Reklama

U EU se 6,2% poljoprivrednog zemljišta, odnosno oko 11 miliona hektara, koristi za organsku biljnu proizvodnju. U proteklih pet godina beleži se rast površina za organsku proizvodnju, kao i broja organskih poljoprivrednika u EU. Hrvatska je za pet godina povećala površine za organsku proizvodnju za 377% na 76.000 hektara. U Srbiji se takođe povećavaju te površine koje su se prošle godine prostirale na više od 15.000 hektara.

Od 2010. površine koje se koriste za organsku biljnu proizvodnju u EU povećale su se za gotovo dva miliona hektara na više od 11 miliona hektara koliko je registrovano prošle godine, bilo da je reč o zemljištu sa sertifikatom za organsku proizvodnju ili ili koje je u procesu prenamene.

To je rast od 21% u periodu od pet godina, a prag od 10 miliona hektara je pređen u 2012, pokazuju podaci evropske statističke službe Eurostat.

U saopštenju Eurostata se navodi da je organski sektor manje razvijen u ravnicama gde su dominanti sistemi intenzivne proizvodnje.

U EU raste i broj organskih proizvođača kojih je na kraju 2015. bilo 271.500, što je 5,4% više nego 2013. i 23,4% u odnosu na 2010.

Polovina organskih proizvođača, kao i zemljišta koja se koristi za organsku poljoprivredu u EU, otpada na Španiju, Italiju, Francusku i Nemačku zajedno.

Poljoprivredno zemljište se najviše koristi za organsku biljnu porizvodnju u Austriji, Švedskoj i Estoniji. U Austriji se koristi 20% površina ili 552.000 hektara, u Švedskoj 17% ili 519.000 hektara a u Estoniji sa 16% ili 156.000 hektara.

Udeo zemljišta za organsku proizvodnju iznad 10% imaju još Češka (14% ili 478.000 hektara), Italija (12% ili 1.493.000 hektara) i Letonija (12% ili 232 hiljada hektara).

Organska poljoprivreda nije u većoj meri razvijena u tri članice u kojima je udeo zemljišta koje se korišti za organsku proizvodnju ispod 2%. To su Malta (0,3% ili 30 hektara), Irska (1,6% ili 73.000 hektara) i Rumunija (1,8% ili 246.000 hektara).

Površine pod organskim proizvodnje povećavale su se u svim članicama osim u Velikoj Britaniji i Holadniji, gde su se smanjila za 29%, odnosno za 4%.

Hrvatska je sa 16.000 hektara u 2010. povećala površine na 76.000 hektara u 2015, što je rast od 337%, dok Bugarska beleži rast od 362% na 118.552 hektara u 2015, tako da su te dve članice gotovi učetvorostručile površine za organsku proizvodnju.

Rast beleže i Francuska od 61%, Irska od 53%, Litvanija 49% i Kipar 48%.

Prema podacima Eurostata, u Srbiji se 15.298 površina korišćeno za organsku biljnu proizvodnju i registrovano je 264 orgnaskih gazdinstava.

U slučaju Srbije nema podataka za 2010. ali se navodi da su površine korišćenje za organsku proizvonju 2013. iznosile više od 8.000 hektara, a u 2014. oko 9.500 hektara.