Objavljeno
Broj pregleda
16.848

Ambalaža u vrlo jednostavnom obliku datira od prapovijesti čovječanstva. Industrijska revolucija potaknula je značajan razvoj u području ambalažnih materijala, ambalaže te metoda pakiranja. Najizrazitiji iskorak u 20. stoljeću u tom području učinjen je u proizvodnji i primjeni ambalažnih materijala, a posebice ambalaže od polimernih materijala. Zahvaljujući napretku u području pakiranja, došlo je do ekspanzije u proizvodnji novih ambalažnih materijala, prehrambenih proizvoda i modernog načina prodaje namirnica. Uvidjelo se da uspjeh na tržištu u velikoj mjeri ovisi o vrsti ambalaže, dizajnu, njenoj kvaliteti, posebice u ispunjenju temeljnog zahtjeva ambalaže za hranu, a to je da očuva izvornu svježinu i kvalitetu hrane s naglaskom na zdravstvenu ispravnost (sigurnost hrane), odnosno da je čuva od različitih kemijskih, mehaničkih i mikrobioloških utjecaja u cilju povećanja roka valjanosti (trajnosti) upakiranog sadržaja.

Na temelju toga pokazala se potreba za strucnim osposobljavanjem i pripremom kadrova za rad u tom području.

Predmet pod nazivom Ambalažni materijali uveden je na Odseku za prehrambenu tehnologiju Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu 1960. godine. Nešto kasnije počinje nastava na Tehnološkom fakultetu u Novom Sadu i Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu. Neke više škole također su u svoj nastavni plan uvrstile predmet koji obraduje materijal za ambalažu i pakiranje.

Cjelokupna problematika ambalaže i pakiranja, posebice hrane, vrlo je heterogena i kompleksna, a literatura koja obraduje tu problematiku kod nas je vrlo oskudna, što predstavlja problem i studentima kod usvajanja znanja i pripreme ispita.

U želji popunjavanja te literaturne praznine, prihvatili smo mukotrpnu ulogu u pokušaju prezentiranja udžbenika u kojem se obraduje problematika ambalaže za pakiranje hrane. Naravno, ista ili slična ambalaža koristi se za pakiranje i mnogih drugih proizvoda, kemijskih, farmaceutskih, kozmetičkih… Udžbenik je napisan po nastavnom programu kolegija Ambalaža na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu i Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku, kao i predmeta Ambalaža i pakovanje na Tehnološkom fakultetu u Novom Sadu, a obuhvaća sve metodičke jedinice nastavnog programa Ambalažni materijali i ambalaža Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu. Namijenjen je studentima svih smjerova koji slušaju te predmete. Uvjereni smo da će i ostali čitatelji, stručnjaci iz područja proizvodnje i primjene ambalaže, u ovoj knjizi naći korisne informacije.

Svjesni smo da knjiga nije idealna – niti to može biti, zbog brzog napretka u tom području, te smo za sve dobronamjerne sugestije unaprijed zahvalni. Ovom prilikom izražavamo svoju punu zahvalnost recenzentima, koji su značajno pridonijeli da ovaj projekt zaživi.

I – UV0D
I – 1. POVUEST
I – 2. DEFINICUA AMBALAŽNIH MATERUALA
I – 3. DEFINICUA AMBALAŽE
I – 4. DEFINICUA PAKIRANJA
I – 5. ZNAČAJ AMBALAŽE I PAKIRANJA
LITERATURA

II – FUNKCUEAMBALAŽE
II – 1. ZAHTJEVI 2A USPJEŠNOM – IDEALNOM – AMBALAŽOM
II – 2. ZAŠTITNA FUNKCIJA AMBALAŽE
II – 2.1. Mehaničko-fizikalna zaštita
II – 2.2. Zaštitna funkcija ambalaže od djelovanja kisika
II – 2.3. Zaštitna funkcija ambalaže od djelovanja vlage
II – 2.4. Zaštitne funkcije ambalaže od djelovanja elektromagnetskog zračenja 31
II – 2.5. Zaštitne funkcije ambalaže od djelovanja mikroorganizama i vanjskih utjecaja
II – 2.6. Koeficijent zaštitne funkcije ambalaže
II – 3. SKLADIŠNO-TRANSPORTNA FUNKCUA
II – 3.1. Racionalizacija unutarnjeg transporta
II – 4. PRODAJNA FUNKCUA
II – 4.1. Povećanje opsega prodaje
II – 4.2. Racionalizacija prodaje
II – 5. UPORABNA FUNKCUA
LITERATURA

