Ova godina ostaće upamćena kao jedna od boljih godina za proizvođače šećerne repe. I što se tiče prinosa i sadržaja šećera. Na njivama Zapadne Bačke, koja važi za jedno od povoljnih područja za proizvodnju repe dobri prinosi su od 70, pa i do 95 tona po hektaru. Ipak po nešto nižem prinosu izdvajaju se gornji tereni.

„Prinosi su različiti. Na gornjim terenima, prema severu bilo je 35 tona po hektaru, što je malo. Ali na mojim njivama rod je 89,5 tona po hektaru. Ima proizvođača i sa 95 tona“, kaže Marko Žarkovački, poljoprivrednik iz Žarkovca.

„Posle četiri, pet godina došla je i za nas proizvođače repe godina u kojoj ćemo možda nešto i zaraditi. Kada pogledamo cenu kukuruza, onda je ta naša zarada ipak pod znakom pitanja. Jeste da šećerna repa donosi bolju zaradu, ali tu treba uračunati i to da ona smanjuje prinos kukuruza u sledećoj proizvodnoj godini za 15 do 20 posto, a mi obično kukuruz sejemo na repišta. Drugo ove godine imali smo 11 tretmana hemijom, a kod kukuruza jedan ili dva“, kaže Zvonko Lukić, poljoprivrednik iz Nenadića.

Poljoprivrednici kažu da su ove godine što se tiče padavina i rasporeda padavina uslovi za proizvodnju repe bili dobri.

„Imamo sam sreće da je svakih 13 do15 dana padala kiša i to od 30 do 50 litara“, kaže Žarkovački.

„Dobar raspored kasnijih padavinama pomogao je šećernoj repi“, kaže Lukić.

Na području Poljoprivredne stručne službe Sombor repa je posejana na 8.500 hektara. Izvađeno je oko 85 posto zasejanih površina. Iako ima dobrih prinosa repe ima i parcela sa manjim rodom, pa prosečan prinos je oko 60 tona po hektaru.