Bogatstvo naučno-tehničke literature na engleskom jeziku zahteva od našeg čitaoca poznavanje značenja ogromnog broja specifičnih izraza koji se koriste u pojedinim oblastima nauke i tehnike. Cilj ovog rečnika je da u tome pomogne nudeći oko 60.000 naučno-tehničkih termina na engleskom jeziku sa odgovarajućim izrazima na srpskohrvatskom jeziku. No, naravno, savremeni brzi razvitak nauke i tehnike svakodnevno donosi i nove pojmove, nazive, izraze i skraćenice, koji vode poreklo iz raznih svetskih jezika. Zbog toga se često odomaćuju strani nazivi, što je čest slučaj i u našem, kao uostalom i u drugim jezicima. Pri izradi ovog rečnika nastojalo se da se u srpskohrvatskom prevodu nađu prihvatljivi domaći izrazi. No kako je primarni cilj rečnika pružanje adekvatne pomoći našem čitaocu naučno-tehničke literature na engleskom jeziku, ipak su često radi razumljivosti, radije zadržavani u nas ukorenjeni termini stranog porekla nego što su kovani novi izrazi.

Prema tome, problem „odomaćivanja” stranih naučno-tehničkih izraza, kojim se bave inače i naši i strani lingvisti, ostaje delimično otvoren i u ovome rečniku. Naravno, zajedno sa tim ostaje otvoreno i pitanje o celishodnosti izgradnje internacionalne naučno-tehničke terminologije, koja je realno postojeći fenomen ne samo našega doba.

Kao i pri izradi svakog rečnika, tako su i ovde, u pripremnoj fazi izrade ovoga rečnika, korišćeni postojeći englesko-ruski, englesko-nemački, englesko-francuski, englesko-srpskohrvatski ili višejezični rečnici, zatim enciklopedijska izdanja iz raznih oblasti, kao i indeksi iz više naučno-tehničkih izdanja na engleskom jeziku. Tako je obezbeđena polazna osnova za oko 65.000 terminoloških jedinica. Kasnijim odabiranjem, kondenzovanjem i preuređivanjem toga polaznog materijala, kao i konačnom redakcijom došlo se do sadašnje verzije obima rečnika.

Pri tome je učinjen izvestan broj kompromisa. Jedan od njih je da se nastojalo, barem u alternativi, da se zadrže već postojeći prevodi engleskih termina, koji su prisutni u drugim manjim englesko-srpskohrvatskim rečnicima.

Drugi je u tome što se u prevodu nije išlo za navođenjem svih varijantnih reči za prevedenu englesku reč, nego je korišćen onaj prevod koji je autorima bio najbliži, a ponekad i više njih.

Treći kompromis je u kompoziciji rečnika, koji za osnovu ima fiziku, hemiju, elektroniku, elektrotehniku i mašinstvo, dok su ostale naučne i tehničke discipline date u nešto manjem obimu i ponekad sa neravnomernom zastupljenošću kroz čitav rečnik. Četvrti, i stilski najosetljiviji, jeste u neravnomernoj raspodeli relativno maloga broja bitnih skraćenica pri kraju većine slova, u kome je moguća korist za čitaoca preovladala nad zahtevom za perfekcijom. Osim toga, vrlo pažljivi čitalac rečnika, može zapaziti izvestan broj tehničkih i većinom nebitnih grešaka u slogu, koje su svakako posledica zahteva da se ta poslednja faza izrade rečnika u štampariji što pre obavi i okonča posao koji je inače, možda, predugo trajao.

Prilikom obimnog posla na izradi ovoga, pored sličnog rusko-srpskohrvatskog rečnika istoga izdavača, čini se najobimnijeg dvojezičnog naučno-tehničkog rečnika u nas, pokazalo se da je ubuduće potrebno još znatno povećati obim da bi se uspelo da se potpunije obuhvati terminologija većine naučnih i tehničkih disciplina. Imajući u vidu taj sledeći dugoročni zadatak, nadam se da će i ovaj rečnik, i pored svojih mogućnih mana, pružiti dovoljno pomoći u razumevanju i korišćenju naučno-tehničke terminologije na engleskom jeziku.

Jula 1977,
Dr Relja Popić

Skraćenice upotrebljene u rečniku

aed. aerodinamika
aeron. aeronautika
agr. agronomija
ak. akustika
arh. arhitektura
art. artiljerija
astr. astronomija
at. automatika
av. avijacija
biol. biologija
bot. botanika
brodogr. brodogradnja
el. elektronika
elj elektrotehnika (jaka struja)
eh. elektrotehnika (slab struja)
en energetika
fiz. fizika
fot. fotografij
geod. geodezija
geol. geologija
gni. geometrija
građev. građevinarstvo
graf. grafička industrija
hem. hemija
hidr. hidrografija
hidraul. hidraulika
Kan. Kanada
knjig. knjigovođstvo
KoV kopnena vojska
kr. kristalografija
l. latinski jezik
maš. mašinstvo
mat. matematika
med. medicina
meh. mehanika
meteor. meteorologija
metr. merna tehnika
min. mineralogija
morn. mornarica
mot. motoristika
mtl. metalurgija
n. teh. nuklearna tehnika
nukl. nuklearna energija
navig. navigacija
opt. optika
pom. pomorstvo
pr. pravo
preh. prehrambena industrija
psih. psihologija
rad. radiotehnika
rud. rudarstvo
SAD Sjedinjene Države Amerike
san. tehn. sanitetska tehnika
sbr. saobraćajna tehnika
tehn. tehnika (opšte)
tek. tekstilna industrija
tel. telegrafija
thnl. tehnologija
tip. tipografija
tlf. telefonija
topogr. topografija
trg. trgovina
tt. toplotna tehnika
TV televizija
vazd. vazduhoplovstvo
V. Br. Velika Britanija
vet. veterinarstvo
voj. vojna tehnika
zav. zavarivanje

Napravi novu temu u “Literatura”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">