III – PODJELA AMBALAŽE
III – 1. PODJELA AMBALAŽE PREMA VRSTI AMBALAŽNOG MATERUALA
III – 2. PODJELA AMBALAŽE PREMA FIZIČKIM SVOJSTVIMA
III – 3. PODJELA AMBALAŽE U ODNOSU PREMA UPAKIRANOM SADRŽAJU
III – 4, PODJELA AMBALAŽE PREMA VRIJEDNOSTI
III – 5. PODJELA AMBALAŽE PREMA TRAJNOSTI
III – 6. PODJELA AMBALAŽE PREMA FUNKCUI
III – 7. PODJELA AMBALAŽE PREMA MJESTU TRANSPORTA
LITERATURA

IV – METALNA AMBALAŽA
IV – 1. VRSTE I SVOJSTVA METALA
IV – 1.1. Čelik
IV – 1.1.1. Nehrđajući čelik
IV – 1.2. Kositar
IV – 1.3. Alumlnij
IV – 2. PROIZVODNJA 1 VRSTE AMBALAZNIH MATERIJALA
IV – 2,1. Proizvodnja metalnih ambalažnih materijala
IV – 2.1.1. Proizvodnja crnog lima
IV – 2.1.2. Proizvodnja bijelog lima
IV – 2.1.3. Proizvodnja kromiranog lima
IV – 2.1.4. Proizvodnja aluminijskog lima
IV – 2.1.5. Proizvodnja aluminijskih rondela
IV – 2.2. Zaštitne prevlake
IV – 2.2.1. Grafička obrada
IV – 3. VRSTE I OBLICI METALNE AMBALAŽE, PROIZVODNJA I PRIMJENA
IV – 3.1. Limenke
IV – 3.1.1. Trodijelne limenke
IV – 3.1.1.1. Proizvodnja trodijelnih limenki
IV – 3.1.1.2. Veličine limenki i njihovo označavanje
IV – 3.1.2. Dvodijelne limenke
IV – 3.1.3 Primjena limenki
IV – 3.2. Poklopci i zatvarači
IV – 3.2.1. Poklopci za sta^enke
IV – 3.2.1.1. Tvist off poklopci
IV – 3.2.1.2. Pano-T poklopci
IV – 3.2.1.3. Omnia (alupo) poklopci
IV – 3.2.1.4. Pano poklopci
IV – 3.2.1.5. P.T. poklopci
IV – 3.2.2. Zatvarači za boce
IV – 3.2.2.1. Krunski zatvarač
IV – 3.2.2.2. Aluminijski navojni zatvarač
IV – 3.2.2.3. Tvist off zatvarač
IV – 3.2.2.4. Plitki aluminijski zatvarač
IV – 3.2.3. Primjena poklopaca i zatvarača
IV – 3.3. Kante
IV – 3.4. Bačve
IV – 3.5. Metalne tube
IV – 3.5.1. Primjena metalnih tuba
IV – 3.6. Ostali oblici metalne ambalaže
IV – 3.6.1. Primjena aerosola
IV – 4. PONAŠANJE LIMENKI TIJEKOM TERMIČKE STERILIZACIJE
IV – 5. KOROZIJA
IV – 5.1. Zaštita od korozije
IV – 5.1.1. Zaštita limova prevlakama
IV – 5.1.2. Zaštita limova obradom korozijske sredine
IV – 5.1.3. Zaštita limova oplemenjivanjem
IV – 6. INTERAKCIJA AMBALAŽE I SADRŽAJA
LITERATURA

V – STAKLENAAMBALAŽA
V – 1. STAKLO
V – 2. KEMIJSKI SASTAV STAKLA
V – 3. VRSTE STAKLA
V – 4. SV0JSTVA STAKLA
V – 4.1. Fizičko-mehanička svojstva
V – 4.2. Termička svojstva
V – 4.3. Optička svojstva
V – 4.4. Kemijska svojstva
V – 5. OPĆA TEHNOLOŠKA SHEMA PROIZVODNJE STAKLENE AMBALAŽE
V – 6. SVOJSTVA STAKLENE AMBALAŽE
V – 7. ASORTIMAN STAKLENE AMBALAŽE
V – 7.1. Boce
V – 7.1.1. Zatvaranje boca
V – 7.1.2. Tendencije u proizvodnji boca
V – 7.2. Staklenke
V – 7.2.1. Staklenke i poklopci za namirnice konzervirane toplinom
V – 7.2.2. Ostale staklenke
LITERATURA

