Izvor: Danas
Autor: M. Janjić
07.12.2009.
Beograd – Iako je tokom nedavne posete Srbiji predsednik privredne komore iranske pokrajine Zendžan, Ebrahim Džamili, pozvao privrednike iz naše zemlje na saradnju, pa i osnivanje zajedničke kompanije, teško je očekivati brzu reakciju i odgovor srpske strane. Tako i ponuda za trgovinu poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, a naročito mesom, za čiji uvoz je zainteresovan Iran, teško da može biti realizovana, jer tog proizvoda nema dovoljno u ponudi.
A da je reč o isplativom poslu, govori i podatak da je svojevremeno nekoliko hiljada tona „bebi bifa“ (junetine) pored Evrope, plasirano i na tržišta zemalja Bliskog istoka i severne Afrike. Na drugoj strani, porazna je činjenica da je u prvih devet meseci ove godine od kvote za izvoz na tržište Evropske unije, koja iznosi 8.700 tona junećeg mesa, iskorišćeno svega 650 tona, ili jedva 7,5 odsto.
Objašnjavajući razloge za taj izvozni neuspeh, Milan Prostran, sekretar Odbora za poljoprivredu Privredne komore Srbije, podseća da je stočarstvo u krizi. „Uzgoj i tov stoke prepušten je privatnoj inicijativi i očito je da je reč o neisplativom poslu, jer se u Srbiji već godinama unazad broj goveda ne povećava. Prošle godine se, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u tovilištima nalazilo tek nešto više od milion grla, ali je problem to što je reč uglavnom o mlečnim rasama, dok je vrsta iz koje se dobija najkvalitetnije meso, prisutna u gotovo simboličnom broju. Ali, ukoliko bi poljoprivrednici i bili zainteresovani za uzgoj i tov junadi ili, recimo, ovaca, u Srbiji nema firmi koje bi taj posao organizovale i odnosno finansijski pomogle. Nekadašnje poljoprivredne zadruge propale su, izvoznici nemaju dovoljno svojih sredstava, dok su krediti banaka skupi i tu je kraj priče“, kaže Prostran, uz napomenu da je sadašnja proizvodnja, zbog niske kupovne moći građana, dovoljna za podmirenje domaćih potreba.
On smatra da bi Srbija mogla u kratkom roku, za šest do sedam meseci, da obezbedi izvoz živinskog mesa, dok je za ozbiljnije količine kvalitetnog junećeg mesa potrebno nekoliko godina. Naš sagovornik ističe da zemlje u okruženju, pogotovo Hrvatska, značajnije pomažu uzgoj i tov stoke, obezbeđujući tako veću i stabilniju ponudu. Prema nekim procenama, u Hrvatskoj u organizovanom tovu ima oko 120.000 junadi, a subvencije po grlu kreću se i do 350 evra, što doprinosi jeftinijem plasmanu.
Milomir Tošović, predsednik Udruženja proizvođača „bebi bifa“, kaže da se svake godine smanjuje broj junadi u tovu. „To znači da je naša ponuda smanjena i nedovoljno pouzdana za velike kupce. Za obezbeđenje izvozne kvote za „bebi bif“ na tržište Evropske unije potrebno je povećati tov više od deset puta što je, prema sadašnjim uslovima poslovanja, nedostižno“, ocenjuje Tošović i dodaje da su razlozi za slabe rezultate već godinama slični – nema dovoljno goveda, a osnovni razlog je neisplativost posla i nedovoljna državna pomoć.
Za izvoz mesa i drugih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Iran, Tunis, Alžir ili Egipat, potrebno je da proizvodi imaju Halal sertifikat, kojim se garantuje da su po svom sastavu i načinu pripreme namenjeni tržištima muslimanskih zemalja. Šest klanica dobilo je HACCAP sertifikate za izvoz na tržište EU, a neke od njih imaju i Halal sertifikat.