Objavljeno
Broj pregleda
2.826
2.826

.

Dio prvi – opšte odredbe

.
Član 1.
(Predmet)

(1) Ovim Pravilnikom se propisuju posebna pravila higijene hrane životinjskog porijekla kojih će se pridržavati subjekti u poslovanju s hranom, a koja se primjenjuju na neprerađene i prerađene proizvode životinjskog porijekla i nadoponjuju pravila propisana Pravilnikom o higijeni hrane BiH.

(2) Ovaj Pravilnik se ne primjenjuje na hranu koja istodobno sadrži kako biljne tako prerađene proizvode životinjskog porijekla, osim kada je propisano drugačije;
Prerađeni proizvodi životinjskog porijekla koji se koriste za pripremu naprijed navedene hrane moraju biti dobiveni i sa njima se mora rukovati u skladu sa odredbama ovog Pravilnika.

(3) Odredbe ovog Pravilnika ne primjenjuju se na :

a) primarnu proizvodnju za vlastite potrebe u domaćinstvu;

b) pripremu, rukovanje ili skladištenje hrane za vlastite potrebe u domaćinstvu;

c) izravno snabdjevanje krajnjeg potrošaća ili lokalnog objekta u maloprodaji malim količinama primarnih proizvoda;

d) izravno snabdjevanje malim količinama mesa peradi i zečijeg mesa zaklanih na poljoprivrednom gospodarstvu kojima proizvođač snabdijeva krajnjeg potrošaća ili lokalni maloprodajni objekat koji takvim mesom, u obliku svježeg mesa, izravno snabdijeva krajnjeg potrošača;

e) lovce koji izravno snabdjevaju krajnjeg potrošaća ili lokalni maloprodajni objekat malim količinama divljači ili mesa divljači.

(4) Sukladno zakonom utemeljenim ovlastima, a u cilju ostvarivanja odredbi ovog Pravilnika, Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija) posebnim će propisom regulirati aktivnosti i lica iz stava (3) tačke c), d) i e).

(5) Ovaj Pravilnik se ne primjenjuje na maloprodaju, ukoliko nije drugačije propisano.

(6) Ovaj Pravilnik će se primjenjivati na poslovanje u maloprodaji ako se ono obavlja s ciljem snabdijevanja drugog subjekta u poslovanju s hranom, hranom životinjskog porijekla, ukoliko:

a) se poslovanje sastoji samo od skladištenja ili transporta u kojem slučaju će se primjenjivati posebni zahtjevi za temperaturu sadržani u Aneksu III koji čini sastavni dio ovog Pravilnika ;

b) kada subjekat u poslovanju s hranom u maloprodaji snabdjeva hranom životinjskog porijekla isključivo drugi subjekat u maloprodaji i ako je u skladu s zakonskim propisima u BiH to djelatnost sporednog, lokalnog i ograničenog karaktera.

(7) Bosna i Hercegovina može usvojiti mjere kojima će se, na državnom nivou, regulirati koja maloprodajna preduzeća, koja posluju na teritoriji iste, neće primjenjivati zahtjeve iz ovog Pravilnika u skladu sa stavovima (5) i (6) ovog člana.

(8) Odredbe ovog Pravilnika primjenjivati će se ne dovodeći u pitanje :

a) važeće propise iz oblasti zdravlja životinja i javnog zdravstva, osobito znatno rigoroznije zahtjeve koji se odnose na prevenciju, kontrolu i iskorjenjivanje određenih transmisivnih spongiformnih encefalopatija ( TSE );

b) zahtjeve koji se odnose na dobrobit životinja i

c) zahtjeve koji se odnose na identifikaciju životinja, te slijedivost proizvoda životinjskog porijekla.

Član 2.
( Definicije )

U svrhu ovog Pravilnika primjenjivati će se sljedeće definicije:

a) definicije utvrđene Zakonom o hrani Bosne i Hercegovine;

b) definicije utvrđene Pravilnikom o higijeni hrane Bosne i Hercegovine;

c) definicije utvrđene u Aneksu I ovog Pravilnika;

d) sve tehničke definicije iz Aneksa II i III ovog Pravilnika.

.

Dio drugi – posebne odredbe

.

Poglavlje i. Obaveze subjekata u poslovanju s hranom

Član 3.
( Opće obaveze )

(1) Subjekti u poslovanju s hranom moraju ispunjavati odgovarajuće zahtjeve propisane u Aneksu II i III ovog Pravilnika koji čine njegov sastavni dio.

(2) Za uklanjanje površinske nečistoće sa proizvoda životinjskog porijekla, subjekti u poslovanju s hranom:

a) ne smiju upotrebljavat niti jednu drugu tvar osim pitke vode;

b) mogu upotrebljavati čistu vodu kada je to dozvoljeno Pravilnikom o higijeni hrane BiH ili ovim Pravilnikom;

c) mogu upotrebljavati i druge tvari samo ako je to odobreno po predhodno utvrđenoj proceduri, s tim da moraju zadovoljavati i sve, po istom postupku utvrđene, zahtjeve koji se odnose na upotrebu.

(3) Upotreba odobrene tvari ne utječe na obavezu subjekta u poslovanju s hranom u pogledu poštivanja odredbi ovog Pravilnika.

Član 4.
( Upis u upisnik i odobravanje objekata )

(1) Subjekti u poslovanju s hranom mogu stavljati na tržište proizvode životinjskog porijekla proizvedene na teritoriji Bosne i Hercegovine samo ako su pripremljeni i ako se s njima rukovalo u objektima :

a) koji zadovoljavaju odgovarajuće zahtjeve propisane Pravilnikom o higijeni hrane u BiH;

b) koji zadovoljavaju odgovarajuće zahtjeve sadržane u Aneksu II i III ovog Pravilnika;

c) koji zadovoljavaju druge odgovarajuće zahtjeve utvrđene Zakonom o hrani Bosne i Hercegovine;

d) koje je nadležno tijelo registriralo ili, ako se to zahtijeva u skladu sa stavom (2), odobrilo.

(2) Ne dovodeći u pitanje član 6. stav (3) Pravilnika o higijeni hrane BiH, objekti u kojima se rukuje onim proizvodima životinjskog porijekla koji podliježu zahtjevima iz Aneksa III ovog Pravilnika ne smiju poslovati ako ih ne odobri nadležno tijelo u skladu sa odredbama stava (3) ovog člana, s izuzetkom objekata koji se bave isključivo :
a) primarnom proizvodnjom;
b) poslovima prevoza;
c) skladištenjem proizvoda koje nije potrebno skladištiti u uvjetima kontrolirane temperature;
d) maloprodajnim djelatnostima drugačijim od onih na koje se primjenjuje ovaj Pravilnik u skladu sa odredbama člana 1. stav (6).

(3) Objekat koji podliježe odobrenju sukladno odredbama stava (2) ovog člana, ne smije poslovati ako nadležno tijelo nije, u skladu s odredbama Pravilnika o službenoj kontroli proizvoda životinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi:

a) tom objektu izdalo odobrenje za rad nakon jedne posjete na licu mjesta;

b) tom objektu izdalo uvjetno odobrenje.

(4) Subjekti u poslovanju s hranom će sarađivati s nadležnim tijelima u skladu s odredbama Pravilnika o organizaciji službenih kontrola proizvoda životinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi, izričito garantirajući prestanak rada objekta u slučaju :

a) kada nadležno tijelo povuče svoje odobrenje;

b) kada u slučaju izdavanja uvjetnog odobrenja isto ne produlji ili ne izda puno odobrenje.

(5) Ovaj član ne sprječava tvrtku da stavlja hranu na tžište u razdoblju između početka primjene ovog Pravilnika i prve sljedeće inspekcije nadležnog tijela ako objekt:

a) podliježe odobrenju u skladu sa stavom (2) i ako je proizvode životinjskog porijekla stavio na tržište u skladu sa vežečom legislativom u BiH neposredno prije primjene ovog Pravilnika;

b) pripada onoj vrsti objekata za koje se prije primjene ovog Pravilnika nije zahtjevalo odobrenje.

Član 5.
( Oznake zdravstvene ispravnosti i identifikacijske oznake )

(1) Subjekti u poslovanju s hranom ne smiju staviti na tržište proizvod životinjskog porijekla kojim se rukovalo u objektu koji podliježe odobrenju u skladu s čl. 4.stav (2) ako taj proizvod nema:

a) oznaku zdravstvene ispravnosti koja je stavljena u skladu s odredbama Pravilnika o organizaciji službenih kontrola proizvoda životinjskog porijekla namjenjenih ishrani ljudi;
b) oznaku zdravstvene ispravnosti jer ista nije predviđena odredbama navedenog Pravilnika;

c) identifikacijsku oznaku stavljenu u skladu s Aneksom II, Poglavlje I. ovog Pravilnika.

(2) Subjekti u poslovanju s hranom smiju staviti identifikacijsku oznaku na proizvod životinjskog porijekla isključivo ako je proizvod proizveden u skladu s ovim Pravilnikom u objektima koji ispunjavaju uvjete iz člana 4.

(3) Subjekti u poslovanju s hranom s mesa mogu ukloniti oznaku zdravstvene ispravnosti postavljenu u skladu sa odredbama Pravilnika o organizaciji službenih kontrola hrane životinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi, samo u slučaju ako to meso rasijecaju, prerađuju ili na neki drugi način obrađuju.

Član 6.
( Proizvodi životinjskog porijekla porijeklom izvan teritorije BiH )

(1) Subjekti u poslovanju s hranom koji uvoze proizvode životinjskog porijekla iz drugih zemalja osiguravaju da će se uvoz obaviti samo:

a) ako je zemlja otpreme uvrštena na popis zemalja iz kojih je dozvoljen uvoz dotičnog proizvoda, a koji se sastavlja u skladu s članom 11. Pravilnika o organizaciji službenih kontrola proizvoda životinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi;

b) ako je objekat iz kojeg je dotični proizvod otpremljen, dobiven ili pripremljen, uvršten na popis objekata iz kojih je dopušten uvoz tog proizvoda, a koji se sastavlja u skladu s članom 12. Pravilnika o organizaciji službenih kontrola proizvoda životinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi;

c) ako je, u slučaju svježeg mesa, mljevenog mesa, mesnih pripravaka, mesnih proizvoda i mehanički otkoštenog mesa, proizvod proizveden od mesa dobivenog u klaonicama i rasjekaonicama koje su uvrštene u popise koji se sastavljaju i ažuriraju u skladu s članom 12. Pravilnika o organizaciji službenih kontrola proizvoda životinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi ili u objektima odobrenim u EU;

d) ako je, u slučaju živih školjkaša, bodljekožaca, plaštenjaka i morskih puževa, proizvodno područje uvršteno na popis koji se sastavlja u skladu s članom 13. Pravilnika o organizaciji službenih kontrola proizvoda životinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi, kada je primjenjivo;

e) ako proizvod ispunjava zahtjeve ovog Pravilnika, uključujući zahtjeve iz člana 5. koji se odnose na oznaku zdravstvene ispravnosti i identifikacijsku oznaku;

f) ako proizvod ispunjava zahtjeve Pravilnika o higijeni hrane BiH;

g) ako proizvod ispunjava sve uvozne uvjete utvrđene u skladu sa BiH zakonodavstvom koje uređuje kontrolu uvoza proizvoda životinjskog porijekla;

h) ako su ispunjeni zahtjevi iz člana 14. Pravilnika o organizaciji službenih kontrola proizvoda životinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi koji se odnose na certifikate i isprave.

(2) Iznimno od stava (1) proizvodi ribarstva se mogu uvoziti i u skladu s posebnim odredbama utvrđenim u članu 15. Pravilnika o organizaciji službenih kontrola proizvoda životinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi.

(3) Subjekti u poslovanju s hranom koji uvoze proizvode životinjskog porijekla osiguravaju da:

a) pri uvozu proizvodi budu dostupni za kontrolu u skladu sa zakonom o veterinarstvu u BiH ( ”Službeni glasnik BiH” broj 34/02 ) ( Directive 97/78/EC – Direktiva Savjeta 97/78/EC od 18. decembra 1997. god. koja definiše načela koja regulišu organiziranje veterinarske kontrole proizvoda koji ulaze u Zajednicu iz trećih zemalja ( Sl. List L 24, 30.01.1998, str. 9 ) Direktiva je dopunjena Aktom o pristupanju iz 2003..

b) uvoz bude u skladu sa zahtjevima Odluke o uvjetima uvoza i prevoza živih životinja, proizvoda i namirnica životinjskog porijekla, lijekova, stočne hrane i otpadaka u Bosnu i Hercegovinu ( ”Službeni glasnik BiH”, broj 17/04 ) (21) );( Directive 2002/99/EC – Direktiva Savjeta 2002/99/EC od 16.decembra 2002 koja definiše propise o zdravlju životinja koji regulišu proizvodnju, obradu, distribuciju i ulaz proizvoda životinjskog porijekla za ljudsku upotrebu ( Sl. List L 18, 23.12003., str.11 ).

c) poslovi koji su pod njihovim nadzorom i koji se obavljaju nakon uvoza budu obavljeni u skladu sa zahtjevima iz Aneksa III.

(4) Subjekti u poslovanju s hranom koji uvoze hranu koja sadrži kako proizvode biljnog tako i prerađene proizvode životinjskog porijekla :

a) osiguravaju da prerađeni proizvodi životinjskog porijekla sadržani u takvoj hrani ispunjavaju zahtjeve iz stava (1) do (3) ovog člana;

b) moraju biti u stanju dokazati ispunjavanje naprijed navedenih zahtjeva putem odgovarajuće dokumentacije ili certifikata čiji oblik ne mora biti u obliku kako je predviđeno stavom (1) tačka h) ovog člana.

Poglavlje II. Trgovina

Član 7.
( Isprave )

(1) Subjekti u poslovanju s hranom osiguravaju da certifikati ili druge isprave prate pošiljke proizvoda životinjskog porijekla, kada se to zahtjeva u skladu sa odredbama Aneksa II ili III ovog Pravilnika.

(2) U skladu s ranije uspostavljenim procedurama:
a) može se utvrditi obrazac isprava;
b) može se predvidjeti upotreba isprava u elektronskoj formi.

Dio treći – Završne odredbe

.

Član 8.
( Provedbene mjere i prijelazne odredbe )

Provedbene mjere i prijelazne odredbe utvrđivati će se po predhodno uspostavljenoj proceduri.

Član 9.
( Izmjene i dopune )

(1) U cilju prilagodbe i ažuriranja zahtjeva, Aneksi II i III podlijegati će izmjenama i dopunama u skladu s predhodno utvrđenim procedurama, uzimajući u obzir :

a) izradu vodiča za dobru praksu;

b) iskustva stečena provedbom HACCP sistema u skladu s čl. 5. Pravilnika o higijeni hrane BiH;

c) tehnološki razvoj i praktične posljedice, te očekivanja potrošaća u pogledu sastava hrane;

d) naučna mišljenja, osobito nove procjene rizika;

e) utvrđene mikrobiološke i temperaturne kriterije koji se odnose na hranu;

f) promjene u načinu ishrane.

(2) Ne dovodeći u pitanje ostvarivanje ciljeva ovog Pravilnika Bosna i Hercegovina može na državnom nivou donijeti mjere za prilagodbu zahtjeva utvrđenih u Aneksu III.

