Europska Unija je postigla sporazum kojim se omogućava uzgoj GMO kultura, uz mogućnost da to ne dozvole države koje se protive GMO-u.
Da ili ne? Europa je podijeljenja, rasprava žustra. Dopustiti GMO, ograničiti ga ili zabraniti? Svi želimo znati kakvu hranu koju jedemo i kakve ona posljedice ima na zdravlje.
Nakon višegodišnjih pokušaja da se postigne dogovor, sporazum koji 12. lipnja trebaju potpisati ministri, usvojen je na sastanku stalnih predstavnika 28 članica EU. Od svih zemalja, samo je Belgija bila suzdržana. Novi sporazum bi svakoj državi članici trebao omogućiti da na svojem teritoriju ili na jednom njenom dijelu zabrani uzgoj GMO-a, ali samo ako će to argumentirati prema EU pravilima. Razlozi zabrane mogu biti javni red, upravljanje prostorom ili suzbijanje širenja nekih vrsta. No, čak i članice EU koje su protiv uzgoja GMO žitarica neće moći da zabraniti distribuciju tih kultura preko svojeg teritorija.
Hrvatsko vijeće za GMO, kojim predsjedava i znanstveni savjetnik Hrvoje Fulgosi, nastalo je prema Zakonu za GMO prilikom pristupanja Hrvatske EU. Čine ga Odbor za uvođenje GMO-a u okoliš i Odbor za ograničenu uporabu GMO-a, a to je prvenstveno savjetodavno tijelo koje savjetuje Vladu i daje stručna mišljenja. U EU se zadnjih mjeseci vodi žestoka rasprava u vezi GMO uzgoja, no Europska komisija nam ni u kojem slučaju ne može nametnuti takav uzgoj ukoliko mi to ne želimo. Ipak, s razlogom imamo vlastito zakonodavstvo koje je jedno od rigoroznijih u Europi, a sustav za nadzor GMO-a dosta nam je kompliciran. Već 12 godina Pioneerov kukuruz pokušava ući na tržište, a to ide na ruku drugom GMO kukuruzu koji jer pak odobren i sadi se u Španjolskoj. Uneseni geni u Pioneerov kukuruz su u postupku provjere zadnjih 15 do 20 godina.
GMO organizmi iz prošlog stoljeća predstavljaju tek prvu generacija GMO-a. Znanstvena istraživanja napreduju, postoje nove metode genetske modifikacije, puno manje invazivne, kažu znanstvenici. Silna istraživanja i testovi postaju preskupi pa ih samo globalne kompanije mogu zadovoljiti. To je u neku ruku i začarani krug, jer što više potvrda tražimo – to idemo više na ruku kompanijama. Dobro je u svakom slučaju, to što u Hrvatskoj čak trećina europskih potpora mora biti usmjerena u ekološku poljoprivredu, kojoj bi se srećom priklonila ipak, velika većina poljoprivrednika Hrvatske.