U bilansu razmene poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije s inostranstvom u periodu januar-avgust 2016. godine ostvaren izvoz od 2.063,3 miliona dolara

Srbija je u ovoj godini, u periodu januar-avgust izvezla poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za dve milijarde dolara, što je rast od 7,3 odsto spram rezultata iz istog perioda prošle godine, pokazali su rezultati Republičkog zavoda za statistiku.

Analizirajući ih, agrarni analitičar Vojislav Stanković navodi da je istovremeno izvoz ove robe u ukupnom robnom izvozu učestvovao sa 21,1 odsto. Vrednost uvoza od 882,8 miliona dolara je za 10,7 odsto manja od ostvarenog u periodu januar-avgust 2015. godine, sa učešćem u ukupnom robnom uvozu od sedam odsto. Suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u pomenutom periodu ima rast od 26,2 odsto i iznosi 1,18 milijardu dolara, a stopa pokrivenosti uvoza izvozom je 233,7 odsto.

Kako u analizi spoljnotrgovinske razmene navodi Stanković, ako se izvoz agarnih proizvoda posmatra u evrima, vredeo je 1,72 milijarde, što predstavlja rast od 7,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, dok je vrednost uvoza u visini od 790,5 miliona evra imala pad od 11 odsto. Suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u periodu januar-avgust 2016. godine, ima rast od 13 odsto i iznosi milion evra.

Najznačajniji proizvodi agrarnog porekla u izvozu bili su kukuruz merkantilni u vrednosti od 207 miliona dolara, cigarete od duvana u vrednosti od 199 miliona, malina smrznuta – 172 miliona, pšenica merkantilna – 101 milion. Jabuka smo izvezli za 71 milion dolara, šećera za 62, ulja suncokretovog za 42, slatkih biskvita i vafli za 40 miliona, a ulja od soje, sirovog, za 34 miliona dolara. Ako gledamo izvoz po robnim grupama, voće i povrće ima najbolji rezultat sa ostvarenim izvozom u vrednosti od 547 miliona dolara, i učešćem od 5,6 odsto u ukupnom robnom izvozu. Žita i proizvodi na bazi žita svetu smo prodali za 450 miliona dolara, sa učešćem od 4,6 odsto u ukupnom robnom izvozu i ostvarenim suficitom od 398,7 miliona.

Na uvoznoj strani, među agrarnim proizvodima, dominira tradicionalno grupa “nekonkurentnih“ proizvoda – sirova kafa u vrednosti od 40 miliona dolara, banane za 28 i pomorandže sveže u vrednosti od 16 miliona dolara. Od ostalih značajnijih proizvoda u uvozu potrebno je istaći duvan za cigarete ižiljeni, kojeg smo uvezli za 51 milion, “ostale proizvode za ishranu” za koje smo dali 46 miliona, jabuke vrednosti od 20 miliona i cigarete od duvana u vrednosti od 20 miliona dolara. Po ostvarenoj vrednosti u uvozu najzastupljeniji su odseci voće i povrće sa vrednošću uvoza od 205 miliona dolara, sa učešćem u ukupnom uvozu od 1,6 odsto i sa suficitom u razmeni od 342,5 miliona, kao i kafa, čaj, kakao i začini u vrednosti od 112 miliona, sa učešćem u ukupnom uvozu od 0,9 odsto.

-Povoljni izvozni rezultati poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije tokom prvog polugodišnjeg perioda 2016. godine baziraju se na relativno stabilnoj ponudi širokog asortimana robe i delimičnog oporavka cena na globalnom tržištu. Ukoliko vrednost izvoza bude imala dosadašnji trend realno je za očekivati njegovu vrednost između 3,3-3,6 milijardi dolara. Tome će svakako doprineti i projektovani rast vrednosti bruto i neto poljoprivredne proizvodnje od oko 5,5 milijardi. Toj proceni ide u prilog da su sve parne godine u Srbiji rodne, a neparne nisu. U 2016. godini realno je očekivati veću proizvodnju kukuruza oko 40 odsto, u odnosu na prethodnu godinu, a već je realizovana 20 odsto veća proizvodnja pšenice. Optimalni rezultati se očekuju i u proizvodnji industrijskog bilja (30 odsto), jesenjih voćnih kultura (25 odsto) i povrća (15 odsto) – navodi Stanković.