(3) Mjere iz člana 9. Stav (2) ovog Pravilnika imale bi za cilj :

a) omogućiti nastavak primjene tradicionalnih metoda u svim fazama proizvodnje, prerade ili distribucije hrane;

b) odgovoriti na potrebe poduzeća prehrambenog sektora u regijama sa posebnim geografskim ograničenjima.

(4) U ostalim slučajevima, pomenute se mjere primjenjuju jedino na izgradnju, uređenje i opremanje objekata.

(5) Bosna i Hercegovina ima pravo, na državnom nivou, zadržati ili donijeti propise:

a) kojima na svom području zabranjuje ili ograničava stavljanje na tržište sirovog mlijeka ili sirovog vrhnja namijenjenih za izravnu ishranu ljudi;

b) kojima, uz odobrenje nadležnog tijela, dopušta upotrebu sirovog mlijeka koje ne zadovoljava kriterije utvrđene u Aneksu III, Poglavlju IX, u pogledu broja mikroorganizama ( broj kolonija na podlozi ) i broja somatskih ćelija, za proizvodnju sireva s razdobljem zrenja od najmanje 60 dana, te mliječnih proizvoda dobivenih pri proizvodnji takvih sireva, ne dovodeći u pitanje ostvarivanje ciljeva utvrđenih ovim Pravilnikom.

Član 10.
( Posebne odluke )

(1) Ne dovodeći u pitanje opću primjenu člana 8. i člana 9. stav (1) mogu se, po predhodno utvrđenoj proceduri, donijeti provedbene mjere ili izmjene i dopune Aneksa II ili III kako bi se:

a) utvrdila pravila prevoza mesa dok je još toplo;

b) što se tiče mehanički otkoštenog mesa, odredilo koji udio kalcija nije značajno veći od onog u mljevenom mesu;

c) utvrdili drugi oblici obrade kojima se u objektima za preradu mogu podvrgavati žive školjke iz proizvodnih područja razreda B i C koje nisu bile pročišćene ili ponovo položene (presađene);

d) odredile priznate metode ispitivanja morskih biotoksina;

e) utvrdile dodatne zdravstvene norme za žive školjke i ostale mekušce u saradnji sa ovlaštenom referentnom laboratorijom, uključujući granične vrijednosti i analitičke metode za druge morske biotoksine, postupke ispitivanja virusa i virološke standarde, planove i metode uzorkovanja, te dopuštena analitička odstupanja koja se primjenjuju pri provjeravanju usklađenosti sa zdravstvenim kriterijumima;

f) utvrdile zdravstvene norme ili provjere, gdje naučni dokazi ukazuju da su isti potrebni u cilju zaštitu javnog zdravlja;

g) proširilo poglavlje IX. odjeljak VII. Aneksa III i na žive školjke koje nisu iz porodice češljača ( pectinidae );

h) utvrdila mjerila na temelju kojih će se određivati kada epidemiološki podaci ukazuju da ribolovno područje ne predstavlja opasnost za zdravlje zbog prisutnosti parazita, te kada nadležno tijelo može dopustiti subjektima u poslovanju s hranom da ne moraju zamrzavati proizvode ribarstva u skladu s Aneksom III dio osmi poglavlje III pod D;

i) utvrdili kriteriji svježine i granične vrijednosti za histamin i ukupni isparivi nitrogen za proizvode ribarstva;

j) za proizvodnju određenih mliječnih proizvoda dopustila upotreba sirovog mlijeka koje ne zadovoljava kriterije utvrđene u Prilogu 3. odjeljak IX., u pogledu broja mikroorganizama i broja somatskih ćelija;

k) ne dovodeći u pitanje Odluku o praćenju rezidua određenih tvari u živim životinjama i proizvodima životinjskog porijekla ( ”Službeni glasnik BiH”, broj 1/04 ) utvrdila najveća dopuštena vrijednost zbirne količine rezidua antibiotskih substanci u sirovom mlijeku;

l) odobrili ekvivalentni postupci za proizvodnju želatina i kolagena.

Član 11 .
( Procedure )

(1) Agenciji za sigurnost hrane BiH će asistirati Stalni Komitet za lanac hrane i zdravlje životinja ( vidjeti pandane u BiH ).**

(2) Agencija će usvojiti svoja pravila procedure.

Član 12.
( Konsultacije sa Agencijom za sigurnost hrane BiH )

O svakom pitanju unutar područja primjene ovog Pravilnika koje bi moglo imati značajan utjecaj na javno zdravstvo, a naročito prije predlaganja proširenja Priloga 3. odjeljak III. na druge životinjske vrste, Agenciju za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine konzultirati će Vijeće ministara BiH .

Član 13.
( Izvještaj )

(1) Agencija podnosi izvještaj Vjeću ministara BiH.

(2) ASH BiH će, kada je to potrebno, uz izvještaj priložiti i relevantne prijedloge.

Član 14.
( Stupanje na snagu )

Ovaj Pravilnik stupa na snagu dvadesetog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku BiH., a primjenjivati će se 18 mjeseci od dana stupanja na snagu slijedećih pravnih akata:
a) Pravilik o higijeni hrane BiH;
b) Pravilnik o organizaciji službenih kontrola za proizvode životinjkog porijekla namjenjene ishrani ljudi.
.

A N E K S I.

.

SVJEŽE MESO

.

DIO PRVI – POSLOVI SLUŽBENOGA VETERINARA

POGLAVLJE I: POSLOVI AUDITA

1. Pored opštih zahtjeva iz člana 4. stava 4. koji se odnose na audite vezane uz primjenu dobre higijenske prakse, službeni veterinar mora provjeriti da li se subjekt u poslovanju s hranom neprekidno pridržava svojih vlastitih postupaka vezanih uz sakupljanje, prijevoz, skladištenje, rukovanje, obradu i upotrebu ili zbrinjavanje životinjskih nusproizvoda, uključujući materijal specifičnog rizika, za koje je odgovoran subjekt u poslovanju s hranom.

2. Pored opštih zahtjeva iz člana 4. stava 5. koji se odnose na audite vezane uz primjenu načela koji se temelje na sistemu analize opasnosti i upravljanja kritičnim kontrolnim tačkama (HACCP), službeni veterinar mora provjeriti da li postupci koje primjenjuje subjekt u poslovanju s hranom jamče, u mjeri u kojoj je to moguće, da meso:

a) ne pokazuje patofiziološke promjene ili nepravilnosti;

b) ne sadrži fekalna ili druga onečišćenja; i

c) ne sadrži materijal specifičnog rizika, osim kako to dopušta zakonodavstvo BiH, i da je proizvedeno u skladu sa Odlukom kojom se utvrđuju mjere za sprječavanje, kontrolu i iskorjenjivanje transmisivnih spongiformnih encefalopatija („Službeni glasnik BiH“ broj 31/03).

POGLAVLJE II: POSLOVI U OKVIRU INSPEKCIJSKOG PREGLEDA

Pri obavljanju inspekcijskih pregleda u skladu s ovim poglavljem, službeni veterinar mora uzeti u obzir rezultate kontrolnih pregleda obavljenih u skladu s članom 4. i poglavljem I. ovoga Priloga. Prema potrebi, u skladu s tim treba usmjeriti poslove u okviru inspekcijskog pregleda.

A. PODACI O PREHRAMBENOM LANCU

1. Službeni veterinar mora provjeriti i analizirati relevantne podatke koji se nalaze u evidencijama poljoprivrednog gazdinstva iz kojega potiču životinje namijenjene klanju te pri obavljanju pregleda prije i poslije klanja mora uzeti u obzir dokumentovane rezultate tih provjera i analiza.

2. Pri obavljanju inspekcijskog pregleda, službeni veterinar mora uzeti u obzir službene isprave koje prate životinje kao i sve izjave veterinara, uključujući službene i ovlaštene veterinare, koji su obavili kontrole na razini primarne proizvodnje.

3. Ako subjekti u poslovanju s hranom koji djeluju u prehrambenom lancu preduzimaju dodatne mjere kako bi zajamčili zdravstvenu ispravnost hrane, primjenjujući integrirane sisteme, vlastite sisteme kontrole, postupke potvrđivanja (certifikacije) od strane treće strane ili neka druga sredstva, i ako su te mjere dokumentovane, a životinje na koje se one odnose jasno označene, službeni veterinar može to uzeti u obzir pri obavljanju inspekcijskog pregleda i kontrola postupaka temeljenih na sistemu HACCP.

B. PREGLED PRIJE KLANJA (ANTE MORTEM PREGLED)

1. Podložno stavovima 4. i 5:

(a) službeni veterinar mora pregledati sve životinje prije klanja;

(b) taj se pregled mora obaviti u roku od 24 sata od dolaska u klaonicu i manje od 24 sata prije klanja;

(c) službeni veterinar može zahtijevati obavljanje inspekcijskog pregleda u bilo koje drugo vrijeme.

2. Pregledom prije klanja (ante mortem pregledom) mora se naročito utvrditi postoje li kod dotične životinje znakovi koji:

a) ukazuju da je ugrožena njezina dobrobit; i

b) ukazuju na stanje koje bi moglo štetno djelovati na zdravlje ljudi ili životinja, pri čemu posebnu pažnju treba usmjeriti na otkrivanje zoonoza i bolesti koje se obavezno prijavljuju OIE. (Međunarodni ured za epizotije – OIE), (Office International des Epizooties – OIE).

3. Pored rutinskog pregleda prije klanja, službeni veterinar mora obaviti klinički pregled svih životinja koje je subjekt u poslovanju s hranom ili službeni pomoćnik eventualno odvojio na stranu.
4. U slučaju prisilnog klanja izvan klaonice kao i u slučaju ulovljene slobodnoživuće divljači, službeni veterinar u klaonici ili objektu za obradu divljači mora pregledati izjavu koja prati tijelo životinje, a koju je izdao veterinar ili izučena osoba u skladu s Pravilnikom o higijeni hrane životinjskog porijekla.

5. Ukoliko je to predviđeno Dijelom trećim Poglavlje II. ili Dijelom četvrtim, pregled prije klanja može se obaviti na gazdinstvu porjekla, u kojim slučajevima, službeni veterinar u klaonici treba obaviti pregled prije klanja jedino u onim slučajevima i u onoj mjeri u kojoj je to predviđeno.

C. DOBROBIT ŽIVOTINJA

Službeni veterinar mora provjeriti u skladu sa odgovarajućim propisima BiH o dobrobiti životinja, kao što su propisi o zaštiti životinja u trenutku klanja i tokom prevoza.

D. PREGLED POSLIJE KLANJA (POST MORTEM PREGLED)

1. Poslije klanja, trupovi i prateći klaonički proizvodi moraju se bez odgađanja podvrgnuti post mortem pregledu. Sve se vanjske površine moraju vizualno pregledati. U tu će svrhu možda trebati neznatno rukovati trupom ili klaoničkim proizvodima ili upotrijebiti posebnu tehničku opremu. Posebna se pažnju mora usmjeriti na otkrivanje zoonoza i bolesti koje se obavezno prijavljuju OIE. Brzina linije klanja i broj prisutnog inspekcijskog osoblja moraju biti takvi da omoguće ispravno obavljanje inspekcijskog pregleda.

2. Dodatna ispitivanja kao što su palpacija i incizija dijelova trupa i klaoničkih proizvoda te laboratorijska ispitivanja moraju se obaviti kad god se smatraju potrebnim za:

(a) postavljanje konačne dijagnoze; ili

(b) otkrivanje:

(i) bolesti životinja,

(ii) ostataka (rezidua) ili kontaminanata u količinama koje premašuju nivoe utvrđene na osnovu zakonodavstva BiH,

(iii) neusklađenosti s mikrobiološkim kriterijima, ili

(iv) ostalih činilaca koji bi mogli zahtijevati da se meso moglo proglasi neupotrebljivim za ishranu ljudi ili da se ograniči njegova upotreba, naročito ako se radi o prisilno zaklanim životinjama.

3. Službeni veterinar mora zahtijevati da se za potrebe pregleda poslije klanja trupovi domaćih kopitara, goveda starijih od šest mjeseci i domaćih svinja starijih od četiri sedmice rasijeku na polovice uzduž kičmenog stuba. Ako to pregled zahtijeva, službeni veterinar može, također, zahtijevati da se bilo koja glava ili trup rasijeku uzdužno. Međutim, kako bi se uzele u obzir određene prehrambene navike, tehnološki razvoj ili posebne sanitarne prilike, nadležno tijelo može dopustiti da se na pregled dostave trupovi domaćih kopitara, goveda starijih od šest mjeseci i domaćih svinja starijih od četiri sedmice nerasječeni na polovice.

4. Tokom pregleda moraju se preduzeti mjere opreza kako bi se osiguralo da kontaminacija mesa uzrokovana radnjama kao što su palpacija, zarezivanje ili incizija bude svedena na najmanju moguću mjeru.

5. U slučaju prisilnog klanja, trup se mora što je moguće prije podvrgnuti post mortem pregledu prije nego se proglasi upotrebljivim za ljudsku ishranu.

E. MATERIJAL SPECIFIČNOG RIZIKA

U skladu s posebnim propisima BiH koji se odnose na materijal specifičnog rizika i druge životinjske nusproizvode, službeni veterinar mora kontrolisati uklanjanje, odvajanje i, prema potrebi, označavanje tih proizvoda. Službeni veterinar mora osigurati da subjekt u poslovanju s hranom poduzme sve potrebne mjere kako bi se tokom klanja (uključujući omamljivanje) i uklanjanja materijala specifičnog rizika izbjegla kontaminacija mesa takvim materijalom.

F. LABORATORIJSKO ISPITIVANJE

1. Službeni veterinar mora osigurati da se obavi uzorkovanje, da se uzorci pravilno označe, da se njima pravilno rukuje te da se na pravilan način pošalju odgovarajućem laboratoriju u okviru:
(a) praćenja i suzbijanja zoonoza i uzročnika zoonoza;
(b) posebnih laboratorijskih ispitivanja u svrhu dijagnosticiranja TSE u skladu s Odlukom kojom se utvrđuju mjere za sprječavanje, kontrolu i iskorjenjivanje transmisivnih spongiformnih encefalopatija („Službeni glasnik BiH“ broj 31/03);

(c) otkrivanja nedopuštenih supstanci ili proizvoda te kontrole propisima određenih supstanci, naročito u okviru nacionalnih planova za praćenje rezidua o kojima se govori u Odluci o praćenju rezidua određenih tvari u živim životinjama i u proizvodima životinjskog porijekla („Službeni glasnik BiH“, broj 1/04); i

(d) otkrivanja bolesti koje se obavezno prijavljuju OIE.

2. Službeni veterinar mora, također, osigurati da se obave sva druga potrebna laboratorijska ispitivanja.

POGLAVLJE III: OZNAKA ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI

1. Službeni veterinar nadzire stavljanje oznaka zdravstvene ispravnosti kao i same oznake koje se upotrebljavaju.

2. Službeni veterinar mora naročito osigurati:

(a) da se oznaka zdravstvene ispravnosti stavi jedino na životinje (domaće papkare i kopitare, divlje sisare iz uzgoja isključujući dvojezubce i krupnu slobodnoživuću divljač) koje su bile podvrgnute pregledu prije i poslije klanja u skladu s ovim Pravilnikom i ako ne postoje razlozi na temelju kojih bi se meso moglo proglasiti neupotrebljivim za ishranu ljudi. Međutim, oznaka zdravstvene ispravnosti može se staviti i prije nego se dobiju rezultati ispitivanja na trihinelozu ako se službeni veterinar uvjeri da će se meso dotične životinje staviti na tržište jedino ako rezultati budu zadovoljavajući; i

(b) da se oznaka zdravstvene ispravnosti stavi na vanjsku stranu trupa, bilo da se utisne tintom ili u obliku vrućeg žiga, na takav način da kada se trupovi rasijeku na polovice ili četvrtine, ili polovice na tri dijela, svaki komad sadrži oznaku zdravstvene ispravnosti.

