Zbog zabrane uvoza srpske pšenice i brašna u Makedoniju, letos su proizvođači očekivali da će naša država uvesti recipročne mere i zabraniti uvoz paradajza iz bratske nam države. To se nije desilo, a surova statistika nas obaveštava da smo i lane uvezli četiri puta više ranog paradajza nego što smo izvezli. …
Domaći povrtari nanovo upozoravaju na to da je njihov proizvod i kvalitetniji i zdraviji. U stakleniku u Gložanu, gde je spreman rasad za novi ciklus proizvodnje, poručuju da i „mi konja za trku imamo“.

U četiri decenije starom stakleniku, rasad je u fazi prvog cveta i očekuje ga prirodno oprašivanje bumbarima. U uzgoju paradajza primenjuje se tkz. integralna proizvodnja, koja podrazumeva biološku zaštitu, bez prskanja insekticidima, kako bi se na kraju ciklusa dobio zdrav i kvalitetan paradajz.

Gotovo sav repromaterijal, čak i bumbari uvozi se iz Holandije! Međutim, po rečima tehnologa Tanje Kanjai, pored toga što je i naša tehnologija identična holandskoj, domaći paradajz je zbog više sunca ukusniji.

Ilustracija morguefile.comIlustracija morguefile.com

Deklaracija za sav repromaterijal

Nove tehnologije podrazumevaju i uvođenje HCCP standarda, bez koga nema moderne proizvodnje zdrave hrane i nema prolaza u megamarkete .

Marija Zaćko, vođa HCCP tima u stakleniku, kaže da sav repromaterijal mora imati deklaraciju. Seme povrća, na primer, mora biti zdravstveno bezbedno i nikako ne sme biti genetski modifikovano.

A prvi paradajz bez hormona, u prepoznatljivoj ambalaži, stiže u aprilu. Njegova početna cena je između 150 i 160 dinara za kilogram i u tom momentu je naše povrće konkurentno u odnosu na uvozno, potvrđuje upravnik staklenika Juraj Korčok i ističe da se u velikim trgovinskim lancima, poput Deleza, gložanski paradajz proda pre uvoznog iako je skuplji.

Loše kopije gložanskog paradajza

U Gložanu kažu da su u junu izloženi bespoštednoj konkurenciji nekvalitenog paradajza i da se često na našim pijacama u njihovoj ambalaži prodaje uvozno povrće.

I kada se podvuče crta, povrtarstvo u staklenicima donosi godišnje samo od 10 do 15 posto čiste zarade, pa zato nema para za veće investicije.

Lane je ipak bilo prostora da se, uz manju podršku države, skupo grejanje na gas zameni zagrevanjem na biomasu ili agropelet, čime su u gložanskim staklenicima prepolovljeni troškovi za energente.

Izvor: RTV

Napravi novu temu u “Aktuelnosti”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">