Struktura spoljnotrgovinske razmene poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije u periodu 2001.- 2016 (I-VIII). godine (vrednost u milionima USD)

Ukupno EU CEFTA Ruska Federacija
godina Izvoz Uvoz Saldo Izvoz Uvoz Saldo Izvoz Uvoz Saldo Izvoz Uvoz Saldo
2001 317 453 -136 170 168 2 114 124- -10
2002 534 549 -15 216 215 1 208 84 124
2003 651 582 -69 285 228 57 228 93 135
2004 866 823 43 441 390 51 360 116 244 2 1 1
2005 943 790 153 495 257 238 420 125 295 2 1 1
2006 1.265 905 360 580 363 217 613 220 393 7 3 4
2007 1.686 1.116 570 727 647 80 760 563 563 55 35 20
2008 1.957 1.468 489 796 641 155 1.022 308 714 79 26 33
2009 1.945 1.308 637 926 551 375 895 288 607 65 33 32
2010 2.241 1.036 1.205 1.099 431 668 964 254 710 129 21 105
2011 2.700 1,400 1.300 1.296 658 638 1.161 280 881 165 47 118
2012 2.718 1.473 1.245 1.396 744 652 1.047 317 730 164 44 120
2013 2.800 1.564 1.236 1.351 831 520 1.084 306 778 189 57 132
2014 3.068 1.639 1429 1.505 1.027 478 1024 201 823 312 60 252
2015 2.865 1.489 1.376 1.367 948 419 920 173 747 270 46 224
2016 (I-VIII) VVVVVIIIV) 2.063 883 1.180 985 532 453 603 79 524 211 26 185

Izvor: Na osnovu podataka statistike spoljne trgovine RZS, tabelu je pripremio autor, Vojislav Stanković

-Posmatrano dugoročnije, postojeći rezultati koje ostvaruje poljoprivreda Srbije u spoljnotrgovinskoj razmeni sa inostransvom su u fazi stagnacije na šta ukazuju ostvareni rezultati u periodu za poslednje tri – četiri godine. U tom smislu neminovni su procesi redefinisanja postojeće agrarne politike u cilju njenog boljeg vrednovanja efekata u domenu postojeće proizvodne strukture i realizacije na domaćem i stranom tržištu – iznosi Stanković.

Napominje da kao značajan povod u tom pravcu mogu poslužiti rezultati koje je publikovao Republički zavod za statistiku u nedavno objavljenim radnom dokumentu pod nazivom „Ekonomski računi poljoprivrede u Republici Srbiji, 2007–2015“, Ekonomski računi poljoprivrede (Economic Accounts for Agriculture – EAA) kao deo međunarodnog statističkog sistema za potrebe praćenja i vrednovanja efekata poljoprivredne politike. Kao deo statističkog sistema Republike Srbije, treba da obezbede osnovu za analizu poljoprivrednog proizvodnog procesa, kao i ostvarenog dohotka u poljoprivredi. Pored toga, omogućavaju poređenje rezultata EAA sa drugim zemljama (međunarodna uporedivost) u cilju postizanja veće konkurentnosti, kao i poređenja poljoprivrede sa ezultatima drugih delatnosti u okviru nacionalne ekonomije.

-Budući da čine integralni deo Sistema nacionalnih računa (System of National Accounts 2008 – SNA 2008), obezbeđuju specifične podatke o ekonomskim aktivnostima u poljoprivredi, koji se ne mogu prepoznati u Sistemu nacionalnih računa, jer su ili indirektno upotrebljeni u obračunima ili čine sastavni deo kategorija prikazanih na najvišem nivou – ukazuje Stanković. – Pored toga, ovi računi dopunjuju statistiku poljoprivrede, time što su varijable koje se odnose na poljoprivrednu proizvodnju predstavljene na način koji je u skladu sa konceptima i definicijama nacionalnih računa. Ekonomski računi poljoprivrede obezbeđuju konceptualni okvir za objedinjavanje statističkih podataka o poljoprivredi i njenoj vezi sa ekonomijom, što podrazumeva, na prvom mestu, doprinos poljoprivrede ukupnoj ekonomiji.

Stanković navodi da rezultati ukazuju da poljoprivreda Srbije u čitavom periodu od secesije bivše SFRJ, posluje u nestabilnim i izrazito nepovoljnim uslovima, sa promenjenom proizvodnom strukturom, pre svega, kapitalno intenzivne proizvodnje, (kao što je stočarstvo), jer su često izostajale efikasne mere poljoprivredne politike. Nasleđeni i još nerešeni problemi iz predhodnog perioda doprinose da poljoprivredna proizvodnja, već duži niz godina, ostvaruje sporiji rast u odnosu na svoje objektivne proizvodne mogućnosti i značaj u ekonomskoj strukturi zemlje. Pad fizičkog obima proizvodnje posebno dolazi do izražaja u uslovima još postojećeg ekstenzivnog načina proizvodnje, u kome se nepovoljni klimatski uslovi ekstremnije ispoljavaju.

U posmatranom periodu ostvaren je kumulativni rast BDV-a poljoprivrede od 13,4 odsto, dok je prosečna godišnja stopa rasta iznosila skromnih 1,6 odsto. Posle ostvarenog realnog rasta BDV-a, od 9,9 odsto, u 2008. godini, došlo je do usporavanja rasta u 2009. (6,7 odsto) i pada u 2010. godini (-5,1 odsto), da bi u 2011. godini ostvaren rast od 4,4 odsto u 2011. godini. Najveći pad zabeležen je u 2012. godini (-28,4 odsto), dok je u 2013. godini zabeležen najveći rast od 30,2 odsto. U prošloj 2015. godini ostvaren je pad BDV-a poljoprivrede od (- 4,3 odsto).