3. Oznaka zdravstvene ispravnosti mora biti ovalnog oblika, široka najmanje 6,5 cm i visoka najmanje 4,5 cm te mora sadržavati sljedeće podatke ispisane jasno čitljivim znakovima:

(a) na oznaci mora biti navedeno ime BiH u kojoj se nalazi objekat, pri čemu to ime može biti napisano u cjelosti ili u obliku dvoslovne šifre prema odgovarajućoj ISO normi.

(b) na oznaci mora biti naveden broj odobrenja klaonice; i

(c) ako se oznaka stavlja u objektu koji ispunjava zahtjeve ovog Pravilnika, za izvoz u EU, oznaka mora sadržavati skraćenicu EC.

4. Slova moraju biti visoka najmanje 0,8 cm, a brojevi najmanje 1 cm. Kod označavanja janjadi, kozlića i odojaka, veličina oznake zdravstvene ispravnosti i znakova koje ona sadrži može se smanjiti.

5. Boje koje se upotrebljavaju za oznake zdravstvene ispravnosti moraju biti dopuštene u skladu s propisima BiH koji se odnose na upotrebu boja u prehrambenim proizvodima.
6. Na oznaci zdravstvene ispravnosti može se navesti i službeni veterinar koji je obavio zdravstveni pregled mesa. Nadležno tijelo i subjekti u poslovanju s hranom mogu i dalje upotrebljavati materijal koji su naručili prije stupanja na snagu ovog Pravilnika sve do isteka zaliha odnosno dok ne bude potrebno zamijeniti ga.

7. Meso životinja koje su prisilno zaklane izvan klaonice mora biti označeno posebnom oznakom zdravstvene ispravnosti koja se mora razlikovati od oznake zdravstvene ispravnosti predviđene ovim poglavljem i identifikacijske oznake predviđene Aneksom II. Dio prvi Pravilnika o higijeni hrane životinjskog porijekla.

8. Meso slobodnoživuće divljači s koje nije skinuta koža može se označiti oznakom zdravstvene ispravnosti jedino ako se, nakon skidanja kože u objektu za obradu divljači, podvrgne pregledu poslije klanja (post mortem pregledu) i proglasi upotrebljivim za ishranu ljudi.

9. Ovo se poglavlje mora primjenjivati ne dovodeći u pitanje propise o zaštiti zdravlja životinja koji se odnose na označavanje oznakom zdravstvene ispravnosti.

.

DIO DRUGI – MJERE KOJE SE PREDUZIMAJU NAKON OBAVLJENIH KONTROLA

POGLAVLJE I: SAOPŠTAVANJE REZULTATA INSPEKCIJSKIH PREGLEDA

1. Službeni veterinar mora zabilježiti i ocjeniti rezultate inspekcijskih pregleda.

2. (a) Ako se inspekcijskim pregledom otkrije bilo koja bolesti ili stanje koji bi mogli uticati na javno zdravlje ili zdravlje životinja ili ugroziti dobrobit životinja, službeni veterinar mora o tome obavijestiti subjekt u poslovanju s hranom.

(b) Ako je utvrđeni problem nastao tokom primarne proizvodnje, službeni veterinar mora o tome obavijestiti veterinara koji vodi brigu o gazdinstvu porjekla, subjekta u poslovanju s hranom koji je odgovoran za gazdinstvo porjekla (pod uslovom da ta informacija ne dovodi u pitanje kasnije pravne postupke) i prema potrebi, nadležno tijelo koje je odgovorno za nadzor nad gazdinstvom porjekla ili lovnim područjem.

(c) Ako su dotične životinje uzgojene u drugoj državi, službeni veterinar mora obavjestiti nadležno tijelo te države u kojoj se nalazi objekat. To nadležno tijelo mora preduzeti odgovarajuće mjere u skladu s primjenljivim zakonodavstvom BiH.

3. Rezultati inspekcijskih pregleda i testova moraju se unijeti u odgovarajuće baze podataka.

4. Ako pri obavljanju pregleda prije ili poslije klanja ili tokom bilo koje druge inspekcijske radnje službeni veterinar posumnja na prisutnost uzročnika infekcije bolesti koje se obavezno prijavljuju OIE, službeni veterinar mora odmah o tome obavijestiti nadležno tijelo te oboje moraju, u skladu s primjenljivim zakonodavstvom BiH, preduzeti sve potrebne mjere i mjere opreza kako bi se spriječilo moguće širenje uzročnika infekcije.

POGLAVLJE II: ODLUKE KOJE SE ODNOSE NA PODATKE O PREHRAMBENOM LANCU

1. Službeni se veterinar mora uvjeriti da će životinje biti zaklane jedino ako subjekt u poslovanju s hranom dobije i provjeri bitne podatke o prehrambenom lancu.

2. Međutim, službeni veterinar može dopustiti klanje životinja u klaonici čak i ako bitni podaci o prehrambenom lancu nisu na raspolaganju. U tom slučaju, svi bitni podaci o prehrambenom lancu moraju se dostaviti prije nego se trup proglasi upotrebljivim za ishranu ljudi. Do donošenja konačne odluke, takvi trupovi i njima pripadajući klaonički proizvodi moraju se uskladištiti odvojeno od ostalog mesa.

3. Bez obzira na stav 2., ako se bitni podaci o prehrambenom lancu ne dobiju u roku od 24 sata od dolaska životinje u klaonicu, sve meso te životinje mora se proglasiti neupotrebljivim za ishranu ljudi. Ako životinja još nije zaklana, ona se mora usmrtiti odvojeno od drugih životinja.

4. Ako prateće evidencije, isprave ili drugi podaci ukazuju:

(a) da životinje potiču iz gazdinstva ili područja za koje vrijedi zabrana kretanja životinja ili druga ograničenja zbog razloga vezanih uz zdravlje životinja ili ljudi;

(b) da nisu poštovani propisi o upotrebi veterinarskih lijekova; ili

(c) da postoje druge okolnosti koje bi mogle štetno djelovati na zdravlje ljudi ili životinja, životinje se ne smiju primiti na klanje na drugi način osim u skladu s postupcima koje zakonodavstvo BiH predviđa u svrhu uklanjanja opasnosti za zdravlje ljudi ili životinja.
Ako se životinje već nalaze u klaonici, moraju se odvojeno usmrtiti i proglasiti neupotrebljivim za ishranu ljudi, pri čemu se, prema potrebi, moraju preduzeti mjere opreza kako bi se zaštitilo zdravlje životinja i javno zdravlje. Službene kontrole se moraju obaviti na gazdinstvu porjekla kad god službeni veterinar to smatra potrebnim.

5. Nadležno tijelo mora preduzeti odgovarajuće mjere ako otkrije da prateće evidencije, isprave ili drugi podaci ne odgovaraju stvarnom stanju na gazdinstvu porjekla ili stvarnom stanju životinja ili imaju za cilj namjerno obmanuti službenoga veterinara. Nadležno tijelo mora preduzeti mjere protiv subjekta u poslovanju s hranom koji je odgovoran za gazdinstvo s kojega potiču životinje ili protiv svake druge uključene osobe. Te mjere mogu naročito biti u obliku dodatnih kontrola. Troškove tih dodatnih kontrola snosi subjekt u poslovanju s hranom koji je odgovoran za gazdinstvo porjekla ili bilo koja druga uključena osoba.

POGLAVLJE III: ODLUKE KOJE SE ODNOSE NA ŽIVE ŽIVOTINJE

1. Službeni veterinar mora provjeriti ispunjava li subjekt u poslovanju s hranom svoju obvezu koja proizlazi iz Pravilnika higijeni hrane životinjskog porijekla i prema kojoj mora osigurati da životinje koje prihvati na klanje za ishranu ljudi budu pravilno označene. Službeni veterinar mora osigurati da se životinje čiji se identitet ne može sa sigurnošću utvrditi odvojeno usmrte i proglase neupotrebljivim za ishranu ljudi. Službene kontrole se moraju obaviti na gazdinstvu porjekla kad god službeni veterinar to smatra potrebnim.

2. Ukoliko postoje prioritetni razlozi vezani uz dobrobit životinja, konji se mogu zaklati u klaonici čak i ako zakonom propisani podaci o njihovom identitetu nisu dostavljeni. Međutim, ti se podaci moraju dostaviti prije nego se trup proglasi upotrebljivim za ishranu ljudi. Ovi se zahtjevi primjenjuju i u slučajevima prisilnog klanja konja izvan klaonice.

3. Službeni veterinar mora provjeriti ispunjava li subjekt u poslovanju s hranom svoju obvezu koja proizlazi iz Pravilnika o higijeni hrane životinjskog porijekla i prema kojoj mora osigurati da se životinje čija je koža ili runo u takvom stanju da postoji neprihvatljiva opasnost od onečišćenja mesa tokom klanju ne kolju u svrhu prehrane ljudi ako se prethodno ne očiste.

4. Životinje koje boluju od bolesti ili stanja koji se mogu prenijeti na životinje ili ljude ako se njima rukuje ili ako se konzumira njihovo meso, i uopšteno životinje koje pokazuju kliničke znakove sistemskih bolesti ili iscrpljenosti i mršavosti, ne smiju se klati u svrhu prehrane ljudi. Takve se životinje moraju odvojeno usmrtiti pod uslovima koji sprečavaju kontaminaciju drugih životinja ili trupova te se moraju proglasiti neupotrebljivim za ishranu ljudi.

5. Mora se odgoditi klanje životinja za koje se sumnja da boluju od bolesti koja može štetno djelovati na zdravlje ljudi ili životinja. Takve se životinje moraju podvrgnuti detaljnom pregledu prije klanja kako bi se postavila dijagnoza. Pored toga, službeni veterinar može narediti uzimanje uzoraka i laboratorijsko ispitivanje kao dodatak pregledu poslije klanja. Ako je potrebno, životinje se moraju zaklati odvojeno ili na kraju normalnog klanja, pri čemu se moraju preduzeti sve potrebne mjere opreza kako bi se izbjegla kontaminacija ostalog mesa.

6. Sa životinjama koje bi mogle sadržavati ostatke veterinarskih lijekova u količinama koje premašuju nivoe utvrđene u skladu sa zakonodavstvom BiH, ili ostatke zabranjenih supstanci, mora se postupati u skladu s Odlukom o praćenju rezidua određenih tvari u živim životinjama i u proizvodima životinjskog porijekla („Službeni glasnik BiH“, broj 1/04).

7. Službeni veterinar naređuje uvjete pod kojima se mora, pod njegovim neposrednim nadzorom, postupati sa životinjama u okviru posebnog programa za iskorjenjivanje ili suzbijanje određenih bolesti kao što su bruceloza ili tuberkuloza ili uzročnika zoonoza kao što je salmonela. Nadležno tijelo mora odrediti uvjete pod kojima se takve životinje mogu zaklati. Ti uslovi moraju imati za cilj što je moguće veće smanjenje kontaminacije drugih životinja i mesa drugih životinja.

8. Životinje koje se dovedu na klanje u klaonicu moraju se u pravilu u njoj i zaklati. Međutim, u iznimnim okolnostima kao što je ozbiljni kvar klaoničke opreme, službeni veterinar može dopustiti izravni prijevoz u drugu klaonicu.

POGLAVLJE IV: ODLUKE KOJE SE ODNOSE NA DOBROBIT ŽIVOTINJA

1. Ukoliko se za vrijeme klanja ili usmrćivanja ne poštuju propisi o zaštiti životinja, službeni veterinar mora paziti da subjekt u poslovanju s hranom odmah poduzme mjere potrebne da se popravi stanje i spriječi njegovo ponavljanje.

2. Prisilne mjere koje poduzima službeni veterinar moraju biti primjerene i postupne te mogu varirati od izdavanja smjernica do smanjenja ili zaustavljanja proizvodnje, zavisno o vrsti i težini problema.

3. Prema potrebi, službeni veterinar obavještava druga nadležna tijela o problemu vezanom uz dobrobit životinja.

4. Ukoliko službeni veterinar otkrije da se ne poštuju propisi o zaštiti životinja tokom njihovog prevoza, on mora preduzeti potrebne mjere u skladu s odgovarajućim zakonodavstvom BiH.

5. Ukoliko:

(a) službeni pomoćnik obavi preglede pogledu vezane uz dobrobit životinja u skladu s Dijelom trećim ili Dijelom četvrtim, i

(b) ti pregledi pokažu da nisu poštivani propisi o zaštiti životinja, službeni pomoćnik mora odmah obavijestiti službenoga veterinara te do dolaska službenoga veterinara mora, ako je to potrebno u hitnim slučajevima, preduzeti potrebne mjere iz stava 1. do 4.

POGLAVLJE V: ODLUKE KOJE SE ODNOSE NA MESO

1. Meso se proglašava neupotrebljivim za ishranu ljudi ako:

(a) potječe od životinja koje nisu bile pregledane prije klanja, osim ako se radi o ulovljenoj slobodnoživućoj divljači;

(b) potječe od životinja čiji klaonički proizvodi nisu bili pregledani poslije klanja, osim ako ovim Pravilnikom ili Pravilnikom kojim se utvrđuju posebna pravila higijene hrane životinjskog porijekla nije drugačije predviđeno;

(c) potječe od životinja uginulih prije klanja, mrtvorođenih, nerođenih ili zaklanih u dobi mlađoj od sedam dana;

(d) se radi o mesu odrezanom na mjestima ubodnih rana;

(e) potiče od životinja oboljelih od bolesti koje se obavezno prijavljuju OIE, osim ako odjeljkom IV. nije drugačije predviđeno;

(f) potiče od životinja oboljelih od generalizirane bolesti kao što su generalizirana septikemija, pijemija, toksemija ili viremija;

(g) nije u skladu s mikrobiološkim kriterijima koji su utvrđeni u skladu sa zakonodavstvom BiH i na temelju kojih se određuje smije li se hrana staviti na tržište;

(h) pokazuje znakove zaraze parazitima, osim ako odjeljkom IV. nije drugačije predviđeno ;

(i) sadrži ostatke (rezidue) ili kontaminante u količinama koje premašuju nivoe utvrđene zakonodavstvom BiH. Kod svakog prekoračenja odgovarajućih nivo treba, prema potrebi, obaviti dodatne analize.
(j) ne dovodeći u pitanje konkretnije propise BiH, potječe od životinja ili trupova koji sadrže ostatke zabranjenih supstanci ili od životinja koje su bile liječene zabranjenim supstancama;

(k) se sastoji od jetre i bubrega životinja starijih od dvije godine koje potiču iz regija u kojima se provedbom planova odobrenih u skladu s članom 5. Odluke o praćenju rezidua određenih tvari u živim životinjama i u proizvodima životinjskog porijekla („Službeni glasnik BiH“, broj 1/04) otkrila opća prisutnost teških metala u okolišu;

(l) je bilo nezakonito tretirano supstancama za dekontaminaciju;

(m) je bilo nezakonito tretirano ionizirajućim zračenjem ili UV zrakama;

(n) sadrži strana tijela (osim, u slučaju slobodnoživuće divljači, materijala upotrijebljenih za lov životinje);

(o) su prekoračene najveće dopuštene nivoe radioaktivnosti koje su utvrđene temeljem zakonodavstva BiH;

(p) pokazuje patofiziološke promjene, anomalije u konzistenciji, nedovoljno krvarenje (osim kod slobodnoživuće divljači) ili organoleptičke anomalije, naročito intenzivan spolni miris

(q) potječe od iscrpljene i mršave životinje;

(r) sadrži materijal specificiranog rizika, osim u slučajevima predviđenim BiH zakonodavstvom;

(s) je prljavo ili sadrži fekalna ili druga onečišćenja;

(t) se sastoji od krvi koja, zbog zdravstvenog stanja životinje od koje potječe ili kontaminacije tokom procesa klanja, može predstavljati opasnost za javno zdravlje ili zdravlje životinja;

(u) službeni veterinar, nakon što je ispitao sve bitne podatke, smatra da ono može predstavljati opasnost za javno zdravlje ili zdravlje životinja ili je zbog bilo kojeg drugog razloga neprikladno za ishranu ljudi.

