– U Srbiji 34 polјoprivredno-prehrambena proizvoda ima oznaku geografskog porekla – kaže šef Grupe za kvalitet u Ministarstvu polјoprivrede Branislav Raketić.

Ipak, po njegovim rečima, kontrolnu markicu koja obeležava takve proizvode za sada ima samo futoški kupus.

– Sistem upotrebe kontrolnih markica za proizvode koji imaju oznaku geografskog porekla počeo je da se primenjuje od novembra prošle godine i za sada je izdato 33.000 komada tih kontrolnih markica za futoški kupus – kazao je on na konferenciji o dodatoj vrednosti za polјoprivredne proizvode u Beogradu.

U pripremi su, kako je dodao, markice i za leskovački ajvar, za markice za sjenički kravlјi sir se pregovara s mlekarama iz Sjenice, a pregovori za obeležavanje markicama su u toku i za homolјski kravlјi sir i sremski kulen.

Po njegovim rečima, potrošačima će prisustvo te markice, čije izdavanje odobrava Ministarstvo polјoprivrede, značiti sigurnost da je to baš proizvod s određenim geografskim poreklom, koja ima određene specifičnosti.

– Sada se polovina kupusa u Srbiji prodaje kao futoški, a sve pršute su zlatiborske, a to urušava reputaciju tih proizvoda i proizvođača – kazao je Raketić.

On je ocenio i da bi proizvodi s oznakom geografskog porekla, kao i u zemlјama Evrope, mogli koštati deset do 15 posto skuplјe nego oni koji nemaju tu oznaku.

– Problem predstavlјa i to što Srbija nema dovolјno sertifikovanih proizvođača koji bi mogli proizvoditi te zaštićene polјoprivredne proizvode – kazao je Raketić, i dodao da zbog toga Ministrastvo polјoprivrede pokušava da subvencijama pomogne uvođenje sertifikata.

On je najavio da Ministarstvo polјoprivrede, u saradnji sa Zavodom za zaštitu intelektualne svojine, priprema izmene Zakona o zaštiti geografskog porekla da bi se omogućila veća kontrola, ondosno ko će, kako i šta kontrolisati vezano za geografski zaštićene proizvode, ali i omogućila jasnija procedura registracije proizvoda s geografskim poreklom.

Među proizvodima koji su u Srbiji dobili oznaku geografskog porekla su i pirotski kačkavalј, leskovački ajvar, zlatarski sir, sjenički sir, sremski kulen, homolјski med, bermet vino, užička slanina, arilјska malina, rtanjski čaj.

Inače, o zaštiti naših proizvoda u Evropskoj uniji moći da se razgovara u pristupnim pregovorima koji slede.

Registracijom naziva polјoprivrednih i prehrambenih proizvoda s oznakom geografskog porekla na nivou EU, proizvođačima u Srbiji biće omogućena ista zaštita koju imaju i proizvođači u zemlјama EU. Na taj način Srbija će svoje proizvode učiniti prepoznatlјivijim na tržištima EU, što će doprineti ostvarivanju jednog od prioritetnih cilјeva polјoprivredne politike – podizanju konkurentnosti domaćih proizvoda.

Oznake geografskog porekla i tradicionalni izrazi vezani za vina s geografskim poreklom uklјučeni su u Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Srbije, čime se na bazi reciprociteta priznaju i štite u EU.

E. Dn.

Šta je čije?

U EU sporovi oko imena i zaštite geografskog porekla proizvoda nisu retki, a jedan od poslednjih je o tome da li Hrvatska može i dalјe proizvoditi kobasicu pod nazivom „kranjska” jer pravo na to ime već je zaštitila Slovenija.

Srbija ima sličan problem sa zaštitom rakije šlјivovice jer je Češka 2007. u EU kao proizvod geografskog porekla zaštitila svoju vrstu rakije od šlјive u Moravskoj, pod nazivom „slivovice”.

Srbija bi, međutim, u EU mogla dobiti zaštitu svoje rakije od šlјive pod nazivom „srpska šlјivovica”, slično zaštiti naziva „škotski viski”.

Napravi novu temu u “Aktuelnosti”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">