Međufazna potrošnja definisana je kao vrednost utrošenog repromaterijala i usluga (inputa) u poljoprivredi u procesu poljoprivredne proizvodnje, a iskazuje se u kupovnim cenama.U posmatranom periodu, međufazna potrošnja u poljoprivredi prosečno je činila 58,2 odsto od vrednosti proizvodnje poljoprivrede, pri čemu najveće učešće beleži u 2010. godini (59,2 odsto), dok je u 2008. godini zabeleženo najniže učešće od 56,7 odsto.

Za obračun vrednosti proizvodnje (autputa) koriste se prosečne cene proizvođača proizvoda poljoprivrede. U periodu od 2007. do 2015. godine, prosečno učešće proizvodnje poljoprivrednih dobara u ukupnoj proizvodnji poljoprivrednih roba i usluga iznosilo je 97,5 odsto, dok je učešće poljoprivrednih usluga 2,5 odsto. U istom periodu, prosečno učešće autputa stočarstva u ukupnoj proizvodnji poljoprivrednih roba i usluga iznosilo je 31,0 odsto, dok je učešće autputa biljne proizvodnje 66,5 odsto.

Fizički obim poljoprivredne proizvodnje predstavlja vrednost proizvodnje iskazanu u cenama prethodne godine. Izražava se u proizvođačkim cenama kako bi se izbegao uticaj subvencija. U posmatranom periodu fizički obim poljoprivredne proizvodnje značajno oscilira, pretežno zbog nepovoljnih klimatskih uticaja. U 2008. Godini fizički obim proizvodnje poljoprivrednih proizvoda povećan je za 10,6 odsto. Nakon toga ostvaren je skromniji rast, da bi u 2012. godini fizički obim proizvodnje ostvario pad za 17,2 odsto. U 2013. godini ostvaren je najveći rast u posmatranom periodu (16,5 odsto), da bi u 2014. godini ostvaren slabiji rast u odnosu na prethodnu godinu (11,4 odsto), a zatim u 2015. godini pad od 6,5 odsto. Pomenuta kretanja rezultat su visokih oscilacija u fizičkom obimu biljne proizvodnje. Nakon rasta u 2008. (18,6 odsto) i 2009. godini (9,5 odsto), sledi period pada, da bi u 2012. godini pao za 26,6 odsto. Najveći rast zabeležen je u 2013. godini (25,2 odsto), a u 2015. pad od 13,4 odsto. U 2008. i 2009. godini obim stočarske proizvodnje pao je za 6,3 odsto i 7,5 odsto, respektivno. U naredne tri godine zabeležen je rast od 8,1 odsto, 2,8 odsto i 5,3 odsto, dok je u 2013. godini obim stočarske proizvodnje pao za 0,3 odsto. U 2014. godini zabeležen je rast od 3,3, a u 2015. godini rast od 8,0 odsto.

-Pomenuti rezultati trasiraju osnovni pravac budućeg razvoja poljoprivrede i prehrambene industrije koje treba usmeriti ka optimalnom korišćenju i očuvanju raspoloživih proizvodnih kapaciteta, povećanju obima poljoprivredne proizvodnje, izmeni proizvodne strukture u korist intenzivnih proizvodnji namenjenih izvozu, proizvodnji visoko-finalnih i visokokvalitetnih proizvoda – ukazuje Stanković. – Sve ovo radi podmirenja domaće tražnje i značajnog povećanja izvoza visokokvalitetnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Razvoj poljoprivrede u Srbiji potrebno je usmeriti na modernizaciju i promenu proizvodne strukture u pravcu veće tržišne orijentacije i pobonjšalja ukupne efikasnosti agrara. Proizvodno i tehnološko prestruktuiranje i rast produktivnosti u poljoprivredi, kao i veću konkurentnost na domaćem i svetskom tržištu treba bazirati na ekološkim, energetskim i ekonomskim kriterijumima. Srbiju treba pretvoritiu područje tradicionalno-konvencionalne poljoprivredne proizvodnje. Istovremeno, razvoj naučno istraživačkog rada i primena postojećih novih znanja i tehnologije omogućiće značajno povećanje obima i ekonomičnosti poljoprivredne proizvodnje.

Za razliku od zagovornika brzih promena proizvodne strukture, može se oceniti da se iz objektivnih razloganije moguće u kratkom roku sprovesti, već postepeno, u zavisnosti od toga kako bude tekao proces oporavka srpske privrede i njene, pre svega finansijske konsolidacije. Zbog toga moguće je postepeno uspostavljanje željene proizvodne strukture, u pravcu veće zastupljenosti voćarstva i povrtarstva, kao i inteziviranje stočarske proizvodnju, zaključuje Stanković.

Napravi novu temu u “Aktuelnosti”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">