2. Službeni veterinar može odrediti zahtjeve u pogledu upotrebe mesa dobivenog od životinja koje su bile prisilno zaklane izvan klaonice.
.

DIO TREĆI – ODGOVORNOSTI I UČESTALOST KONTROLA

POGLAVLJE I: SLUŽBENI POMOĆNICI

Službeni pomoćnici mogu pomagati službenomu veterinaru u svim poslovima podložno sljedećim ograničenjima i svim posebnim propisima utvrđenim u Dijelu četvrtom:

1. vezano uz nadzorne preglede pogledu, službeni pomoćnici mogu jedino prikupljati podatke o dobroj higijenskoj praksi i postupcima koje se temelje na načelima sistema HACCP;

2. vezano uz preglede pogledu prije klanja i provjere vezane uz dobrobit životinja, službeni pomoćnici mogu obaviti jedino početnu provjeru životinja i pomagati u obavljanju isključivo praktičnih poslova; i

3. vezano uz preglede pogledu poslije klanja, službeni veterinar mora redovno provjeravati rad službenih pomoćnika i, ako se radi o životinjama koje su bile prisilno zaklane izvan klaonice, mora osobno obaviti pregled.

POGLAVLJE II: UČESTALOST KONTROLA

1. Nadležno tijelo mora osigurati da najmanje jedan službeni veterinar bude prisutan:
(a) u klaonicama, tokom cijeloga pregleda prije i poslije klanja; i

(b) u objektima za obradu divljači, tokom cijeloga pregleda poslije klanja.

2. Međutim, u određenim klaonicama i objektima za obradu divljači koji se određuju na temelju analize rizika i u skladu s kriterijima utvrđenim u članu 18. tačci 3., ako takvi objekti postoje, nadležno tijelo može prilagoditi ovaj zahtjev. U tim slučajevima:

(a) službeni veterinar ne mora biti prisutan u vrijeme obavljanja pregleda prije klanja u klaonici:

(i) ako je službeni veterinar ili ovlašteni veterinar obavio pregled prije klanja na gazdinstvu porjekla, provjerio podatke o prehrambenom lancu i priopćio rezultate provjere službenomu pomoćniku u klaonici,
(ii) ako se službeni pomoćnik u klaonici uvjerio da podaci o prehrambenom lancu ne ukazuju na nikakav mogući problem vezan uz zdravstvenu ispravnost hrane i da su opšte zdravstveno stanje i dobrobit životinje zadovoljavajući, i
(iii) ako službeni veterinar redovno provjerava i uvjeri se u to da službeni pomoćnik pravilno obavlja te provjere;

(b) službeni veterinar ne mora biti prisutan cijelo vrijeme tokom pregleda poslije klanja:

(i) ako službeni pomoćnik obavlja pregled poslije klanja i odvaja sa strane meso s anomalijama kao i sve ostalo meso od iste životinje,
(ii) ako službeni veterinar naknadno pregleda sve takvo meso, i
(iii) ako službeni pomoćnik dokumentira svoje postupke i nalaze na način koji omogućuje službenomu veterinaru da se uvjeri da je udovoljeno normama.

Međutim, ako se radi o peradi i dvojezupcima, službeni pomoćnik može odbaciti meso s anomalijama i, podložno odjeljku IV., službeni veterinar ne mora sistemski pregledavati takvo meso.

3. Fleksibilnost koju predviđa stav 2. ne primjenjuje se:

(a) na životinje koje su prisilno zaklane;

(b) na životinje za koje se sumnja da boluju od bolesti koja može štetno djelovati na zdravlje ljudi;

(c) na goveda koja potiču iz stada koje nije proglašeno službeno slobodnim od tuberkuloze;

(d) na goveda, ovce i koze koji potiču iz stada koje nije proglašeno službeno slobodnim od bruceloze;

(e) u slučaju pojave bolesti koje se obavezno prijavljuju OIE. To se odnosi na životinje koje obolijevaju od te određene bolesti;

(f) ako su potrebne strožije kontrole kako bi se uzele u obzir nove bolesti i određene bolesti koje se obavezno prijavljuju OIE.

4. Što se tiče rasjekavaonica, nadležno tijelo mora osigurati da, dok se meso obrađuje, službeni veterinar ili službeni pomoćnik budu prisutni toliko često koliko je potrebno za ispunjenje ciljeva ovog Pravilnika.

POGLAVLJE III: UKLJUČENOST OSOBLJA KLAONICE

A. POSEBNI POSLOVI VEZANI UZ PROIZVODNJU MESA PERADI I DVOJEZUBACA

Nadležno tijelo može dopustiti osoblju klaonice da preuzme poslove službenoga pomoćnika pri kontroli proizvodnje mesa peradi i kunića pod sljedećim uvjetima:

(a) Ako objekat najmanje 12 mjeseci primjenjuje dobru higijensku praksu u skladu s članom 4. stavom 4. ovog Pravilnika i postupke temeljene na sistemu HACCP, nadležno tijelo može dopustiti osoblju objekta koje ima istu obuku kao i službeni pomoćnici i koje je položilo isti ispit da pod nadzorom, prema upustvima i pod odgovornošću službenoga veterinara obavlja poslove službenih pomoćnika i bude dio nezavisne inspekcijske ekipe nadležnoga tijela. U tim okolnostima, službeni veterinar je prisutan dok se obavljaju pregledi prije i poslije klanja, nadzire te poslove i redovno provodi testove učinkovitosti kako bi se uvjerio da se poslovi u klaonici obavljaju u skladu s posebnim kriterijima koje je utvrdilo nadležno tijelo, te bilježi rezultate tih testova učinkovitosti. Detaljna pravila za testove učinkovitosti utvrđuju se u skladu postupkom iz člana 18. Ako rad osoblja utiče na nivo higijene u objektu, ako to osoblje ne obavlja poslove pravilno ili ako to osoblje uopšteno obavlja svoj posao na način koji nadležno tijelo smatra nezadovoljavajućim, to se osoblje zamjenjuje službenim pomoćnicima.
Odgovornosti za proizvodnju i odgovornosti za inspekcijske preglede pogledu u objektu moraju biti odvojene i svaki objekt koji želi angažirati vlastite inspektore mora imati međunarodno priznatu potvrdu (certifikat).

B. POSEBNI POSLOVI VEZANI UZ UZORKOVANJE I ISPITIVANJE

Osoblje klaonice koje je posebno obučeno pod nadzorom službenoga veterinara može, pod odgovornošću i nadzorom službenoga veterinara, obavljati posebne poslove pri uzorkovanju i ispitivanju životinja svih vrsta.

POGLAVLJE IV: STRUČNA SPREMA

A. SLUŽBENI VETERINARI

1. Jedino one veterinare koji su položili ispit koji udovoljava zahtjevima iz stava 2. nadležno tijelo može imenovati službenim veterinarima.
2. Nadležno tijelo brine o provođenju ispita. Ispitom se mora potvrditi znanje u sljedećim područjima u potrebnoj mjeri, zavisno o profilu i stručnoj spremi veterinara:
(a) nacionalno i zakonodavstvo EU koje se tiče veterinarskog javnog zdravstva, sigurnosti hrane, zdravlja životinja, dobrobiti životinja i farmaceutskih supstanci;
(b) načela zajedničke poljoprivredne politike, tržišne mjere, izvozne subvencije i otkrivanje prevara (i u globalnom kontekstu: WTO, SPS, Codex Alimentarius, OIE);
(c) osnove prerade hrane i prehrambene tehnologije;
(d) principi, koncepti i metode dobre proizvođačke prakse i upravljanja kvalitetom;
(e) upravljanje kvalitetom prije sakupljanja/izlovljavanja (dobra uzgojna praksa);
(f) promocija i primjena načela higijene i zdravstvene ispravnosti hrane (dobra higijenska praksa);
(g) načela, pojmovi i metode analize rizika;
(h) načela, pojmovi i metode sistema HACCP i njegova primjena u cijelom lancu proizvodnje hrane;
(i) sprečavanje i suzbijanje opasnosti za zdravlje ljudi koje se prenose hranom;
(j) dinamika infekcija i trovanja u populaciji;
(k) dijagnostika u epidemiologiji;
(l) sistemi praćenja i kontrola;
(m) izvođenje audita i procjena sistema upravljanja sigurnošću hrane kako je propisano;
(n) načela savremenih metoda ispitivanja i njihova primjena u dijagnostici;
(o) informacijska i komunikacijska tehnologija u okviru veterinarskog javnog zdravstva;
(p) rukovanje podacima i primjena biostatistike;
(r) istarživanja pojavnosti oboljenja ljudi vezano uz hranu
(s) bitni aspekti vezani uz BSE;
(š) dobrobit životinja u fazi proizvodnje, prevoza i klanja;
(t) ekološka pitanja vezana uz proizvodnju hrane (uključujući zbrinjavanje otpada);
(u) načelo predostrožnosti i interesi potrošača; i
(v) načela obuke osoblja koje radi u lancu proizvodnje.

Kandidati mogu steći potrebno znanje u sklopu svog temeljnog veterinarskog obrazovanja ili kroz obuku ili stručno iskustvo stečeno nakon dobivanja diplome veterinara. Nadležno tijelo može predvidjeti različite ispite kako bi se uzeli u obzir različit profili kandidata. Međutim, ako nadležno tijelo ima zadovoljavajuće dokaze da je kandidat stekao sve potrebno znanje tokom svog univerzitetskog obrazovanja ili tokom stalnog obrazovanja kojim se stiče diploma o završenom postdiplimskom studiju, ono ne mora zahtijevati polaganje ispita.

3. Veterinar mora imati sposobnost za multidisciplinarnu saradnju.

4. Pored toga, svaki službeni veterinar mora, prije nego počne raditi samostalno, steći praktična znanja tokom pripravničkog staža u trajanju od najmanje 200 sati. U tom razdoblju pripravnik radi pod nadzorom postojećega službenog veterinara u klaonicama, rasjekavaonicama, inspekcijskim postajama za svježe meso i na gazdinstvima. Obuka se mora naročito odnositi na nadzorne preglede pogledu sistema upravljanja sigurnošću hrane.
5. Službeni veterinar mora redovnim učestvovanjem u aktivnostima stalnog obrazovanja i praćenjem stručne literature nadograđivati svoje znanje i biti u toku najnovijih dostignuća. Službeni veterinar mora, kad god je to moguće, svake godine učestvovati u aktivnostima stalnog obrazovanja.

6. Veterinari koji su već imenovani službenim veterinarima moraju imati odgovarajuće znanje o područjima iz stava 2. Prema potrebi, to znanje moraju steći u okviru stalnog obrazovanja. U tu svrhu, nadležno tijelo donosi odgovarajuće odredbe.

7. Bez obzira na stavke od 1. do 6., BiH može donijeti posebna pravila za službene veterinare s nepunim radnim vremenom koji su odgovorni za inspekcijske preglede u malim preduzećima.

B. SLUŽBENI POMOĆNICI

1. Jedino one osobe koje su završile obuku i položile ispit u skladu sa sljedećim zahtjevima nadležno tijelo može imenovati službenim pomoćnicima.

2. Nadležno tijelo brine o provođenju ispita. Da bi mogli pristupiti ispitu, kandidati moraju dokazati da su završili:

(a) najmanje 500 sati teoretske obuke i najmanje 400 sati praktične obuke iz područja koja su navedena u stavku 5; i

(b) dodatnu edukaciju koja je potrebna da bi službeni pomoćnici mogli stručno obavljati svoje dužnosti.

3. Praktična obuka iz stava 2. tačke (a) mora se odvijati u klaonicama i rasjekavaonicama pod nadzorom službenoga veterinara te na gazdinstvima i u drugim odgovarajućim objektima.

4. Obuka i ispiti moraju se u prvom redu odnositi na crveno meso i meso peradi. Međutim, osobe koje su završile obuku u jednom od ova dva područja te položile odgovarajući ispit trebaju proći jedino skraćenu obuku da bi polagale ispit iz drugog područja. Obuka i ispiti trebaju se, prema potrebi, odnositi na slobodnoživuću divljač, divljač iz uzgoja i dvojezupce.

5. Obuka za službene pomoćnike mora obuhvaćati sljedeća područja, a ispitima se moraju potvrditi stečena znanja iz tih područja:

(a) vezano uz poljoprivredna gazdinstva:

(i) teoretski dio:
– upoznavanje s organizacijom poljoprivredne industrije, metodama proizvodnje, međunarodnom trgovinom itd.,
– dobra praksa u stočarstvu,
– temeljno znanje o bolestima, naročito o zoonozama – virusima, bakterijama, parazitima itd.,
– praćenje bolesti, upotreba lijekova i cjepiva, testiranje na rezidue,
– higijenska i zdravstvena kontrola,
– dobrobit životinja na gazdinstvu i tokom prevoza,
– zahtjevi zaštite okoliša – u zgradama, na poljoprivrednim gazdinstvima i uopšteno,
– bitni zakoni i propisi,
– interesi potrošača i kontrola kvaliteta;

(ii) praktični dio:
– posjeti različitim vrstama poljoprivrednih gazdinstava u kojima se primjenjuju različite uzgojne metode,
– posjeti proizvodnim objektima,
– posmatranje utovara i istovara životinja,
– laboratorijske vježbe,
– veterinarski pregledi,
– dokumentacija;

(b) vezano uz klaonice i rasjekavaonice:

(i) teoretski dio:
– upoznavanje s organizacijom mesne industrije, metodama proizvodnje, međunarodnom trgovinom i tehnologijom klanja životinja i rasijecanja mesa,
– osnovno znanje o higijeni i dobroj higijenskoj praksi, a naročito o industrijskoj higijeni, higijeni klanja, rasijecanja i skladištenja te higijeni rada,
– sistem HACCP i provjera postupaka koji se temelje na sistemu HACCP,
– dobrobit životinja pri istovaru nakon prevoza i u klaonici,
– osnovno znanje o patologiji zaklanih životinja,
– osnovno znanje o patološkoj anatomiji zaklanih životinja,
– odgovarajuće znanje o BSE i drugim važnim zoonozama i uzročnicima zoonoza,
– poznavanje metoda i postupaka klanja, pregleda, pripreme, pakovanja, ambalažiranja i prevoza svježeg mesa,
– osnovno znanje o mikrobiologiji,
– pregled prije klanja (pregled ante mortem),
– pregled na trihinelozu,
– pregled poslije klanja (pregled post mortem),
– administrativni poslovi,
– poznavanje odgovarajućih zakona i propisa,
– postupak uzorkovanja,
– pitanja vezana uz prevare;

(ii) praktični dio:
– identifikacija životinja,
– provjera starosti životinja,
– pregled i ocjenjivanje zaklanih životinja,
– pregled poslije klanja u klaonici,
– pregled na trihinelozu,
– utvrđivanje životinjske vrste pregledavanjem tipičnih dijelova životinje,
– utvrđivanje dijelova zaklanih životinja kod kojih je došlo do promjena te sastavljanje bilješki o tome,
– kontrola higijene, uključujući kontrolni pregled vezan uz dobru higijensku praksu i postupke koji se temelje na sistemu HACCP,
– bilježenje rezultata pregleda prije klanja,
– uzorkovanje,
– sljedivost mesa,
– dokumentacija.

