Izvor: Tanjug

NOVI SAD – Veoma je važno da Srbija sačuva potrebne zalihe pšenice, kao i da budu stvoreni uslovi za dobru ovogodišnju proizvodnju – kako bi bile obezbeđene domaće potrebe za hlebnim žitom, ali i izvezene određene količine, saglasili su se danas stručnjaci u Novom Sadu. Direktor novosadske Produktne berze Žarko Galetin, naučni savetnik u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo prof. Dr Miroslav Malešević i direktor „Žitovojvodine“ Sima Matić istakli su u izjavama Tanjugu da je u tom poslu izuzetno važna uloga države. Pšenica je ovih dana u središtu interesovanja tržišnih analitičara i medija zbog veoma dinamičnog rasta njene cene na svetskim berzama, što se zbog međuzavisnosti tržišta itekako odražava i na situaciju u toj oblasti u Srbiji, primetio je Galetin.

Cena skače

U petak, cena hlebnog žita na Produktnoj berzi u Novom Sadu dostigla je iznos od 28 dinara, bez poreza na dodatnu vrednost, što je za sedam do osam odsto više nego sedam dana ranije. Po rečima Galetina, to je „izuzetno dinamičan cenovni uzlet“, koji bi mogao da se nastavi, čak i da bude premašen rekord s početka 2008. od skoro 300 evra za tonu. Osnovni razlog su narušeni bilansi na svetskom nivou, zbog posledica ekonomske krize, političkih neprilika u pojedinim državama velikim uvoznicima pšenice, kao i vremenskih nepogoda koje su drastično pogodile žitorodna područja u SAD, Kini, Rusiji, Ukrajini, Kazahstanu i drugim zemljama.

U svetu se očekuje da će potražnja za pšenicom biti veća od njene proizvodnje za 20 miliona tona, što će direktno uticati na pad svetskih zaliha. Lanjska proizvodnja hlebnog žita u Srbiji od oko 1,65 miliona tona, uz prelazne zalihe iz prethodne godine, stvorilo je uslove da izvoz količine nešto veće od 500.000 tona. Oko 420.000 tona je već izvezeno pa se, smatra Galetin, u ovoj situaciji opravdano postavlja pitanje da li ćemo, ukoliko se taj izvozni tempo nastavi, imati dovoljno pšenice do nove žetve. Po Galetinu, različite su procene koja je preostala količina Srbiji potrebna da domaći bilansi hlebnog žita ne bi bili ugroženi i zato država namerava da preduzme odgovarajuće mere.

Uvesti kvote

Galetin je izneo da će, prema saznanjima iz pouzdanih izvora, najverovatnije biti uvedene kvote, odnosno količinsko ograničavanje izvoza pšenice do jula meseca. To je najozbiljnija opcija za očuvanje neophodnih količina za domaće potrebe, pogotovo ukoliko se ima na umu da su jesenas u Srbiji posejano rekordno malo pšenice, svega 480.000 hektara, rekao je Galetin. Galetin je, međutim, istakao, kako očekuje da će dovoljno hlebnog zrna biti proizvedeno i ove godine.

Profesor Malešević je ocenio da su zasejane površine ipak zadovoljavajuće, ako se zna da su vremenske prilike u setvi bile nepovoljne. On smatra da bi Srbija i ove godine mogla da zadovolji domaće potrebe i da ostavi zalihe do žetve 2012. ukoliko bude ostvaren prosečan prinos od oko četiri tone po hektaru. Za to su, po Maleševiću, potrebna velika ulaganja u ovu proizvodnju, u prvom redu za nabavku azotnih đubriva od oko 100 kilograma po hektaru pšenice. To je za većinu poljoprivrednih proizvođača u Srbiji značajan izdatak, pa bi pomoć države dobrodošla, primetio je profesor Malešević.

Malešević je naveo da tih mineralnih đubriva trenutno nema dovoljno na domaćem tržištu, uslovi za njihovu nabavku su prilično nepovoljni, a rok za prihranjivanje useva, treća dekada marta, se približava i moralo bi efikasno da se deluje na tom planu. Po Maleševiću, do žetve bi Ministarstvo poljoprivrede trebalo da obezbedi i dovoljno javnih skladišta za žito kako bi i manji proizvođači mogli da sklone svoju pšenicu i prodaju je kad joj je cena na tržištu bolja. Malešević smatra da je veoma važno da i posle nove žetve u Srbiji postoje određene količine pšenice za izvoz kako ne bi uskratili stalna tržišta, pre svega u zemljama u okruženju, članicama Zone slobodne trgovine u Centralnoj Evropi (Cefta).

Sima Matić, direktor najvećeg domaćeg poslovnog udruženja industrijskih mlinova i pekara „Žitovojvodine“, istakao je da u država mora da sačuva domaće bilanse hlebnog žita. Nadležni organi bi trebalo da brzo utvrde stvarno stanje količina pšenice i brašna i da u tom pogledu „preduzmu određene korake koji ne smeju da budu antitržišni i upereni protiv nekoga“, rekao je Matić. Matić je istakao da onima koji stvaraju dohodak izvozom takvo pravo ne sme biti uskraćeno.

Otkupiti pšenicu za državne rezerve

On takođe smatra da bi država trebalo da otkupi pšenicu za državne rezerve po sadašnjim tržišnim cenama – tako bi obezbedila sebi mogućnost da reaguje na domaćem tržištu brašna i hleba, radi usklađivanja pariteta cena, istakao je Matić. Matić je postavio i pitanje zašto pšenica za državne rezerve nije otkupljena kada joj je cena bila 12 do 13 dinara za kilogram. „Da je to na vreme učinjeno, država bi na raspolaganju imala 300.000 do 400.000 tona pšenice i mogla bi tako da drži cenu hleba na nivou koji odgovara socijalnoj i platežnoj moći potrošača u Srbiji“, zaključio je direktor „Žitovojvodine“ Matić.

Napravi novu temu u “Aktuelnosti”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">