Na sednici Odbora Udruženja poljoprivrede i prehrambne industrije o stanju useva usled dugotrajne suše i procena štete, koja je održana 02. avgusta 2012. godine u Privrednoj komori Beograda, vodeći privrednici, poljoprivredni proizvođači, istaknuti stručnjaci i naučni radnici iz cele Srbije izneli su stavove o mogućim pravcima saniranja poljoprivrednih useva usled dugotrajne suše i njenog uticaja na celokupan razvoj poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije, a sve u cilju podmirenja tražnje na domaćem tržištu i povećanja izvoza visokokvalitetnih proizvoda. Konstatovano je da je poljoprivreda velika razvojna i izvozna šansa Srbije i da se mora unapređivati uz mnogo veću podršku države, korišćenjem i očuvanjem raspoloživih kapaciteta, revitalizacijom postojećih sistema za navodnjavanje i odvodnjavanje, povećanjem obima proizvodnje i izmenom proizvodne strukture.

Direktor Instituta PKB Agroekonomik Nenad Đurić je informisao da će prinosi svih poljoprivrednih kultura biti smanjeni, pa se tako očekuje manji rok kukuruza od 30 do 50 odsto na dobrom zemljištu, dok je na lošem i peskovitom ta šteta gotovo 100 odsto. Prema njegovim rečima, ovakvo loše stanje na parcelama zasejanim kukuruzom će se odraziti u vidu velikih problema na domaćem tržištu stočne hrane.

Prinos šećerne repe će biti niži za 50 odsto, suncokreta za 10 do 15 procenata, a u vegetaciji te uljarice se javlja i problem sterilnosti cvetova, dok su u voćarstvu takođe smanjeni prinosi, a primetna su i oštećenja na plodovima, kao i najezda insekata i bolesti, dodao je Đurić.

Najveće posledice suše osetiće se u stočarskoj proizvodnji, koja je i onako već u lošem stanju poslednjih godina. Sada je njeno učešće u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji 28%, a u sledećoj godini ona vrlo lako može spasti i na 25%.

Strateško polazište navodnjavanja u Srbiji se sastoji u tome da ga ne treba tretirati samo kao meru borbe protiv suše i dopunsku meru za stabilizaciju poljoprivredne proizvodnje u njenoj sadašnjoj strukturi.

Izgradnja irigacionih sistema treba da stvori ekonomske i organizacione okvire sa kojima bi se celokupna poljoprivredna proizvodnja sa svim pratećim oblastima (stočarstvo, prerada, otkup, promet, itd.) transformisala u skladu sa primarnom proizvodnjom putem navodnjavanja.

Čitavu strukturu prehrambene industrije, do najviših nivoa finalizacije treba transformisati i razvijati imajući u vidu sasvim novu resursnu, ekonomsku i proizvodnu osnovu koja nastupa u uslovima razvoja poljoprivrede sa navodnjavanjem, istakla je Nataša Kljajić iz Instituta za ekonomiku poljoprivrede.

Izvor: Privredna komora Beograda

Napravi novu temu u “Aktuelnosti”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">