6. Službeni pomoćnici moraju redovnim učestvovanjem u aktivnostima stalnog obrazovanja i praćenjem stručne literature nadograđivati svoje znanje i biti u toku najnovijih dostignuća. Službeni pomoćnik mora, kad god je to moguće, svake godine učestvovati u aktivnostima stalnog obrazovanja.

6. Osobe koje su već imenovane službenim pomoćnicima moraju imati odgovarajuće znanje o područjima iz stava 5. Prema potrebi, to znanje moraju steći u okviru stalnog obrazovanja. U tu svrhu, nadležno tijelo donosi odgovarajuće odredbe.

8. Međutim, ako službeni pomoćnici obavljaju jedino uzorkovanje i analize vezane uz preglede na trihinelozu, nadležno tijelo treba osigurati da oni steknu edukaciju potrebnu jedino za te poslove.

DIO ČETVRTI – POSEBNI ZAHTJEVI

POGLAVLJE I: DOMAĆA GOVEDA

A. GOVEDA MLAĐA OD ŠEST SEDMICA

Trupovi i klaonički proizvodi goveda mlađih od šest sedmica moraju se podvrgnuti sljedećim pregledima poslije klanja:

1. vizuelni pregled glave i ždrijela; incizija i pregled retrofaringealnih limfnih čvorova (Lnn retropharyngiales); pregled usne šupljine i ždrijela; palpacija jezika; uklanjanje tonzila;

2. vizuelni pregled pluća, traheje i jednjaka; palpacija pluća; incizija i pregled bronhijalnih i medijastinalnih limfnih čvorova (Lnn. bifucationes, eparteriales i mediastinales). Traheja i glavni ogranci bronhija moraju se otvoriti po dužini, a donja trećina pluća se mora zarezati okomito na glavnu os; ovi rezovi nisu potrebni ako pluća nisu namijenjena prehrani ljudi;

3. vizuelni pregled osrčja i srca, pri čemu se srce zareže uzdužno kako bi se otvorile srčane komore te zarezala srčana pregrada;

4. vizuelni pregled ošita;

5. vizuelni pregled jetre te limfnih čvorova jetre i pankreasa (Lnn portales); palpacija i, prema potrebi, incizija jetre i njezinih limfnih čvorova;

6. vizuelni pregled želučano-crijevnog trakta, mezenterija te limfnih čvorova oko želuca i mezenterija (Lnn. gastrici, mesenterici, craniales i caudales); palpacija i, prema potrebi, incizija limfnih čvorova oko želuca i mezenterija;

7. vizuelni pregled i, prema potrebi, palpacija slezene;

8. vizuelni pregled bubrega; ako je potrebno, incizija bubrega i pripadajućih limfnih čvorova (Lnn. renales);

9. vizuelni pregled i palpacija područja oko pupka i zglobova. U slučaju sumnje, treba zarezati područje oko pupka i otvoriti zglobove; sinovijalnu tekućinu treba pregledati.

B. GOVEDA STARIJA OD ŠEST SEDMICA

Trupovi i klaonički proizvodi goveda starijih od šest sedmica moraju se podvrgnuti sljedećim pregledima poslije klanja:

1. vizuelni pregled glave i ždrijela; incizija i pregled submaksilarnih, retrofaringealnih i parotidnih limfnih čvorova (Lnn retropharyngiales, mandibulares i parotidei); pregled vanjskih mišića za žvakanje, na kojima se naprave dva reza usporedno s donjom vilicom, te unutrašnjih mišića za žvakanje (unutarnji pterigoidni mišići) koji se zarežu jednim rezom. Jezik se mora osloboditi da bi se mogao obaviti detaljan pregled usne šupljine i ždrijela, a i sam jezik se mora pregledati vizualno i opipom. Tonzile se moraju ukloniti;

2. vizuelni pregled traheje i jednjaka; vizuelni pregled i palpacija pluća; incizija i pregled bronhijalnih i medijastinalnih limfnih čvorova (Lnn. bifucationes, eparteriales i mediastinales). Traheja i glavni ogranci bronhija moraju se otvoriti po dužini, a donja trećina pluća se mora zarezati okomito na njihove glavne osi; ovi rezovi nisu potrebni ako pluća nisu namijenjena prehrani ljudi;

3. vizuelni pregled osrčja i srca, pri čemu se srce zareže uzdužno kako bi se otvorile srčane komore te zarezala srčana pregrada;

4. vizuelni pregled ošita;

5. vizuelni pregled i palpacija jetre te limfnih čvorova jetre i pankreasa (Lnn portales); incizija na želučanoj strani jetre te na dnu “spiegelova” režnja (lobus caudatus) kako bi se pregledali žučni kanali;

6. vizuelni pregled želučano-crijevnog trakta, mezenterija te limfnih čvorova oko želuca i mezenterija (Lnn. gastrici, mesenterici, craniales i caudales); palpacija i, prema potrebi, incizija limfnih čvorova oko želuca i mezenterija;

7. vizuelni pregled i, prema potrebi, palpacija slezene;

8. vizuelni pregled bubrega te, ako je potrebno, incizija bubrega i pripadajućih limfnih čvorova (Lnn. renales);

9. vizuelni pregled porebrice i potrbušnice;

10. vizuelni pregled genitalnih organa (osim penisa ako je već uklonjen);

11. vizuelni pregled i, ako je potrebno, palpacija i incizija vimena i pripadajućih limfnih čvorova (Lnn. supramammarii). Kod krava se svaka polovica vimena mora otvoriti dugim dubokim rezom do cisterne (sinus lactiferes), te se moraju zarezati limfni čvorovi vimena, osim ako vime nije namijenjeno prehrani ljudi.

POGLAVLJE II: DOMAĆE OVCE I KOZE

Trupovi i klaonički proizvodi ovaca i koza moraju se podvrgnuti sljedećim pregledima poslije klanja:

1. vizuelni pregled glave nakon skidanja kože i, u slučaju sumnje, pregled ždrijela, usta, jezika te retrofaringealnih i parotidnih limfnih čvorova. Ne dovodeći u pitanje propise o zaštiti zdravlja životinja, ovi pregledi nisu potrebni ako nadležno tijelo može garantovati da glava, isključujući jezik i mozak, neće biti upotrijebljena za ishranu ljudi;

2. vizuelni pregled pluća, traheje i jednjaka; palpacija pluća te bronhijalnih i medijastinalnih limfnih čvorova (Lnn. bifucationes, eparteriales i mediastinales); u slučaju sumnje, mora se obaviti incizija i pregled ovih organa i limfnih čvorova;
3. vizuelni pregled osrčja i srca; u slučaju sumnje, srce se zarezuje i pregledava;

4. vizuelni pregled ošita;

5. vizuelni pregled jetre te limfnih čvorova jetre i pankreasa (Lnn portales); palpacija jetre i njezinih limfnih čvorova; incizija na želučanoj strani jetre kako bi se pregledali žučni kanali;

6. vizuelni pregled želučano-crijevnog trakta, mezenterija te limfnih čvorova oko želuca i mezenterija (Lnn. gastrici, mesenterici, craniales i caudales);

7. vizuelni pregled i, prema potrebi, palpacija slezene;

8. vizuelni pregled bubrega; ako je potrebno, incizija bubrega i pripadajućih limfnih čvorova (Lnn. renales);

9. vizuelni pregled porebrice i potrbušnice;

10. vizuelni pregled genitalnih organa (osim penisa ako je već uklonjen);

11. vizuelni pregled vimena i pripadajućih limfnih čvorova;

12. vizuelni pregled i palpacija područja oko pupka i zglobova mladunčadi. U slučaju sumnje, treba zarezati područje oko pupka i otvoriti zglobove; sinovijalnu tekućinu treba pregledati.

POGLAVLJE III: DOMAĆI KOPITARI

Trupovi i klaonički proizvodi kopitara moraju se podvrgnuti sljedećim pregledima poslije klanja:

1. vizuelni pregled glave i, nakon što se oslobodi jezik, ždrijela; palpacija i, prema potrebi, incizija submaksilarnih, retrofaringealnih i parotidnih limfnih čvorova (Lnn retropharyngiales, mandibulares i parotidei). Jezik se mora osloboditi kako bi se mogao obaviti detaljan pregled usne šupljine i ždrijela, a i sam jezik se mora pregledati vizualno i opipom. Tonzile se moraju ukloniti;

2. vizuelni pregled pluća, traheje i jednjaka; palpacija pluća; palpacija i, prema potrebi, incizija bronhijalnih i medijastinalnih limfnih čvorova (Lnn. bifucationes, eparteriales i mediastinales). Traheja i glavni ogranci bronhija moraju se otvoriti po dužini, a donja trećina pluća se mora zarezati okomito na njihove glavne osi; međutim, ovi rezovi nisu potrebni ako pluća nisu namijenjena prehrani ljudi;

3. vizuelni pregled osrčja i srca, pri čemu se srce zareže uzdužno kako bi se otvorile srčane komore te zarezala srčana pregrada;

4. vizuelni pregled ošita;

5. vizuelni pregled, palpacija i, prema potrebi, incizija jetre te limfnih čvorova jetre i pankreasa (Lnn portales);
6. vizuelni pregled želučano-crijevnog trakta, mezenterija te limfnih čvorova oko želuca i mezenterija (Lnn. gastrici, mesenterici, craniales i caudales); prema potrebi, incizija limfnih čvorova oko želuca i mezenterija;

7. vizuelni pregled i, prema potrebi, palpacija slezene;

8. vizuelni pregled i palpacija bubrega; ako je potrebno, incizija bubrega i pripadajućih limfnih čvorova (Lnn. renales);

9. vizuelni pregled porebrice i potrbušnice;

10. vizuelni pregled genitalnih organa pastuha (osim penisa ako je već uklonjen) i kobila;

11. vizuelni pregled vimena i pripadajućih limfnih čvorova (Lnn. supramammarii) te, prema potrebi, incizija limfnih čvorova vimena;

12. vizuelni pregled i palpacija područja oko pupka i zglobova mladunčadi. U slučaju sumnje, treba zarezati područje oko pupka i otvoriti zglobove; sinovijalnu tekućinu treba pregledati.

13. svi sivi ili bijeli konji moraju se pretražiti na melanozu i melanome pregledom mišića i limfnih čvorova (Lnn. subrhomboidei) plećke ispod lopatične hrskavice nakon što se olabave vezivni mišići jedne plećke. Bubrezi se otvaraju i pregledavaju tako da se napravi rez kroz cijeli bubreg.

POGLAVLJE IV: DOMAĆE SVINJE

A. PREGLED PRIJE KLANJA

1. Nadležno tijelo može odlučiti da se svinje koje su namijenjene klanju moraju prije klanja pregledati na gazdinstvu porjekla. U tom slučaju, klanje serije svinja s nekog gazdinstva može se dopustiti jedino:
(a) ako ih prati zdravstvena svjedočanstva predviđena u poglavlju X. dijelu A; i

(b) ako su ispunjeni zahtjevi iz stava 2. do 5.

2. Pregled prije klanja koji se obavlja na gazdinstvu porjekla mora obuhvaćati:

(a) kontrolu zapisa ili dokumentacije na gazdinstvu, uključujući podatke o prehrambenom lancu;

(b) pregled svinja kako bi se utvrdilo:

(i) boluju li od bolesti ili stanja koji se mogu prenijeti na životinje ili ljude ako se njima rukuje ili ako se konzumira njihovo meso, odnosno ponašaju li se, pojedinačno ili kolektivno, na način koji ukazuje da bi se takva bolest mogla javiti,

(ii) pokazuju li znakove poremećaja u opštem ponašanju ili znakove bolesti zbog kojih bi meso moglo biti neprikladno za ishranu ljudi, ili

(iii) postoje li dokazi ili razlozi za sumnju da sadrže zaostale hemijske supstance (rezidue) u količinama koje premašuju nivoe utvrđene BiH zakonodavstvom, ili ostatke (rezidue) zabranjenih supstanci.

3. Pregled prije klanja na gazdinstvu mora obaviti službeni veterinar ili ovlašteni veterinar. Svinje se moraju poslati direktno u klaonicu i ne smiju se miješati s drugim svinjama.

4. Pregled prije klanja koji se obavlja u klaonici treba obuhvaćati jedino:

(a) provjeru identiteta životinje; i

(b) pregled kojim se provjerava jesu li se poštovali propisi o dobrobiti životinja te pokazuju li svinje znakove stanja koje bi moglo štetno djelovati na zdravlje ljudi ili životinja. Ovaj pregled može obaviti službeni pomoćnik.

5. Ukoliko se svinje ne zakolju u roku od tri dana od izdavanja zdravstvenog certifikata predviđene stavom 1. tačkom (a):

(a) u slučaju da još nisu napustile gazdinstvo porjekla na putu za klaonicu, moraju se ponovo pregledati i moraju se izdati nova zdravstvena svjedočanstva;

(b) u slučaju da su već na putu za klaonicu ili su već u klaonici, klanje se može dopustiti nakon što se ocijene razlozi odgađanja, pod uslovom da se svinje podvrgnu daljnjem veterinarskom pregledu prije klanja.

B. PREGLED POSLIJE KLANJA

1. Trupovi i klaonički proizvodi svinja, osim onih iz stava 2., moraju se podvrgnuti sljedećim pregledima poslije klanja:

(a) vizuelni pregled glave i ždrijela; incizija i pregled submaksilarnih limfnih čvorova (Lnn mandibulares); vizuelni pregled usne šupljine, ždrijela i jezika;

(b) vizuelni pregled pluća, traheje i jednjaka; palpacija pluća te bronhijalnih i medijastinalnih limfnih čvorova (Lnn. bifucationes, eparteriales i mediastinales). Traheja i glavni ogranci bronhija moraju se otvoriti po dužini, a donja trećina pluća se mora zarezati okomito na njihove glavne osi; međutim, ovi rezovi nisu potrebni ako pluća nisu namijenjena prehrani ljudi;

(c) vizuelni pregled osrčja i srca, pri čemu se srce zareže uzdužno kako bi se otvorile srčane komore te zarezala srčana pregrada;

(d) vizuelni pregled ošita;

(e) vizuelni pregled jetre te limfnih čvorova jetre i pankreasa (Lnn portales); palpacija jetre i njezinih limfnih čvorova;

(f) vizuelni pregled želučano-crijevnog trakta, mezenterija te limfnih čvorova oko želuca i mezenterija (Lnn. gastrici, mesenterici, craniales i caudales); palpacija i, prema potrebi, incizija limfnih čvorova oko želuca i mezenterija;

(g) vizuelni pregled i, prema potrebi, palpacija slezene;

(h) vizuelni pregled bubrega; ako je potrebno, incizija bubrega i pripadajućih limfnih čvorova (Lnn. renales);

(i) vizuelni pregled porebrice i potrbušnice;

(j) vizuelni pregled genitalnih organa (osim penisa ako je već uklonjen);

(k) vizuelni pregled vimena i pripadajućih limfnih čvorova (Lnn. supramammarii); incizija limfnih čvorova vimena kod krmača;

(l) vizuelni pregled i palpacija područja oko pupka i zglobova mladunčadi; u slučaju sumnje, treba zarezati područje oko pupka i otvoriti zglobove.

