Ponuda našeg stočarstva neretko je slaba, pa to dovodi do naglih skokova cena i nestašica na tržištu. Primer za to su jaja, čija cena ne zbunjuje samo građane, nego i neke farmere.

Za razliku od ratarske proizvodnje, gde je relativno lako preći sa gajenja jedne kulture na drugu, na većini farmi to nije moguće.

Pre svega, za ozbiljno stočarstvo neophodna su velika ulaganja koja se ne vraćaju u celini, već u prvim godinama rada. Otud ne čudi to što proizvodjače mleka zbunjuje trenutno visoka cena jaja na pijacama.

Takav paritet između cena jaja i mleka ne pamti farmer iz Zmajevu Josip Murgač.

“To nema nigde da dva jajeta koštaju koliko i litra mleka. Ja ne znam da li je lakše hraniti kokošku ili kravu. Mi za mleko dobijamo 30 dinara od mlekara i pet dinara od države. To znači da cena ne pokriva ni dva jajeta. Koliko samo treba hrane za jednu kravu”, žali se Murgač.

Na stabilnu cenu presudno utiče izbalansirana ponuda i tražnja. Međutim, kod jaja prevagu na pijacama ima tražnja. Blizina Uskrsa, sezonski je povećala kupovinu, ali je izostala veća ponuda. Za to ima nekoliko razloga, tvrdi profesor Miladin Ševarlić.

“Trenutni skok cena jaja nije samo posledica sezonskog karaktera. To je i posledica promena standarda uzgoja koka nosilja u Evropskoj uniji od Nove godine, pa praktično u celoj Uniji postoji deficit ponude jaja. To je naročito izraženo u zemljama koje nisu uspele brzo da se prilagode standardima, kao što su Bugarska i Rumunija. Zbog toga je smanjen pritisak ponude jaja sa nižim cenama”, zaključuje Ševarlić.

U svinjarskoj proizvodnji izraženo je ciklično kretanje cena. Nedavno je bio veliki udar na tu granu stočarstva, kaže profesor Ivan Radović.

Kako je dalje rekao, tada je smanjen broj svinja, a regulator ponude i tražnje na tržištu je niska kupovna moć stanovništva.

“Negativni ciklus je bio 2007. godine, kada su se krmače prodavale za 35 dinara za kilogram, što je bilo frapantno i mi smo tada sa 550 hiljada krmača u Srbiji spali na ispod 300 hiljada. Sa tolikim padom, nestao je i određeni broj tovljenika, a povećao se broj klanica. Usledila je povećana potražnja za tovljenicima, ali ono što možda poravnava ponudu i tražnju jeste slaba kupovna moć stanovništva”, zaključuje Radović

Kada stočarstvo ima, kako se to kaže, “tanku ponudu”, onda osim ekonomskih, veliki uticaj na cene imaju i prirodni uslovi. Ne treba zaboraviti ni to da je protekla zima načinila velike štete živinarima, pa sada visoka cena jaja treba, makar delimično, da nadoknadi gubitke u toj proizvodnji.

Izvor: RTV (Stevan Davidović)

Napravi novu temu u “Aktuelnosti”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">