Tehnologija hrane

Uzgoj borovnica i brusnica, Georg Ebert, Gaudeamus, Požega, 2008.

O njima se puno priča, a tako malo zna riječ je, naravno, o borovnicama iz uzgoja. Borovnica spada među rijetke vrste voća o čijem podrijetlu i osobinama ukusnog ploda prosječan korisnik ne zna baš puno. One ne potječu, kako se to obično misli, od domaćih šumskih borovnica već su, ne tako davno, u Europu uvezene iz Amerike. Nazivamo ih uzgojnim borovnicama i radujemo se njihovim krupnim, plavim i aromatičnim plodovima neusporediva okusa. Uz to, plodovi borovnica su jako zdravi jer njihovi brojni sastojci pomažu pri ublažavanju svakodnevnog stresa.

Zbog potrebe za posebnom vrstom tla uzgoj borovnica uglavnom je ograničen na kisela, manje hranjiva šumslca i livadska tla. Doduše, posljednjih se godina ulažu napori kako bi se razvila nove sorte i tehnika uzgoja i time omogućilo kultiviranje borovnica na zapuštenim oranicama. Na taj bi se način osigurala veća površina za uzgoj te tako udovoljilo rastućim potrebama tržišta. Svaki proizvođač trebao bi težiti proširivanju ponude ove zanimljive vrste voća. Budući da je za borovnice moguće postići vrlo dobru cijenu, trebale bi za većinu uzgajivača biti dostojna zamjena drugim vrstama voća.

Rijetke su biljke s toliko višestruko korisnih svojstava kao što su to borovnice i brusnice. One su u posljednje vrijeme naprosto pravi hit te aktualna tema napisa i priloga u mnogim časopisima. Predmet su zanimanja za amaterski ili pak profesionalni uzgoj te proizvodnju najrazličitijih delicija.

Drevno američko voće, korišteno kao prirodni lijek, danas se nudi tržištu u različitim oblicima: kao organski stopostotni sok s ekocertifikatom, sastojak multivitaminskih napitaka, čudotvorni nektar, osnovica za sirupe i sokove, kao „ekskluzivni” proizvod svih proizvođača sokova, olcrepljujući čaj od listova brusnice, tablete protiv infekcija, šumeće tablete, energetske pločice od raznovrsnih žitarica, obogaćene borovnicom ili brusnicom. Zatim u obliku kolača, bombona, čokolade s borovnicom ili brusnicom, meda s dodatkom ovih plodova za podizanje energije i jačanje imuniteta, vina od borovnice, borovnice ili brusnice u rakiji, najrazličitije pripremljenih džemova, želea, umaka uz divljač ili druga jela, osušenih plodova brusnice, tzv. „crasina” , sličnih grožđicama, ali puno skupljih slatkiša, itd.

No iznad svega su njihove ljekovite osobine. Naročito se brusnicama pripisuju snažna antioksidativna djelovanja. Brusnica je prirodni antibiotik koji dokazano ublažava razne upale, osobito one mokraćnog sustava. Zbog velikog sadržaja vitamina C i raznovrsnih minerala, podižu imunitet, korisne su za probavni sustav, pravilno funkcioniranje bubrega i jetre, sniženje šećera u krvi, kolesterola i sl. Pomažu protiv stresa, iscrpljenosti, održavaju vitalnost, te se doslovno smatraju životnim eliksirom!

Stoga je posve razumljivo da su se borovnice i brusnice odavno u Sjevernoj Americi počele i uzgajati. U posljednje vrijeme ovaj uzgoj uzima maha i u Europi. Smatramo da će naći mnoge poklonike i u Hrvatskoj, u obliku atraktivne lončanice na balkonu, ulcrasnog grma u vrtu, čije ukusne plodove željno iščekujemo, ali i unosnih plantaža, odnosno profesionalne proizvodnje. Naime, u Hrvatskoj postoje i mnoge neadekvatno iskorištene površine zemljišta.

Europa je tek nedavno donekle upoznala brusnicu, voće koje je u Americi već dugo omiljeno. Može ju se lcoristiti kao ukrasno vrtno bilje ili pak uzgajati u većim količinama. Njeni plodovi sjaje intenzivnom crvenom bojom, a najčešće se prerađuju za sokove i umake. Brusnica također zahtijeva površine na kojima zbog visoke kiselosti tla druge uzgojne biljke ne uspijevaju.

U vrijeme sve izraženije svijesti o očuvanju zdravlja i naglog porasta zanimanja za bobičasto voće, uzgoj borovnica i brusnica isplativ je i u Europi. Mali doprinos tomu nastoji pružiti i ova knjiga.
Na temelju njihova podrijetla i važnosti uzgoja većina znanja o borovnicama i brusnicama dolazi iz Sjeverne Amerike. Zbog toga u popisu literature prevladavaju izvori na engleskom jeziku.

