Ako pitate povrtare po čemu će pamtiti ovu godinu, većina njih će reći po padavinama. To im nikako nije išlo na ruku, jer je velika količina kiše uslovila pojavu štetnih organizama, te je bilo više hemijskih tretmana, što je rezultiralo neisplativom proizvodnjom. U poslednjih petnaest dana došlo je do porasta cene povrtarskih vrsta, što je uspelo da opravda proizvodnju.

Da je ovo loša godina za povrtare slažu se i struka i praksa. Počela je hladnim danima i obilnim padavinama koje su se nastavile i u drugom delu vegetacije.

„Godina kao godina je prosečna. Što se tiče cena solidne su. Problem je proizvodnja na otvorenom zbog velike količine padavina pa je bilo bolesti i insekata što je poskupelo proizvodnju“, kaže Nemanja Burzaković, povrtar iz okoline Šapca.

Bilo je dosta padavina. Mi smo imali problema sa ledom. S bostanom malo , ali sa paprikom mnogo. Uložili smo mnogo na lečenje. Na kraju nismo baš izašli u nekom plusu. Gura se nekako“, dodaje Milan Dujaković, povrtar iz Đurđeva.

„Mnogo je padavina bilo , nije bio ni potreban sistem kap po kap. Trebali smo da odvodnjavamo. Zaštite je dosta bilo a to je skupo. Tako nam je . Sledeće nam je samo pokrivati i gledati napred“, objašnjava Vasilije Cogoljević, povrtar iz Beočina.

Istina je da intenzivna proizvodnja donosi veću zaradu, ali nedostatak kontinuiteta u proizvodnji, neizvesnost i nesigurnost na tržištu i puno nelojalne konkurencije, sve više ugrožavaju domaće proizvođače. Kao problem navode se i mali podsticaji, koji su podsetimo isti kao u ratarskoj proizvodnji, a poznato je da povrtarstvo zahteva daleko veća ulaganja.

„Ne možemo da budemo zadovoljni. Ja sam imao ove godine 29 tona na 25 ari, ali ne vidi se kad sve poplaćaš nema te nigde. Mora da se podstiče . Ja gledam da predam ovo da deca rade, ali neće. Ne vide nikakvu profitabilnost“, ističe Dragan Vukobrat, povrtar iz Kikinde.

Zvanična statistika kaže da je ove godine proizvedeno blizu dva miliona tona samo 12 povrtarskih vrsta, kaže profesor Žarko Ilin i dodaje da je na domaćem tržištu velika ponuda povrća, a kada se uzme u obzir teška ekonomska situacija i smanjena kupovna moć, postavlja se pitanje, kako godinu završiti pozitivno.

Ova 2016. godina je bila izuzetna za pojavu bakterioza . Prvi deo vegetacije je bio relativno hladan sa obilnim padavinama što je prouzrokovalo pojavu bakterija iz roda pseudomonas .U drugom delu vegetacije izuzetno topla godina opet sa obilnmi padavinama je izazvalo pojavu bakterioza . Niz problema se javio u toku proizvodnje upravo zbog klimatskih promena. Šta je pokazala još ova godina. Pokazala je da nam nedostaje skladišnog prostora da bi obezbedilli kontinuitet u skladištenju i čuvanju do deset meseci i pristizanja ranog povrća naredne godine“, smatra prof. Dr Žarko Ilin, sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.

Zbog svega toga u narednoj godini bi trebalo raditi na revitalizaciji prerađivačkih kapaciteta i ulagati u skladišni prostor kako bi se ostvario kontinuitet u isporucI. Zaključak svih aktera ove priče je isti, a to je da trenutno stanje u povrtraskoj proizvodnji, zbog brojnih problema nije održivo , a jedno je sigurno, da mali proizvođači, kakvih je kod nas i najviše, moraju da se udruže. To je ujedno i želja svih za sledeću godinu.

Autor: Branka Jakšić

Napravi novu temu u “Aktuelnosti”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">