VI – POLIMERNA AMBALAŽA
VI – 1. POLIMERI I POLIMERNI MATERIJALI
VI – 1.1. Podjela polimera i polimernih materijala
VI – 1.2. Struktura polimera
VI – 1.3. Deformacija polimera
VI – 1.4. Degradacija polimera
VI – 1.5. Pojam i vrste polimerizacije
VI – 1.6. Procesi nastajanja makromolekula
VI – 1.7. Polimerni materijali
VI – 1.8. Dodaci
VI – 1.8.1. Sredstva protiv blokiranja
VI – 1.8.2. Sredstva protiv zamagljivanja filma
VI – 1.8.3. Antioksidansi
VI – 1.8.4. Antistatički aditivi
VI – 1.8.5. Sredstva za pjenjenje
VI – 1.8.6. Tvari boje
VI – 1.8.7. Tvari za sprečavanje zapaljivosti
VI – 1.8.8. Pojačivači mirisa
VI – 1.8.9. Toplinski stabilizatori
VI – 1.8.10. Modifikatori žilavosti
VI – 1.8.11. Plastifikatori
VI – 1.8.12. Klizna sredstva
VI – 1.8.13. Aditivi za zaštitu od UV zračenja
VI – 1.8.14. UV stabilizatori
VI – 1.9 Kompaundi
VI – 2. POLIMERNI MATERIJALI ZA IZRADU AMBALAŽE
VI – 2.1. Termoplastične polimerne mase
VI – 2.1.1. Poliolefini
VI – 2.1.1.1. Polietilen
VI – 2.1.1.2. Polietiien niske gustoće
VI – 2.1.1.3. Linearni polietiien niske gustoće
VI – 2.1.1.4. Polietilen visoke gustoće
VI – 2.1.1.4.1. Svojstva polietilena
VI – 2.1.1.5. Ozračeni polietilen
VI – 2.1.1.5. Kopolimeri etilena
VI – 2.1.1.6.1. Etilen/vinil-acetat
VI – 2.1.1.6.2. Etilen/vinil-alkohol
VI – 2.1.1.6.3. ionomeri
VI – 2.1.1.7. Polipropilen
Vi – 2.1.1.8. Lijevani polipropilen
VI – 2.1.1.9. Biaksijalno orijentirani polipropilen
VI – 2.1.1.9.1. Svojstva polipropilena
VI – 2.1.1.9.2. Prerada i primjena polipropilena
VI – 2.1.1.10. Kopolimeri i kompaundi polipropilena
VI – 2.2. Vinili
VI – 2.2.1. Poli(vinil-klorid)
VI – 2.2.2. Tvrdi neplastificirani poli(vinil-klorid)
VI – 2.2.3. Meki poli(vinil-klorid)
VI – 2.2.3. L. Svojstva poli(vinil-klorida)
VI – 2.2.3.2. Prerada i primjena poli(vinil-klorida)
VI – 2.2.4. Modificiranje svojstava poli(vinil-klorida)
VI – 2.2.5. Poli(viniliden – ktorid)
VI – 2.2.5.1. Proizvodnja poli(viniliden-klorida)
VI – 2.2.5.2. Prerada i primjena poli(viniliden-klorida)
VI – 2.2.6. Poli(vinil-acetat)
VI – 2.2.7. Poli(vinil-alkohol)
VI – 2.3. Stiren polimeri i kopolimeri
VI – 2.3.1. Polistiren
VI – 2.3.1.1. Proizvodnja polistirena
VI – 2.3.1.2. Prerada i primjena polistirena
VI – 2.3.2. Polistiren visoke žilavosti
VI – 2.3.2.1. Proizvodnja polistirena visoke žilavosti
VI – 2.3.2.2. Prerada i primjena polistirena visoke žilavosti
VI – 2.3.3. Ekspandirani (pjenasti) polistiren
VI – 2.3.4. Homopolimer polistirena
VI – 2.3.5. Terpolimerakrilonitril/butadien/stiren
VI – 2.3.5.1. Proizvodnja terpolimera akrilonitril/butadien/stiren
VI – 2.3.5.2. Prerada i primjena terpolimera akrilonitril/butadien/stiren
VI – 2.3.6. Kopolimerstiren/akrilonitril