Kleinmachnovv, jesen 2004. godine
Georg Ebert

Iz knjige ćemo pak saznati o postojanju brojnih kultiviranih sorti borovnica i brusnica s obzirom klimatske raznolikosti, ali i s obzirom na zahtjeve prema tlu. Eto prilike za nove aktivnosti! Možda su kulture borovnica ili brusnica ono što tražimo i što ima dobru perspektivu u nas. Naime, odnedavno je odlukom Vlade RH na šumskom zemljištu putem osnivanja služnosti omogućeno podizanje višegodišnjih nasada vinograda i maslinika. Možda je u budućnosti moguće uzgajanje i borovnica ili brusnica na mnogim neobraslim šumskim površinama, plješinama i prosjekama, prosjekama ispod dalekovoda i sl. Možda uzgajanje borovnica i brusnica predstavlja idealnu djelatnost za stanovnike viših predjela naše domovine, kojima su uskraćene mnoge profitabilne aktivnosti. Štoviše, Hrvatski sabor je u veljači 2002. godine donio Zakon o brdsko-planinskim područjima, koja su od interesa i pod posebnom zaštitom Republike Hrvatske aktivnosti. Štoviše, Hrvatski sabor je u veljači 2002. godine donio Zakon o brdsko-planinskim područjima, koja su od interesa i pod posebnom zaštitom Republike Hrvatske.

Zakon je donesen radi poticanja demografske obnove, naseljavanja, stvaranja preduvjeta da se prirodni i ini gospodarski resursi što kvalitetnije koriste za gospodarski razvoj ovih područja i naše države u cjelini, uz podizanje razine ekološke zaštite prirodnih bogatstava i životnog prostora za Ijude i sva živa bića, te kvalitetnije i ravnomjernije rješavanje socija. Pisati o borovnicama i brusnicama sa aspekta domaćih znanstvenih spoznaja i praktičnih iskustava nije nimalo lako. Ove dvije vrste, iako vrlo popularne i cijenjene u određenim dijelovima Svijeta još uvijek nisu našle svoje mjesto i interes u našoj domovini. Tko je za to kriv ta da li uopće postoji krivac? Teško je na to dati jednostavan i konkretan odgovor. Zapravo, možda je kriva sama nedovoljna spoznaja o kultiviranju ovih vrsta pa se može tumačiti i ovako-kako će se bilo tko odlučiti za uzgoj borovnice i brusnice ukoliko o njima ne zna ništa ili vrlo malo. Upravo radi toga ova knjiga ima jasne ciljeve – informirati i pokrenuti inicijativu kako bi borovnica i brusnica našle svoje mjesto i položaj na domaćem tržištu koje i zaslužuju.

Uzgoj nasada borovnice i brusnice nije posebno složen ukoliko se prije sadnje pravilno i stručno utemeljeno odaberu prikladne površine za sadnju kao i vrsta odnosno sorta. Takolnih prilika gospodarskog rasta i razvoja svih područja.

Slijedom prethodno navedenog, potrudili smo se da u tome razmišljanju pomognemo zainteresiranima prijevodom i izdavanjem ove nove knjige.

Urednik
U Požegi, prosinac 2007. godine

1 Vrste Vaccinium
1.1 Podrijetlo
1.1.1 Borovnice iz uzgoja
1.1.2 Brusnice
1.2 Počeci i razvoj uzgoja

2 Rast i razvoj biljaka
2.1 Borovnice iz uzgoja
2.1.1 Vegetativni organi i njihov rast
2.1.2 Cvijet
2.1.3 Plod
2.2 Brusnice
2.3 Sastav plodova

3 Uvjeti za uzgoj
3.1 Nasad
3.2 Klima
3.2.1 Temperatura
3.2.2 Padaline
3.2.3 Sunčeva svjetlost
3.2.4 Ostali ldimatski čimbenici
3.3 Tlo
3.3.1 Fizikalna i kemijska svojstva
3.3.2 Organske tvari
3.3.3 Mikoriza
3.3.4 Voda i hranjive tvari
3.4 Sorte pogodne za uzgoj
3.4.1 Stanje u međunarodnom uzgoju
3.4.2 Kultivirane sorte borovnica
3.4.3 Sorte brusnica
3.5 Razmnožavanje vrsta Vaccininm

4 Uzgoj vrsta Vaccinium
4.1 Borovnice iz uzgoja
4.1.1 Sadnice i načini presađivanj a
4.1.2 Njega mladih biljaka
4.1.3 Oblikovanje i rezidba
4.1.4 Navodnjavanje i prihrana
4.1.5 Daljnje mjere njege
4.1.6 Berba
4.1.7 Štetnici i njihovo suzbijane
4.1.8 Bolesti i njihovo suzbijanje
4.2 Brusnice
4.2.1 Sadni materijal i sadnja
4.2.2 Njega mladih biljalca
4.2.3 Rezidba
4.2.4 Navodnjavanje i prihrana
4.2.5 Druge mjere njege
4.2.6 Berba
4.2.7 Štetočine i njihovo suzbijanje
4.2.8 Bolesti i njihovo suzbijanje
4.3 Ostale vrste Vaccinium

5 Ekonomski aspekti
5.1 Vaccinium vrste u voćarstvu
5.2 Prodaja

6 Skladištenje i prerada

Dodatak
Popis literature Izvori fotografija