Nacionalna asocijacija prerađivača mleka Srbije (SEDA) saopštila je danas da prerađivači mleka u Srbiji smatraju da se nisu stvorili realni uslovi za vraćanje nivoa aflatoksina u mleku sa 0,5 na 0,05 mikrograma po kilogramu.
„Uslovi se neće stvoriti sve dok se ne preduzmu svi potrebni koraci za formiranje Nacionalne referentne laboratorije“, navedeno je u saopštenju.

Istaknuto je da u Srbiji trenutno ne postoji pouzdan način merenja kvaliteta mleka, „jer su odstupanja prema različitim metodama merenja istog uzorka čak i do sto odsto“, što je, kako se dodaje, stvorilo prostora za različite manipulacije i otvorilo mogućnost da se ispolitizuje afera „mleko“.

U SEDA navode da je politički vođena kriza imala najveći uticaj na proizvođače mleka.

Trenutno je izvan prometa 405 farmi i porodičnih gazdinstava, navodi se u saopštenju i dodaje da su gubici nekoliko stotina porodica, kojima je proizvodnja mleka jedini izvor prihoda, nemerljivi i nenadoknadivi.

„Postojeći broj grla na farmama je manji od 350.000, što predstavlja istorijski minimum stočnog fonda Srbije, sa tendencijom daljeg pada“, upozorili su iz Nacionalne asocijacije prerađivača mleka i naglasili da su radi poboljšanja situacije na tržištu mleka, u prethodnom periodu prerađivači obezbedili uvoz više hiljada junica za pomoć stočarima.

Ukoliko se stočni fond ne uveća, a vrati prethodni Pravilnik (o dozvoljenom nivou aflatoksina), Srbija će u budućnosti biti primorana da uvozi mleko, što „znači potpuni kolaps srpske privrede“, piše u saopštenju.

Nacionalna asocijacija prerađivača mleka osnovana je u novembru 2011. i trenutno ima osam mlekara-članica: Niška mlekara, Meggle, Šabac, Kuč, Ekomlek, Lazar, Muza i Leskovac.

Stamenković: Velika šteta naneta srpskoj ekonomiji

Ekonomista Stojan Stamenković ocenio je danas da je slučaj aflatoksina u mleku nepotrebno prerastao u aferu i političku dramu i da će naneti štetu čitavoj srpskoj ekonomiji.

„Kada se na tržištu pojavilo mleko sa sadržajem aflatoksina iznad dozvoljene granice, prenaglašen je problem stvarnog zdravstvenog rizika, čini se, zbog političkih motiva, a sa druge strane nadležno ministarstvo je reagovalo nespretno i neracionalno“, kazao je on na predstavljanju novog broja časopsa Makroekonomske analize i trendovi (MAT).

Stamenković je naglasio da je umesto što se uveravao narod da je mleko bezopasno i što se vraćala stara, deset puta veća, granica sadržaja aflatoksina u mleku, zarad spašavanja srpske poljoprivrede, trebalo da se učini ono što i u svim ozbiljnim ekonomijama, a to je da se finansira uništavanje otkupljenog mleka koje nije zadovoljavalo zakonsku normu i obezbedi zdrav kukuruz.

„Treba se bojati da je poljoprivreda gurnuta nizbrdo, da joj je narušen kredibilitet i da bi se to moglo odraziti na bitno smanjenje izvozne tražnje i izvoznih cena“, kazao je on.

Prema njegovim rečima, veliki problem predstavlja i zaraženi kukuruz za koji Nemačka tvrdi da je poreklom iz Srbije, a ovde se carinskim deklaracijama dokazuje da naš kukuruz uopšte nije izvožen u Nemačku.

On je dodao da će Srbiju „mnogo koštati ignorisanje tog problema sa kukuruzom“. Vrednost izvoza kukuruza iz Srbije, kako je danas rečeno, procenjuje se na oko 200 miliona evra.

Stamenković je naveo i da je u Srbiji još jedna „populistička akcija ekonomske politike“ koja će imati negativne efekte, a to je „ulaganje sredstava u gubitnički projekat državnog pokretanja smederevske železare“.

„Tu je glavno pitanje kome će se proizvodnja Železare prodavati, po kojoj ceni i koliko će gubici biti veći od sredstava koja su sada usmerena u isplatu 60 odsto zarade radnicima koji ne rade“, kazao je on podsećajući da je gubitke imala i firma sa tehnologijom i tržištem – Ju es stil.

Stemenković je naglasio da je Železara u Smederevu bila nerentabilna i u okviru SFRJ i gubitke joj je pokrivala država, ali da taj model ne može da funkcioniše u današnjim uslovima.

„Proizvodnja čelika u Smederevu ukoliko se aktivira može doprineti nešto većem obimu industrijske proizvodnje u ovoj godini, ali ne i većem rastu bruto društvenog proizvoda“, kazao je on.

Prema njegovim rečima, na osnovu januarskih podataka malo se može zaključiti o budućem toku industrijske proizvodnje u Srbiji, pošto je fizički obim industrijske proizvodnje u januaru bio za 2,4 odsto veći nego u istom mesecu 2012.

Izvor: Beta

Napravi novu temu u “Aktuelnosti”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">