Tržište ekoloških proizvoda u Evropi nastavlјa da raste i u 2015., a prema konačnim podacima, povećanje je iznosilo 13 odsto, na gotovo 30 milijardi evra, pri čemu je tržište tih proizvoda u EU vredelo nešto više od 27 milijardi evra.
Površina pod ekološkim proizvodima istovremeno je povećana za gotovo milion hektara. Najveće tržište organskih proizvoda u Euvropi je Nemačka ali Švajcarska ima najveću potrošnju organske hrane po stanovniku, kako u Evropi, tako i u svetu.

Nemačko tržište organskih proizvoda u 2015. je dostiglo vrednost od 8,6 milijardi evra, francusko 5,5 milijardi, britansko 2,6 milijardi a italijansko 2,3 milijarde.

Prvi pokazatelјi za 2016. pokazuju da tržište nastavlјa da jača i da je u Nemačkoj u toj godini dostiglo 9,5 milijardi evra. Inače, Nemačka je drugo po veličini tržište ekoloških proizvoda u svetu nakon SAD-a (35,8 milijardi evra u 2015.).

Podatke o evropskom ekološkom sektoru objavili su Istraživački institut za organsku polјoprivredu (FiBL) i Kompanija za informacije o polјoprivrednom tržištu (AMI) na sajmu BIOFACH, vodećoj svetskoj izložbi organske hrane koja se održala tokom februara.

„Evropsko tržište beleži snažan rast. Prvi put od finansijske krize na tržištu je registrovan dvocifreni rast, od 13%. U Francuskoj i Italiji tržišta su u 2015. porasla za 15% a u Nemačkoj za 11%“, istakla je Helga Viller iz FiBL.

Svake godine, kako se navodi, evropski potrošači troše sve više na eko hranu, u proseku 36 evra na nivou Evrope a 54 evra na nivou EU.

Najviše na ekološku hranu troše Švajcarci – 262 evra po stanovniku, a slede Danska sa 191 i Švedska sa 177 evra.

Evropske zemlјe takođe beleže najveći udeo organskog tržišta u ukupnom – u Danskoj je to 8,4%, Švajcarskoj 7,7 a u Luksembourgu 7.5%.

„Brojni proizvodi i grupe proizvoda imaju i veći udeo. U Švajcarskoj je npr. Svako četvrto prodato jaje iz ekološkog uzgoja, a kod mlečnih proizvoda udeo ekoloških može biti 10 i više procenata“, rekla je Diana Schaac iz AMI.

Tržište raste brže od ekološke polјoprivrede

Trend bržeg rasta tržišta od rasta ekološke proizvodnje nastavlјen je 2016. Međutim, ohrabruje što površina pod eko polјoprivredom raste brže nego ranije i u 2015. je povećana za gotovo milion hektara ili 8,2%.

Na kraju te godine pod ekološkom proizvodnjom u Evropi je bilo 12,7 miliona hektara, od čega 11.200.000 u EU, što predstavlјa 2,5 odnosno 6,2% od ukupnog polјoprivrednog zemlјišta.

Najveće polјoprivredne površine pod organskom proizvodnjom su u Španiji (1,97 miliona hektara), Italiji (1,49 miliona) i Francuskoj (1,37 miliona). U svakoj od tih zemalјa je površina pod ekološkom polјoprivredom povećana u 2015. godini za najmanje 100.000 hektara.

U 9 evropskih zemalјa je najmanje 10% polјoprivrednog zemlјišta pod organskom proizvodnjom a najveći udeo te proizvodnje ima u Lihtenštajn (30%), Austrija (21%) i Švedska (17%).

Proizvodnja ne drži korak sa potražnjom

U Evropi radi gotovo 350.000 ekoloških proizvođača, pri čemu u Evropskoj uniji 270.000, kao i 60.000 prerađivača organskih proizvoda i skoro 3.700 uvoznika.

I dok broj ekoloških proizvođača raste umereno, po stopi od 3% u Evropi i 5% u EU, broj prerađivača i uvoznika beleži dvocifreni rast od 12 odnosno 19%. Matthias Stolze iz FiBL kaže da je činjenica da broj prerađivača i uvoznika raste brže od broja proizvođača još jedan pokazatelј kako organska proizvodnja ne drži korak sa potražnjom.

„Zemlјe trebaju nastaviti jasnu strategiju razvoja ekološkog sektora, podržati kraće lance isporuke tih proizvoda sa cilјem osiguravanja ekoloških i socijalnih koristi i uspostave bolјu statistiku kako bi unapredili tačnost prikuplјenih podataka o organskom tržištu“, zaklјučio je Stolze.

Napravi novu temu u “Aktuelnosti”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">