondova jednostavno ne stoji.

„To je proces koji traje od 2009. godine i koji nije okončan do kraja, ali ja sam siguran da ćemo ga već u prvoj godini ove vlade završiti. Tu su tri vrste posla ili prepreka koje nam stoje na putu do akreditacije – propisi, koji pripremljeni i čekaju da uđu u skupštinsku proceduru. Drugo je zapošljavanje, a raspisani su konkursi za Upravu za agrarna plaćanja, i imaćemo zaokružene ljudske kapacitete. Treća prepreka se tiče IT sektora i to je logistička stvar“, navodi on i ističe da će tih 175 miliona evra poljoprivreda u Srbiji početi da koristi već 2017. godine.

Šabac će biti jedan od mini-centara Uprave za agrarna plaćanja

Odgovarajući na optužbe gradonačelnika Šapca, da je Uprava za agrarna plaćanja premeštena iz tog grada u Beograd jer tu na vlasti opozicija, Nedimović kaže da je to zamajavanje javnosti i sticanje jeftinih političkih poena.

„Za tu upravu nam, po pravilima EU, treba bar 1.000 stručnih ljudi, a u Šapcu možemo da nađemo samo 100, što bi dovelo da gušenja drugih mera. To što se izgradilo u Šapcu biće u funkciji Uprave za agrarna plaćanja jer imamo obavezu da disperzovane mini-centre raširimo po čitavoj teritoriji Srbije, a Šabac će biti jedan od njih“, objašnjava on.

On dodaje da će ministarstvo ponovo tražiti akreditaciju od EU kada budu ispunjeni svi uslovi, što veruje da će biti u roku od dva do tri meseca.

Usmeriti se na tradicionalne kulture koje uspevaju u Srbiji

Osvrćući se na činjenicu da smo dali 12 miliona evra za uvoz pasulja, ministar ukazuje da ne možemo sve da proizvedemo, a da naše mere agrarne politike da usmerimo na kulture koje mogu da uspevaju u Srbiji, za koje postoji tradicija proizvodnje.

„Predlažem da imamo ciljane mere, da podstaknemo razvoj onih kultura koja imaju dobra očekivanja na srednji i dugi rok, kao što su malina, krastavac ili paprika“, smatra on.

Napravi novu temu u “Aktuelnosti”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">