2. Nadležno tijelo može odlučiti, na temelju epidemioloških i drugih podataka s gazdinstva, da se tovne svinje koje su od odbijanja držane u kontrolisanim uslovima smještaja u okviru integriranih sistema proizvodnje, u nekim ili svim slučajevima iz stava 1., podvrgavaju jedino vizuelnom pregledu.

POGLAVLJE V: PERAD

A. PREGLED PRIJE KLANJA

1. Nadležno tijelo može odlučiti da se perad koja je namijenjena klanju mora prije klanja pregledati na gazdinstvu porjekla. U tom slučaju, klanje jata peradi s nekog gazdinstva može se dopustiti jedino:

(a) ako ih prati zdravstveni certifikat predviđena u poglavlju X. dijelu A; i

(b) ako su ispunjeni zahtjevi iz stava 2. do 5.

2. Pregled prije klanja koji se obavlja na gazdinstvu porjekla mora obuhvaćati:

(a) kontrolu zapisa ili dokumentacije na gazdinstvu, uključujući podatke o prehrambenom lancu;

(b) pregled jata kako bi se utvrdilo:

(i) boluju li životinje od bolesti ili stanja koji se mogu prenijeti na životinje ili ljude ako se njima rukuje ili ako se konzumira njihovo meso, odnosno ponašaju li se na način koji ukazuje da bi se takva bolest mogla javiti,

(ii) pokazuju li životinje znakove poremećaja u opštem ponašanju ili znakove bolesti zbog kojih bi njihovo meso moglo biti neprikladno za ishranu ljudi, ili

(iii) postoje li dokazi ili razlozi za sumnju da sadrže zaostale hemijske supstance (rezidue) u količinama koje premašuju nivoe utvrđene BiH zakonodavstvom, ili ostatke (rezidue) zabranjenih supstanci.

3. Pregled prije klanja na gazdinstvu mora obaviti službeni veterinar ili ovlašteni veterinar.

4. Pregled prije klanja koji se obavlja u klaonici treba obuhvaćati jedino:

(a) provjeru identiteta životinje; i

(b) pregled kojim se provjerava jesu li se poštovali propisi o dobrobiti životinja te pokazuje li perad znakove stanja koje bi moglo štetno djelovati na zdravlje ljudi ili životinja. Ovaj pregled može obaviti službeni pomoćnik.

5. Ukoliko se perad ne zakolje u roku od tri dana od izdavanja zdravstvenog certifikata predviđene stavom 1. tačkom (a):

(a) u slučaju da jato još nije napustilo gazdinstvo porjekla na putu za klaonicu, mora se ponovo pregledati i mora se izdati novi zdravstveni certifikat;

(b) u slučaju da je jato već na putu za klaonicu ili je već u klaonici, klanje se može dopustiti nakon što se ocijene razlozi odgađanja, pod uslovom da se jato ponovo pregleda.

6. Ukoliko se pregled prije klanja ne obavi na gazdinstvu, službeni veterinar mora pregledati jato u klaonici.

7. Ako perad pokazuje kliničke simptome bolesti, ne smije se klati za ishranu ljudi. Međutim, ova se perad može zaklati na liniji klanja na kraju normalnog procesa klanja, ako se preduzmu mjere opreza kako bi se izbjegla opasnost od širenja patogenih organizama te ako se odmah nakon njihovog klanja oprema očisti i dezinficira.

8. Ako se radi o peradi koja se uzgaja za proizvodnju jetrene paštete (foie gras) te o peradi s odgođenom evisceracijom koja je zaklana na gazdinstvu porjekla, pregled prije klanja mora se obaviti u skladu sa stavcima 2. i 3. Certifikat sastavljen prema obrascu iz dijela C mora pratiti trupove kod kojih nije obavljena evisceracija do klaonice ili rasjekavaonice.

B. PREGLED POSLIJE KLANJA

1. Poslije klanja, sva se perad mora pregledati u skladu s Dijelom prvim i Dijelom trećim. Pored toga, službeni veterinar mora osobno obaviti sljedeće preglede:

(a) dnevni pregled unutrašnjih organa i tjelesnih šupljina na reprezentativnom uzorku peradi;

(b) detaljni pregled na uzorku dijelova ptica ili cijelih ptica koje su nakon pregleda poslije klanja proglašene neupotrebljivima za ishranu ljudi, pri čemu se uzorak uzima slučajnim odabirom iz svake serije peradi istog porjekla; i

(c) sve dodatne preglede pogledu koji su potrebni kada postoji razlog za sumnju da je meso dotičnih ptica neprikladno za ishranu ljudi.

2. Ako se radi o peradi koja se uzgaja za proizvodnju jetrene paštete (foie gras) te o peradi s odgođenom evisceracijom koja je zaklana na gazdinstvu porjekla, pregled poslije klanja mora uključivati i kontrolu certifikata koja prati trupove. Ako se ti trupovi prevoze direktno s gazdinstva u rasjekavaonicu, pregled poslije klanja mora se obaviti u rasjekavaonici.

C. UZORAK ZDRAVSTVENOG CERTIFIKATA

ZDRAVSTVENI CERTIFIKAT
za perad namijenjenu proizvodnji jetrene paštete (foie gras) i perad s odgođenom evisceracijom koja je zaklana na gazdinstvu porjekla

Nadležna služba: ………………………………………………………………………………………………….
Br:………………………………………………………………………………………………………………………

1. Identifikacija trupova kod kojih nije obavljena evisceracija
Vrsta: ………………………………………………………………………………………………………………….
Broj: ………………………………………………………………………………………………………………….

2. Porjeklo trupova kod kojih nije obavljena evisceracija
Adresa gazdinstva: …………………………………………………………………………………………..

3. Odredište trupova kod kojih nije obavljena evisceracija
Trupovi kod kojih nije obavljena evisceracija prevest će se u sljedeću rasjekavaonicu:….
……………………………………………………………………………………………………………………………

4. Izjava

Ja, dole potpisani, izjavljujem da:

– gore opisani trupovi kod kojih nije obavljena evisceracija pripadaju peradi koja je prije klanja bila pregledana na gore navedenom gazdinstvu u ……….(vrijeme), dana……….(datum) te je utvrđeno da je zdrava;

– zapisi i dokumentacija koji se odnose na ove životinje udovoljavaju zakonskim propisima te ne zabranjuju klanje dotične peradi.

Sastavljeno u: …………………………………………………………………………………………..
(Mjesto)

dana: ……………………………………………………………………………………………………….
(Datum)

Pečat

……………………………………….
(Potpis službenoga ili ovlaštenoga veterinara)

POGLAVLJE VI: DVOJEZUPCI IZ UZGOJA

Zahtjevi za perad primjenjuju se i na dvojezupce iz uzgoja.

POGLAVLJE VII: DIVLJAČ IZ UZGOJA

A. PREGLED PRIJE KLANJA

1. Pregled prije klanja može se obaviti na gazdinstvu porjekla ako su ispunjeni zahtjevi iz Aneksa III. Dijela trećeg Pravilnika o higijeni hrane životinjskog porijekla. U tom slučaju, pregled prije klanja mora obaviti službeni veterinar ili ovlašteni veterinar.

2. Pregled prije klanja koji se obavlja na gazdinstvu mora uključivati provjeru zapisa i dokumentacije na gazdinstvu, uključujući i podatke o prehrambenom lancu.

3. Ako se pregled prije klanja obavlja najviše tri dana prije dolaska životinja u klaonicu i ako se životinje isporučuju u klaonicu žive, pregled prije klanja u klaonici treba obuhvaćati jedino:

(a) provjeru identiteta životinje; i

(b) pregled kojim se provjerava jesu li se poštovali propisi o dobrobiti životinja te pokazuju li životinje znakove stanja koje bi moglo štetno djelovati na zdravlje ljudi ili životinja.

4. Certifikat sastavljen prema obrascu iz poglavlja X. pod A mora pratiti žive životinje koje su pregledane na gazdinstvu. Certifikat sastavljen prema obrascu iz poglavlja X. pod B mora pratiti životinje koje su pregledane i zaklane na gazdinstvu.

B. PREGLED POSLIJE KLANJA

1. Ovaj pregled uključuje palpaciju i, ako se procijeni da je to potrebno, inciziju onih dijelova životinje kod kojih je došlo do bilo kakvih promjena ili koji su sumnjivi iz bilo kojeg drugog razloga.

2. Postupci pregleda poslije klanja koji su opisani za goveda i ovce, domaće svinje i perad primjenjuju se na odgovarajuću vrstu divljači iz uzgoja.

3. Ukoliko su životinje zaklane na gazdinstvu, službeni veterinar u klaonici mora pregledati certifikat koji ih prati.

POGLAVLJE VIII: SLOBODNOŽIVUĆA DIVLJAČ

A. PREGLED POSLIJE ODSTRELA

1. Slobodnoživuću divljač treba pregledati što je moguće prije nakon prijema u objekt za obradu divljači.

2. Službeni veterinar uzima u obzir izjavu ili podatke koje u skladu s Pravilnikom o higijeni hrane životinjskog porijekla dostavi obučena osoba uključena u lov životinje.

3. Tokom pregleda poslije odstrela, službeni veterinar mora obaviti:

(a) vizuelni pregled trupa, njegovih šupljina i, prema potrebi, organa kako bi:

(i) otkrio sve anomalije koje nisu rezultat procesa lova. U tu svrhu, dijagnoza se može temeljiti na svim podacima koje izučena osoba dostavi u vezi s ponašanjem životinje prije odstrela,

(ii) se uvjerio da je smrt uzrokovana lovom, a ne drugim razlozima.

Ako se ocjena ne može donijeti samo na temelju vizuelnog pregleda, mora se obaviti opsežnije ispitivanje u laboratoriju;

(b) ispitivanje organoleptičkih anomalija;

(c) palpaciju organa, prema potrebi;

(d) ako postoje ozbiljni razlozi za sumnju na prisutnost ostataka (rezidua) ili kontaminanata, obavlja analizu uzorkovanjem rezidua koji nisu rezultat procesa lova, uključujući i kontaminante iz okoliša. Ukoliko se na temelju tih sumnji obavljaju opsežnija ispitivanja, veterinar mora sačekati završetak ispitivanja prije nego ocijeni svu divljač odstrijeljenu tokom određenog lova, odnosno one dijelove za koje se sumnja da pokazuju iste anomalije;

(e) otkrivanje osobina koje ukazuju da meso predstavlja opasnost za zdravlje, uključujući:

(i) nenormalno ponašanje ili poremećaj opšteg stanja žive životinje na koje je ukazao lovac,

(ii) generalizirana prisutnost tumora ili apscesa na različitim unutarnjim organima ili mišićima,

(iii) artritis, orhitis, patološke promjene na jetri ili slezeni, upala crijeva ili pupčanog područja,

(iv) prisutnost stranih tijela, koji nisu rezultat procesa lova, u tjelesnim šupljinama, želucu ili crijevima ili u mokraći, ukoliko je vidljiva promjena u boji porebrice i potrbušnice (ako postoje dotični unutarnji organi),

(v) prisutnost parazita,

(vi) stvaranje velikih količina plinova u želučano-crijevnom traktu uz promjenu boje unutrašnjih organa (ako dotični organi postoje),

(vii) značajne anomalije u pogledu boje, konzistencije ili mirisa mišićnog tkiva i organa,

(viii) stari otvoreni prijelomi,

(ix) izuzetna mršavost i/ili opći ili lokalni edem,

(x) svježe srašćivanje uz porebricu i potrbušnicu, i

(xi) druge očite velike promjene kao što je raspadanje.

4. Ukoliko to zahtijeva službeni veterinar, kičma i glava moraju se rasjeći po dužini.

5. U slučaju sitne slobodnoživuće divljači kod koje nije obavljena evisceracija odmah nakon odstrela, službeni veterinar mora obaviti pregled poslije odstrela (post mortem) na reprezentativnom uzorku životinja iz istog izvora. Ukoliko se pregledom otkrije bolest koja je prenosiva na čovjeka ili bilo koja značajka koja je navedena u stavku 3. tačci (e), službeni veterinar mora obaviti dodatne preglede pogledu na cijeloj seriji kako bi odredio mora li se životinja proglasiti neprikladnom za ishranu ljudi odnosno mora li se svaki trup pojedinačno pregledati.

6. U slučaju sumnje, službeni veterinar može obaviti dodatna rasijecanja i preglede pogledu odgovarajućih dijelova životinja kako bi postavio konačnu dijagnozu.

B. ODLUKE NAKON KONTROLE

Pored slučajeva predviđenih Dijelom drugim Poglavlje V., meso kod kojega se tokom pregleda poslije odstrela (post mortem pregleda) otkriju značajke koje su navedene u stavku 3. tačci (e) pod A mora se proglasiti neupotrebljivim za ishranu ljudi.

POGLAVLJE IX: POSEBNE OPASNOSTI

A. TRANSMISIVNE SPONGIFORMNE ENCEFALOPATIJE

Pri obavljanju službenih kontrola vezanih uz BSE moraju se uzeti u obzir zahtjevi Odluke kojom se utvrđuju mjere za sprječavanje, kontrolu i iskorjenjivanje transmisivnih spongiformnih encefalopatija („Službeni glasnik BiH“ broj 31/03) i drugog odgovarajućeg BiH zakonodavstva.

B. CISTICERKOZA

1. Postupci pregleda poslije klanja koji su opisani u poglavljima I. i IV. predstavljaju minimalne zahtjeve za pregled na cisticerkozu kod goveda starijih od šest sedmica i svinja. Pored toga, mogu se primijeniti i posebni serološki testovi. Kod goveda starijih od šest sedmica nije obavezna incizija mišića za žvakanje pri pregledu poslije klanja ako se primjenjuje posebni serološki test. Isto se odnosi i na goveda starija od šest sedmica koja su uzgojena na gazdinstvu za koje je službeno potvrđeno da je slobodno od cisticerkoze.

2. Meso zaraženo cisticerkozom mora se proglasiti neupotrebljivim za ishranu ljudi. Međutim, ako zaraza cisticerkozom nije zahvatila cijelu životinju, dijelovi životinje koji nisu zaraženi mogu se proglasiti upotrebljivim za ishranu ljudi nakon što se podvrgnu hladnom tretmanu.

C. TRIHINELOZA

1. Trupovi svinja (domaćih svinja, divljih svinja iz uzgoja i divljih slobodnoživućih svinja), kopitara i drugih vrsta koje obolijevaju od trihineloze moraju se ispitati na trihinelozu u skladu s primjenljivim BiH zakonodavstvom, osim ako zakonodavstvo ne predviđa drugačije.

