Principi organske proizvodnje nalažu uspostavljanje posebenog agroekosistema, tj. odgovarajućeg odnosa između korisnih i štetnih organizama. Pravljenjem posebnog okruženja u voćnjaku ostvaruju se uslovi za naseljavanje korisnih organizama i pogodni uslovi za biološku kontrolu štetočina.

U prirodnom ekosistemu svaki organizam ima određenu funkciju i sastavni je deo lanca ishrane. Podizanjem zasada na određenoj površini neminovno se taj prirodni ekosistem narušava i uspostavlja se novi agroekološki ekosistem. U zasadima jabuke najačešće se gaji mali broj sorti čime se ostvraruju veoma povoljni uslovi za razvoj određenih fitofagnih i fitopatogenih organizama koji inače ne postoje u prirodnim uslovima ili su prisutni u mnogo manjem obimu. Ovi organnizmi se veoma brzo šire i prouzrokuju značajne štete zbog postojanja povoljnih uslova za njihov razvoj i zbog nepostojanja ili malog broja prirodnih neprijatelj. Principi organske proizvodnje nalažu uspostavljanje posebenog agroekosistema, tj. odgovarajućeg odnosa između korisnih i štetnih organizama. Pravljenjem posebnog okruženja u voćnjaku ostvaruju se uslovi za naseljavanje korisnih organizama i pogodni uslovi za biološku kontrolu štetočina. Cilj uspostavljanja odgovarajuće ravnoteže između ovih organizama jeste smanjenje upotrebe pesticida u zaštiti bilja. Samo onda kada više ne postoje mogućnosti za prirodnu regulaciju šteočina dozvoljena je upotreba pesticide koji su predviđeni zakonom o organskoj proizvodnji. Zbog posebnosti organske i integralne proizvodnje u odnosu na kovencionalnu proizvodnju, neophodno je unaprediti biodiverzitet u voćnjaku i stvoriti takve agroekološke uslove koje će pogodovati naseljavanju korisnih organizama. U organskoj proizvodnji voća preporučuju se sledeće mere radi unapređenja biodiverziteta:

• na ivicama voćnjaka se ostavljaju živice i žbunje kao sklonište i mesto za razmnožavanje za mnoge vrste,
• međuredni prostori u voćnjaku prekriveni su samoniklim ili gajenim travnim prekrivačem i kose se po potrebi;
• redovi se ne održavaju u čistom stanju u toku čitave godine;
• trake samoniklog bilja ili ekoivičnjaci nalaze se svuda na ivicama parcela;
• neproizvodne parcele se ne mulčiraju, nego se kose kao kultivisane ili ekstenzivne livade;
• samoniklo rastinje raste na delovima koji se ne koriste za proizvodnju voća;
• žive ograde od različitih biljnih vrsta hrana su i sklonište životinjama;
• pojedinačna stabla i stari ekstenzivni voćnjaci se zadržavaju i kultivišu;
• podstiče se naseljavanje pojedinih predatorskih životinjskih vrsta;
• staze od samoniklog i gajenog bilja formiraju se na parceli na kojoj se planira sadnja.
• pravljenje skloništa za lasice, ježeve, rovčice, razne zmije i druge korisne životinje, isto tako i gomile kamenja i slična mesta za skrivanje,
• postavljanje sedalice za ptice grabljivice (mišar, soko, sova i dr.) iznad krune voćaka,
• postavljanje kućica za ptice senice u kruni voćaka,
• posude sa slamom treba vešati u kruni voćaka kao sklonište za uholažu.

U borbi protiv ekonomski najznačajnijih bolesti: prouzrokovača čađave pegavosti lista i krastavosti plodova jabuke (Venturia inaequalis), pepelnice (Podosphaera leucotricha) i bakteriozne plamenjače (Erwinia amylovora) u organskoj proizvodnji se koriste preparati na bazi bakra, sumpora i kalcijum polisulfida. U poslednjih nekoliko godina u suzbijanju V. inaequalis koristi se i kalijum bikarbonat. Ove aktivne materije, izuzev kalijum bikarbonata, deluju preventivno i nemaju kurativni efekat. Zato je veoma značajno u organskoj proizvodnji postojanje dobrog sistema za prognozu bolesti.

Biološke metode zaštite imaju mnogo veću primenu u okviru borbe protiv ekonomski najznačajnijih štetočina jabuke. Tako, na primer, veoma je značajno očuvanje populacije osica (Aphelinus mali) i uholaža (Forrficula auricularia) radi kontrole krvave vaši. Dalje, u organskoj proizvodnji stoji na raspolaganju preparat na bazi Typhlodromus pyri, prirodnih predatora crvenog pauka koji ima značajnu ulogu u regulisanju brojnosti ove štetočine. U cilju sprečavanja zaštite jabuke, pored bioloških metoda u organskoj proizvodnji jabuke primene su našle i druge metode kao što su biotehnološke (upotreba feromona), fizičke (postavljanje mreža) i kao poslednje rešenje hemijske metode (upotreba biopesticida).

Autor: Marko Dorić, dipl. inž. master
Izvor: http://poljoprivreda.info/
Poljoprivredni fakultet, Novi Sad
doricmarko@gmail.com

Napravi novu temu u “Aktuelnosti”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">