Zemljište Srbije je povoljno za organsku proizvodnju, ali bi svaki proizvođač trebalo da izvrši analizu svoje parcele kako bi imao “čistu zemlju”, ali i čistu savest, zaključak je sa konferencije „Potencijali Republike Srbije u pogledu kvaliteta zemljišta za organsku poljoprivrednu proizvodnju“. Na završnoj konferenciji projekta Laboratorije za zemljište i agroekologiju predstavljeni su rezultati analiza fizičkih, hemijskih i mikrobioloških osobina zemljišta u pet oblasti na teritoriji centralne Srbije.

Konferenciju je otvorio direktor Uprave za poljoprivredno zemljište Zoran Knežević koji je istakao da je najmanje napuštenog zemljišta u Vojvodini, dok se u južnoj i jugoistočnoj Srbiji oko 22% poljoprivrednog zemljišta ne obrađuje. Na ovakvo stanje su najviše uticali ekonomski i demografski faktori, objasnio je Knežević.

Rukovodilac projekta, dr Jovica Vasin, izjavio je da je cilj ovog istraživanja bila procena mogućnosti prevođenja napuštenog obradivog zemljišta u organsku proizvodnju, kao i utvrđivanje kvaliteta zemljišta koje je u organskoj proizvodnji, ali i da se usvoji sistem kontrole zemljišta i upotrebe đubriva od strane poljoprivrednih proizvođača. On je naglasio da je za očuvanje i unapređenje zemljišta potrebno usmeriti pažnju ka preventivnim merama, od kojih je jedna i blagovremeno ispitivanje kvaliteta zemljišta od strane ovlašćenih i akreditovanih laboratorija.

Prezentaciji projekta prisustvovali su predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Uprave za poljoprivredno zemljište, savetnik za organsku poljoprivredu pri MPŠV Jelena Milić, Agencija za zaštitu životne sredine (Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine), predstavnici Nemačke organizacije za tehničku saradnju (GIZ), predstavnici Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), Sekretarijat za zaštitu životne sredine AP Vojvodine, kontrolne organizacije za organsku proizvodnju, profesori sa poljoprivrednih fakulteta i Fakulteta za zaštitu životne sredine, proizvođači organskih poljoprivrednih proizvoda i proizvođači đubriva i supstrata.

U publikaciji koja je nastala kao rezultat projekta, predočene su smernice nadležnim institucijama koje mogu da posluže kao osnova za donošenje preventivnih mera i mera popravke stanja.

Izvor: mpt.gov.rs