2. Meso životinja zaraženih trihinelozom mora se proglasiti neupotrebljivim za ishranu ljudi.

D. SAKAGIJA

1. Prema potrebi, kopitari se moraju ispitati na sakagiju. Ispitivanje kopitara na sakagiju mora uključivati pažljivi pregled sluznice traheje, grkljana, nosnih šupljina te sinusa i bočnih šupljina nakon što se glava raspolovi po sredini i izreže nosna pregrada.

2. Meso konja kod kojih je dijagnosticirana sakagija mora se proglasiti neupotrebljivim za ishranu ljudi.

E. TUBERKULOZA

1. Životinje koje su pokazale pozitivnu ili sumnjivu reakciju na tuberkulin ili kod kojih postoje drugi razlozi za sumnju na infekciju, moraju se klati odvojeno od drugih životinja, pri čemu se moraju preduzeti mjere opreza kako bi se spriječila kontaminacija drugih trupova, linije klanja i osoblja koje se nalazi u klaonici.

2. Sve meso životinja kod kojih su pregledom poslije klanja otkrivene lokalizirane tuberkulozne promjene na većem broju organa ili dijelova trupa mora se proglasiti neupotrebljivim za ishranu ljudi. Međutim, ako je tuberkulozna promjena otkrivena u limfnim čvorovima samo jednog organa ili dijela trupa, samo se zaraženi organ ili dio trupa te pripadajući limfni čvorovi trebaju proglasiti neupotrebljivim za ishranu ljudi.

F. BRUCELOZA

1. Životinje koje su pokazale pozitivnu ili sumnjivu reakciju na test na brucelozu ili kod kojih postoje drugi razlozi za sumnju na infekciju, moraju se klati odvojeno od drugih životinja, pri čemu se moraju preduzeti mjere opreza kako bi se spriječila kontaminacija drugih trupova, linije klanja i osoblja koje se nalazi u klaonici.

2. Sve meso životinja kod kojih se pregledom poslije klanja otkriju promjene koje ukazuju na infekciju brucelozom mora se proglasiti neupotrebljivim za ishranu ljudi. U slučaju životinja koje pokazuju pozitivnu ili sumnjivu reakciju na test na brucelozu, vime, genitalni trakt i krv moraju se proglasiti neupotrebljivim za ishranu ljudi, čak i ako se ne otkriju takve promjene.

POGLAVLJE X: UZORAK ZDRAVSTVENOG CERIFIKATA

A. UZORAK ZDRAVSTVENOG CERIFIKATA ZA ŽIVE ŽIVOTINJE

ZDRAVSTVENI CERTIFIKAT

za žive životinje koje se prevoze s poljoprivrednog gazdinstva u klaonicu

Nadležna služba: ………………………………………………………………………………………………….
Br:………………………………………………………………………………………………………………………

1. Identifikacija životinja
Vrsta: ………………………………………………………………………………………………………………….
Broj životinja: ……………………………………………………………………………………………………..
Identifikacijska oznaka: ………………………………………………………………………………………..

2. Porjeklo životinja
Adresa gazdinstva porjekla: ……………………………………………………………………………..
Identifikacija nastambe(*): …………………………………………………………………………………….

3. Odredište životinja
Životinje će se prevesti u sljedeću klaonicu:…………………………………………………………….
sljedećim prevoznim sredstvom: ………………………………………………………………………….

4. Ostali bitni podaci
……………………………………………………………………………………………………………………………….

5. Izjava

Ja, dolje potpisani, izjavljujem da:

– su gore opisane životinje bile pregledane na gore navedenom gazdinstvu u ……….(vrijeme), dana……….(datum) te je utvrđeno da su zdrave;

– zapisi i dokumentacija koji se odnose na ove životinje udovoljavaju zakonskim propisima te ne zabranjuju klanje dotičnih životinja.

Sastavljeno u: …………………………………………………………………………………………..
(Mjesto)

dana: ……………………………………………………………………………………………………….
(Datum)

Pečat

……………………………………….
(Potpis službenoga ili ovlaštenoga veterinara)
(*) neobavezno

B. UZORAK ZDRAVSTVENOG CERIFIKATA ZA ŽIVOTINJE ZAKLANE NA POLJOPRIVREDNOM GAZDINSTVU

ZDRAVSTVENI CERTIFIKAT

za životinje zaklane na poljoprivrednom gazdinstvu

Nadležna služba: ………………………………………………………………………………………………….
Br:………………………………………………………………………………………………………………………

1. Identifikacija životinja
Vrsta: ………………………………………………………………………………………………………………….
Broj životinja: ……………………………………………………………………………………………………..
Identifikacijska oznaka: ………………………………………………………………………………………..

2. Porjeklo životinja
Adresa gazdinstva porjekla: ……………………………………………………………………………..
Identifikacija nastambe(*): …………………………………………………………………………………….

3. Odredište životinja
Životinje će se prevesti u sljedeću klaonicu:…………………………………………………………….
sljedećim prevoznim sredstvom: ………………………………………………………………………….

4. Ostali bitni podaci
……………………………………………………………………………………………………………………………….

5. Izjava

Ja, dolje potpisani, izjavljujem:

– da su gore opisane životinje bile pregledane na gore navedenom gazdinstvu u ……….(vrijeme), dana……….(datum) te je utvrđeno da su zdrave;

– da su zaklane na poljoprivrednom gazdinstvu u ……….(vrijeme), dana……….(datum) te da su klanje i iskrvarenje ispravno obavljeni,

– da su zapisi i dokumentacija o ovim životinjama udovoljavali zakonskim propisima te nisu zabranjivali klanje dotičnih životinja.

Sastavljeno u: …………………………………………………………………………………………..
(Mjesto)

dana: ……………………………………………………………………………………………………….
(Datum)

Pečat

……………………………………….
(Potpis službenoga ili ovlaštenoga veterinara)
(*) neobavezno

.’

A N E K S II.

.
ŽIVE ŠKOLJKE

POGLAVLJE I: PODRUČJE PRIMJENE

Ovaj se Prilog primjenjuje na žive školjke i, analogno tome, na žive bodljikaše, žive plaštenjake i žive morske puževe.

POGLAVLJE II: SLUŽBENE KONTROLE ŽIVIH ŠKOLJAKA KOJE POTJEČU IZ PROIZVODNIH PODRUČJA RAZVRSTANIH U RAZREDE

A. RAZVRSTAVANJE PROIZVODNIH PODRUČJA I PODRUČJA ZA PONOVNO POLAGANJE

1. Nadležno tijelo mora utvrditi lokaciju i granice proizvodnih područja i područja za ponovno polaganje koje razvrstava. To može, prema potrebi, raditi u saradnji sa subjektom u poslovanju s hranom.

2. Nadležno tijelo mora razvrstati proizvodna područja u kojima dopušta sakupljanje/izlovljavanje živih školjaka u jednu od tri kategorije zavisno o razini fakalnog onečišćenja. To može, prema potrebi, raditi u saradnji sa subjektom u poslovanju s hranom.

3. Nadležno tijelo može u razred A svrstati ona područja u kojima se smiju sakupljati/izlovljavati žive školjke namijenjene direktnoj prehrani ljudi. Žive školjke sakupljene/izlovljene u tim područjima moraju udovoljavati zdravstvenim normama koje su za žive školjke utvrđene u Prilogu III. odjeljku VII. poglavlju V. Pravilnika kojim se utvrđuju posebna pravila higijene hrane životinjskog porijekla.

4. Nadležno tijelo može u razred B svrstati ona područja u kojima se žive školjke smiju sakupljati/izlovljavati ali se mogu staviti u promet za ishranu ljudi tek nakon obrade u centru za pročišćavanje ili ponovnog polaganja tako da udovoljavaju normama iz stava 3. Žive školjke sakupljene/izlovljene na tim područjima ne smiju sadržavati više od 4 600 E. coli na 100 g mesa i međuljušturne tekućine, a što se utvrđuje MPN testom s tri razrjeđenja u 5 epruveta.

5. Nadležno tijelo može u razred C svrstati ona područja u kojima se žive školjke smiju sakupljati/izlovljavati ali se mogu staviti u promet tek nakon što su bile tokom dužeg razdoblja ponovno položene tako da udovoljavaju normama iz stava 3. Žive školjke iz ovih područja ne smiju sadržavati više od 46000 E. coli na 100 g mesa i međuljušturne tekućine, a što se utvrđuje MPN testom s tri razrjeđenja u 5 epruveta.

6. Ako nadležno tijelo odluči načelno razvrstati proizvodno područje ili područje za ponovno polaganje, ono mora:

(a) sačiniti popis izvora onečišćenja ljudskog i životinjskog porjekla koji bi mogli uzrokovati onečišćenje proizvodnog područja;

(b) ispitati količine organskih onečišćivača koji se ispuštaju tokom različitih godišnjih razdoblja, zavisno o sezonskim promjenama u populacijama ljudi i životinja u porječju, količini oborina, obradi otpadnih voda itd.;

(c) utvrditi značajke kruženja onečišćivača na temelju djelovanja morskih struja, batimetrije i morskih mijena u proizvodnom području; i

(d) utvrditi program uzorkovanja školjkaša u proizvodnom području koji se temelji na ispitivanju utvrđenih podataka i u kojemu broj uzoraka, zemljopisna raspoređenost tačaka uzorkovanja te učestalost uzorkovanja moraju osigurati da rezultati analiza budu što je moguće reprezentativniji za dotično područje.

B. PRAĆENJE STANJA U RAZVRSTANIM PODRUČJIMA ZA PONOVNO POLAGANJE I PROIZVODNIM PODRUČJIMA

1. Područja za ponovno polaganje i proizvodna područja koja su razvrstana u razrede moraju se periodično kontrolisati kako bi se provjerilo sljedeće:

(a) postojanje zloupotreba u odnosu na porjeklo i odredište živih školjaka;

(b) mikrobiološka kvaliteta živih školjaka u odnosu na proizvodna područja i područja za ponovno polaganje;

(c) prisutnost planktona koji proizvodi toksine u vodama na proizvodnom području i na području za ponovno polaganje, te prisutnost biotoksina u živim školjkama; i

(d) prisutnost hemijskih onečišćivača u živim školjkama.

2. U svrhu provedbe stava 1. tačaka (b), (c) i (d) moraju se sastaviti planovi uzrokovanja koji predviđaju obavljanje kontrola u redovnim vremenskim razmacima, ili od slučaja do slučaja ako su razdoblja sakupljanja/izlovljavanja neredovna. Zemljopisna raspoređenost tačaka uzorkovanja te učestalost uzorkovanja moraju osigurati da rezultati analiza budu što je moguće reprezentativniji za dotično područje.

3. Planovi uzorkovanja u svrhu kontrole mikrobiološke kvaliteta živih školjaka moraju naročito uzeti u obzir:

(a) moguće varijacije u onečišćenju fekalnim bakterijama, i

(b) parametre iz stava 6. dijela A.

4. Planovi uzorkovanja u svrhu provjere prisutnosti planktona koji proizvodi toksine u vodama na proizvodnom području i na području za ponovno polaganje, te prisutnosti biotoksina u živim školjkama moraju naročito uzeti u obzir moguće varijacije u prisutnosti planktona koji sadrži morske biotoksine. Uzorkovanje mora obuhvaćati:

(a) periodično uzorkovanje u svrhu otkrivanja promjena u sastavu planktona koji sadrži toksine i utvrđivanja njegove zemljopisne raspoređenosti. Ukoliko dobiveni rezultati ukažu na nakupljanje toksina u mesu školjaka, mora se obaviti intenzivno uzorkovanje;
(b) periodične testove toksičnosti na onim školjkama iz ugroženog područja koje su najosjetljivije na kontaminaciju.

5. Kao opšte pravilo, uzorkovanje u svrhu analize toksina u školjkama mora se obavljati jednom sedmično tokom razdoblja u kojima je dopušteno sakupljanje/izlovljavanje.U određenim područjima, ili za određene vrste školjaka, ovo uzorkovanje može biti rjeđe ako procjena rizika vezana uz pojavu toksina ili fitoplanktona ukazuje na veoma nisku opasnost od toksičnih epizoda. Uzorkovanje mora biti češće ako ta procjena ukazuje da sedmično uzorkovanje nije dovoljno. Procjena rizika se mora periodično preispitivati kako bi se procijenila opasnost od toksina koji se javljaju u živim školjkama iz tih područja.

6. Ukoliko su poznate brzine nakupljanja toksina kod određene skupine vrsta iz istog područja, vrsta kod koje je brzina nakupljanja toksina najveća uzima se kao referentna vrsta. Na temelju toga, dopustit će se iskorištavanje svih vrsta iz te skupine ako su nivoe toksina kod referentne vrste ispod zakonom utvrđenih granica. Ako su nivoe toksina kod referentne vrste iznad zakonom utvrđenih granica, sakupljanje/izlovljavanje ostalih vrsta smije se dopustiti jedino ako dodatne analize na ostalim vrstama ukažu da su nivoe toksina ispod utvrđenih granica.

7. Što se tiče praćenja planktona, uzorci moraju biti reprezentativni za vodeni stupac te moraju pružati podatke o prisutnosti toksičnih vrsta kao i o pravcima razvoja populacija. Ako se otkrije bilo kakva promjena kod toksičnih populacija koja bi mogla dovesti do nakupljanja toskina, mora se povećati učestalost uzorkovanja školjaka ili se područja moraju preventivno zatvoriti dok se ne dobiju rezultati analiza toksina.

8. Planovi uzorkovanja u svrhu provjere prisutnosti hemijskih onečišćivača moraju omogućiti otkrivanje svakog prekoračenja graničnih vrijednosti utvrđenih relevantom BiH legislativom.

C. ODLUKE NA TEMELJU PRAĆENJA STANJA

1. Ukoliko rezultati uzorkovanja pokažu da nisu zadovoljene zdravstvene norme za školjke ili da postoji bilo kakva druga opasnost za ljudsko zdravlje, nadležno tijelo mora zatvoriti dotično proizvodno područje i spriječiti sakupljanje/izlovljavanje živih školjaka. Međutim, nadležno tijelo može ponovo razvrstati proizvodno područje u razred B ili C ako ono ispunjava odgovarajuće kriterije utvrđene u dijelu A i ako ne postoji nikakva druga opasnost za ljudsko zdravlje.

2. Nadležno tijelo može ponovo otvoriti zatvoreno proizvodno područje jedino ako su zdravstvene norme za školjke ponovo u skladu sa BiH zakonodavstvom. Da bi se ponovo otvorilo proizvodno područje koje je nadležno tijelo zatvorilo zbog prisutnosti planktona ili prekomjerne nivoe toksina u školjkama, potrebno je da najmanje dva uzastopna rezultata, dobivena u razmaku od najmanje 48 sati, pokažu da je nivo toksina ispod zakonom utvrđene granice. Pri donošenju ove odluke, nadležno tijelo može uzeti u obzir podatke o razvoju fitoplanktona. Ukoliko postoje pouzdani podaci o dinamici toksičnosti u određenom području, te pod uslovom da postoje najnoviji podaci koji ukazuju na smanjenje toksičnosti, nadležno tijelo može odlučiti ponovo otvoriti područje ako rezultati jednog jedinog uzorkovanja pokažu da nisu prekoračene zakonom utvrđene granice.

D. DODATNI ZAHTJEVI U POGLEDU PRAĆENJA STANJA

1. Nadležno tijelo mora nadzirati razvrstano proizvodno područje u kojemu je zabranilo sakupljanje/izlovljavanje školjaka, ili za koje je utvrdilo posebne zahtjeve u pogledu sakupljanja/izlovljavanja, kako bi osiguralo da se proizvodi koji su štetni za ljudsko zdravlje ne stavljaju na tržište.

2. Pored praćenja stanja u proizvodnim područjima i područjima za ponovno polaganje iz stava 1. dijela B, mora se uspostaviti sistem kontrola koji obuhvaća i laboratorijska ispitivanja kako bi se provjeravalo da li subjekt u poslovanju s hranom udovoljava zahtjevima utvrđenim za konačni proizvod u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije. Ovim se sistemom kontrola mora naročito provjeravati da količine morskih biotoksina i onečišćivača ne prekoračuju sigurnosne granice i da mikrobiološka kvaliteta školjaka ne predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje.

E. EVIDENTIRANJE I RAZMJENA PODATAKA

Nadležno tijelo mora:

(a) uspostaviti i ažurirati popis odobrenih proizvodnih područja i područja za ponovno polaganje, s podacima o njihovoj lokaciji i granicama te o razredu u koji je područje svrstano, u kojima se žive školjke smiju sakupljati/izlovljavati u skladu sa zahtjevima iz ovoga Priloga. Popis se mora dostaviti zainteresiranim stranama kojih se tiče ovaj Prilog, kao što su proizvođači, sakupljači te osobe odgovorne za centre za pročišćavanje i otpremne centre;

(b) odmah obavijestiti zainteresirane strane kojih se tiče ovaj Prilog, kao što su proizvođači, sakupljači te osobe odgovorne za centre za pročišćavanje i otpremne centre, o svakoj promjeni lokacije, granica ili razreda proizvodnog područja, ili o njegovom privremenom ili trajnom zatvaranju; i

(c) odmah djelovati ako kontrole koje su propisane ovim Prilogom ukažu da se proizvodno područje mora zatvoriti ili prerazvrstati ili da se može ponovo otvoriti.

F. SAMOKONTROLE SUBJEKATA U POSLOVANJU S HRANOM

Pri donošenju odluke o razvrstavanju, otvaranju ili zatvaranju proizvodnih područja, nadležno tijelo može uzimati u obzir rezultate kontrola koje su proveli subjekti u poslovanju s hranom ili organizacije koje predstavljaju subjekte u poslovanju s hranom. U tom je slučaju nadležno tijelo moralo odrediti laboratorij za provođenje analiza, a uzorkovanje i analize su se, prema potrebi, morali obaviti u skladu s protokolom koji su usaglasili nadležno tijelo i dotični subjekt u poslovanju s hranom ili organizacija.

POGLAVLJE III: SLUŽBENE KONTROLE KOJE SE ODNOSE NA ČEŠLJAČE (PECTINIDAE) IZLOVLJENE IZVAN RAZVRSTANIH PROIZVODNIH PODRUČJA

Službene kontrole češljača (pectinidae) izlovljenih izvan razvrstanih proizvodnih područja moraju se obavljati na burzama riba, u otpremnim centrima i objektima za preradu. Tim se službenim kontrolama mora provjeriti u skladu sa zdravstvenim normama za žive školjke koje su utvrđene u Prilogu III. odjeljku VII. poglavlju V. Pravilnika kojim se utvrđuju posebna pravila higijene hrane životinjskog porijekla kao i u skladu sa s drugim zahtjevima iz Priloga III. odjeljka VII. poglavlja IX. tog Pravilnika.

.

A N E K S III.

.
PROIZVODI RIBARSTVA

POGLAVLJE I: SLUŽBENE KONTROLE PROIZVODNJE I STAVLJANJA U PROMET

1. Službene kontrole proizvodnje i stavljanja u promet proizvoda ribarstva moraju naročito uključivati:

(a) redovnu provjeru higijenskih uslova pri istovaru i prvoj prodaji;

(b) redovne inspekcijske preglede pogledu plovila i objekata na kopnu, uključujući burze riba i veletržnice, kako bi se naročito provjerilo sljedeće:

(i) prema potrebi, ispunjavaju li se i dalje uslovi za odobrenje,

(ii) rukuje li se proizvodima ribarstva na ispravan način,

(iii) ispunjavaju li se zahtjevi u pogledu higijene i temperature, i

(iv) čistoća objekata, uključujući i plovila, te njihovih postrojenja i opreme te higijena osoblja; i
(c) provjeru skladišnih i prevoznih uslova.

2. Međutim, podložno stavu 3., službene kontrole plovila:

(a) mogu se obaviti kada plovila uplove u luku BiH;

(b) odnose se na sva plovila koja istovaraju proizvode ribarstva u luci BiH, bez obzira pod čijom zastavom plove; i

(c) ako kontrolu obavlja nadležno tijelo države pod čijom zastavom brod plovi, mogu se, prema potrebi, obavljati dok je plovilo na moru ili dok je u luci druge države.

3. (a) Ukoliko se na brodu fabrici ili brodu hladnjači koji plovi pod zastavom druge države obavlja inspekcijski pregled u svrhu njegovog odobrenja, nadležno tijelo države pod čijom zastavom brod plovi mora obaviti inspekcijski pregled na način koji odgovara zahtjevima iz člana 3., naročito u pogledu vremenskih ograničenja iz člana 3. stava 2. Prema potrebi, nadležno tijelo može pregledati brod dok je na moru ili dok je u luci druge države.

(b) Ukoliko je nadležno tijelo države pod čijom zastavom brod plovi izdalo tom brodu uvjetno odobrenje u skladu s članom 3., to nadležno tijelo može ovlastiti nadležno tijelo druge države koja se nalazi na popisu zemalja iz kojih je dopušten uvoz proizvoda ribarstva, sastavljenom u skladu s članom 11., da obavi naknadni inspekcijski pregled u svrhu dodjele punog odobrenja ili produženja uslovnog odobrenja u skladu s članom 3. stavom 1. tačkom (b) ili u svrhu preispitivanja odobrenja u skladu s članom 3. stavom 4. Prema potrebi, nadležno tijelo može pregledati brod dok je na moru ili dok je u luci druge države.

4. Ukoliko nadležno tijelo države ovlasti nadležno tijelo druge države da u njegovo ime obavlja inspekcijske preglede u skladu sa stavom 3., ta dva nadležna tijela moraju usuglasiti uvjete za obavljanje takvih pregleda. Ti uvjeti moraju naročito garantovati da će nadležno tijelo države pod čijom zastavom brod plovi odmah primiti izvještaj o rezultatima inspekcijskih pregleda o svakom slučaju sumnje na neusklađenost, kako bi moglo preduzeti potrebne mjere.

POGLAVLJE II: SLUŽBENE KONTROLE PROIZVODA RIBARSTVA

Službene kontrole proizvoda ribarstva moraju obuhvaćati najmanje sljedeće elemente.

A. ORGANOLEPTIČKA ISPITIVANJA

Nasumična organoleptička ispitivanja moraju se obavljati u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije. Jedan od ciljeva tih ispitivanja je provjeriti ispunjavanje kriterija svježine utvrđenih u skladu sa BiH zakonodavstvom. U okviru toga se naročito mora provjeriti je li svježina proizvoda ribarstva, u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije, najmanje iznad donjih granica kriterija svježine utvrđenih u skladu sa BiH zakonodavstvom.

B. POKAZATELJI SVJEŽINE

Ako se na temelju organoleptičkog ispitivanja posumnja u svježinu proizvoda ribarstva, mogu se uzeti uzroci koji se laboratorijski ispituju kako bi se odredile nivoe ukupnog isparivog baznog azota (TVB-N) i trimetilamin azota (TMA-N).

Nadležno tijelo mora primjenjivati kriterije utvrđene temeljem BiH zakonodavstva.
Ukoliko na temelju organoleptičkog ispitivanja postoje razlozi sumnjati na prisutnost drugih stanja koja bi mogla uticati na zdravlje ljudi, moraju se uzeti odgovarajući uzorci u svrhu provjere.

C. HISTAMIN

Moraju se obavljati nasumična testiranja na histamin kako bi se provjerila u skladu sa s dopuštenim nivoma koje su utvrđene temeljem BiH zakonodavstva.

D. ZAOSTALE SUPSTANCE (REZIDUE) I KONTAMINANTI

Moraju se utvrditi mjere praćenja kako bi se kontrolirale nivoe rezidua i kontaminanata u skladu sa BiH zakonodavstvom.

E. MIKROBIOLOŠKE PRETRAGE

Prema potrebi, moraju se obavljati mikrobiološke pretrage u skladu s odgovarajućim propisima i kriterijima utvrđenim na temelju BiH zakonodavstva.

F. PARAZITI

Moraju se obavljati nasumične pretrage kako bi se provjerila u skladu sa BiH zakonodavstvom koji se odnosi na parazite.

G. OTROVNI PROIZVODI RIBARSTVA

Moraju se obavljati provjere kako bi se osiguralo da sljedeći proizvodi ribarstva ne budu stavljeni u promet:

1. otrovne ribe iz sljedećih obitelji ne smiju se stavljati u promet: Tetraodontidae, Molidae, Diodontidae i Canthigasteridae; i

2. proizvodi ribarstva koji sadrže bitoksine kao što je ciguatera ili druge toksine opasne za ljudsko zdravlje. Međutim, proizvodi ribarstva dobiveni od školjkaša, bodljikaša, plaštenjaka i morskih puževa smiju se stavljati u promet ako su proizvedeni u skladu s odjeljkom VII. Priloga III. Pravilnikom kojim se utvrđuju posebna pravila higijene hrane životinjskog porijekla i ako udovoljavaju normama utvrđenim poglavlju V. tački 2. tog odjeljka.

POGLAVLJE III: ODLUKE NAKON KONTROLA

Proizvodi ribarstva se moraju proglasiti neupotrebljivim za ishranu ljudi ako:

1. organoleptička, hemijska, fizikalna ili mikrobiološka ispitivanja ili pretrage na parazite pokažu da nisu u skladu s odgovarajućim BiH zakonodavstvom;

2. u svojim jestivim dijelovima sadrže kontaminante ili rezidue u količinama koje premašuju granice utvrđene BiH zakonodavstvom ili u tolikim količinama kod kojih bi izračunati dnevni unos putem hrane premašio dnevne ili sedmične doze koje su prihvatljive za ljude;

3. potiču od:

(i) otrovnih riba,

(ii) proizvoda ribarstva koji ne udovoljavaju zahtjevima koji su u dijelu C, tačci 2. poglavlju
II. utvrđeni za biotoksine; ili

(iii) školjkaša, bodljikaša, plaštenjaka ili morskih puževa koji sadrže morske biotoksine u ukupnim količinama koje premašuju granice iz Pravilnika kojim se utvrđuju posebna pravila higijene hrane životinjskog porijekla; ili

4. ako nadležno tijelo smatra da bi mogli predstavljati opasnost za javno zdravlje ili zdravlje životinja ili ako su iz bilo kojega drugog razloga neprikladni za ishranu ljudi.

.

A N E K S IV.

.
SIROVO MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI

POGLAVLJE I: KONTROLA GAZDINSTAVA ZA PROIZVODNJU MLIJEKA

1. Životinje na gazdinstvima za proizvodnju mlijeka treba podvrgnuti službenim kontrolama kojima se provjerava u skladu sa zahtjevima za proizvodnju sirovog mlijeka, a naročito zdravstveno stanje životinja i upotreba veterinarskih lijekova.
Ove se kontrole mogu odvijati prigodom veterinarskih pregleda koji se provode u skladu s odredbama BiH o zdravlju ljudi ili životinja odnosno o dobrobiti životinja, a može ih obavljati ovlašteni veterinar.

2. Ukoliko postoje razlozi za sumnju da nisu ispunjeni zahtjevi u pogledu zdravlja životinja, mora se provjeriti opšte zdravstveno stanje životinja.

3. Gazdinstva za proizvodnju mlijeka moraju se podvrgnuti službenim kontrolama kako bi se provjerilo jesu li ispunjeni zahtjevi u pogledu higijene. Te službene kontrole mogu uključivati inspekcijske preglede pogledu i/ili praćenje kontrola koje obavljaju stručne organizacije. Ukoliko se pokaže da je higijena nezadovoljavajuća, nadležno tijelo mora provjeriti preduzimaju li se potrebne mjere kako bi se stanje popravilo.

POGLAVLJE II: KONTROLA SIROVOG MLIJEKA NAKON PRIKUPLJANJA

1. Nadležno tijelo mora nadzirati preglede pogledu koji se provode u skladu s Aneksom III. Dio deveti Poglavlje I. i Dijelom III. Pravilnika o higijeni hrane životinjskog porijekla.

2. Ako subjekt u poslovanju s hranom ne popravi stanje u roku od tri mjeseca od prve obavijesti nadležnoga tijela o neispunjavanju kriterija u pogledu broja mikroorganizama i broja somatskih stanica, isporuka sirovog mlijeka s proizvodnog gazdinstva mora se obustaviti ili – u skladu s posebnim dopuštenjem nadležnoga tijela ili prema njegovim opštim upustvima – podvrgnuti zahtjevima u pogledu njegove obrade i upotrebe koji su potrebni da bi se zaštitilo javno zdravlje. Ta obustava ili ti zahtjevi moraju ostati na snazi sve dok subjekt u poslovanju s hranom ne dokaže da sirovo mlijeko ponovo ispunjava kriterije.

.

A N E K S V.

OBJEKTI KOJI NE PODLIJEŽU ZAHTJEVU U POGLEDU UVRŠTENJA NA POPISE IZ ČLANA 12. STAVA 1.

Sljedeći objekti iz drugih zemalja ne moraju biti uvršteni na popise koji se sastavljaju i ažuriraju u skladu s članom 12. stavom 4:

1. objekti u kojima se rukuje proizvodima životinjskog porjekla za koje nisu utvrđeni zahtjevi u Aneksu III. Pravilnika o higijeni hrane životinjskog porijekla;

2. objekti u kojima se obavlja jedino primarna proizvodnja;

3. objekti koji se bave jedino poslovima prevoza;

4. objekti u kojima se jedino skladište proizvodi koje nije potrebno skladištiti u uslovima kontrolirane temperature;

.

A N E K S VI.

ZAHTJEVI U POGLEDU CERTIFIKATA KOJE PRATE POŠILJKE PRI UVOZU

Zahtjevi u pogledu certifikata koje prate pošiljke pri uvozu su određeni BiH zakonodavstvom Odluka o veterinarskom certifikatu o zdravstvenom stanju životinja i pošiljki životinjskog porijekla u unutrašnjem i međunarodnom prometu („Službeni glasnik BiH“, broj 33/03).

Napravi novu temu u “Pravilnici”



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">

Registrujte se na TH

Tehnologija hrane trenutno okuplja 16.956 članova, mahom inženjera tehnologije ali i svih ljudi zainteresovanih za proizvodnju hrane.

Registracija je besplatna. Članovima svake nedelje na e-mail šaljemo naš Nedeljnik sa novostima iz prehrambene industrije, stručnim tekstovima, obaveštenjima o novim pravilnicima i stručnoj literaturi, seminarima i konkursima. Članovi mogu da koriste i naš forum. Naravno, uvek se možete odjaviti.

Obrazac za registraciju