VI – 2.4. Poliamidi
VI – 2.4.1. Dobivanje poliamida od aminokiselina
VI – 2.4.2. Dobivanje poliamida od diamina i dikarbonskih kiselina
VI – 2.4.3. Svojstva poliamida
VI – 2.4.4. Prerada poliamida
VI – 2.4.5. Primjena poliamida
VI – 2.5. Poliesteri
VI – 2.5.1. Termoplastični poliesteri
VI – 2.5.1.1. Poli(etilen-tereftalat)
VI – 2.5.2. Reaktivni poliestri
VI – 2.5.3. Polikarbonati
VI – 2.6. Celuloza i celulozni derivati VI – 2,6.1. Celofan V! – 2.6.2. Celulozni nitrat-celuloid
VI – 2.6.3. Celulozni acetat
VI – 2.6.4. Celulozni acetat/butirat
VI – 2.6,5. Celulozni propionat
VI – 2.6.6. Ostali celulozni derivati
VI – 2.7. Termoreaktivne plastične mase, duromeri
VI – 2.8. Elastomeri
VI – 3. SVOJSTVA I PRERADA POLIMERNIH MATERIJALA
VI – 3.1. Svojstva polimernih materijala
VI – 3.1.1. Rastezna čvrstoća i čvrstoća materijala kod granice razvlačenja, produljenje i modul rastezljivosti
VI – 3.1.2. Čvrstoća na pucanje
VI – 3.1.3. Savojna žilavost
VI – 3.1.4. Zaderna čvrstoća
VI – 3.1.5. Test perforacije (test na probijanje)
VI – 3.1.6. Krutost
VI – 3.1.7. Savojna otpornost
VI – 3.1.8. Eaktortrenja
VI – 3.1.9. Blokiranje
VI – 3.1.10. Propuštanje svjetla
VI – 3.1.11. Prozirnost
VI – 3.1.12. Mutnoća
VI – 3.1.13. Sjajnost
VI – 3.1.14. Propusnost
VI – 3.1.15. Gustoća
VI – 3.1.16. Toplinsko zataljivanje
VI – 3.1.17. Dimenzijska stabilnost
VI – 3.1.18. Apsorpcija vode (Upojnost vode)
VI – 3.1.19. Utjecaj kemikalija
VI – 3.1.20. Utjecaj svjetla
VI – 3.1.21. Utjecaj temperature
VI – 3.2. Priprema sirovina za proizvodnju
VI – 3.3. Ambalažni materijali
VI – 3.3.1. Ambalažni materijali homogene strukture
VI – 3.3.2. Proizvodnja ambalažnih materijaia homogene strukture
VI – 3.3.2.1. Ekstrudiranje
VI – 3.3.2.2. Kalandriranje
VI – 3.3.2.3 Proizvodnja orijentiranih filmova
VI – 3.3.2.4. Obrada površine
VI – 3.4. Proizvodnja ambalaže
VI – 3.4.1. Proizvodnja ambalaže od polimemih ambalažnih materijala
VI – 3.4.1.1. Izrada ambalaže oblikovanjem vara
VI – 3.4.1.2. Termooblikovanje ambalažnog materijala
VI – 3.4.2. Konfekcioniranje ambalažnog materijala
VI – 3.4.3. Primjena ambalažnih materijala za omatanje
VI – 3.4.3.1. Omatanje stezljivim filmom
VI – 3.4.3.2. Omatanje razvlačenjem
VI – 3.4.3.3. Pakiranje prianjajućim filmom
VI – 3.4.4. Mjehurasta ambalaža
VI – 3.4.5. Termooblikovanje/punjenje/zavarivanje
VI – 3.5. Proizvodnja ambalaže od polimernih materijala
VI – 3.5.1. Injektiranje
VI – 3.5.2. Ekstruzijsko puhanje
VI – 3.5.3. Injekcijsko puhanje
V! – 3.5.4. Prešanje
VI – 3.5.5. Rotacijsko lijevanje
VI – 4. ZAŠTITA OD VANJSKIH UTJECAJA
VI – 5. INTERAKĆIJA AMBALAŽE I SADRŽAJA
VI – 5.1. Mehanizmi migracije
VI – 5.1.1. Ukupna i specifična migracija
VI – 5.1.2. Modelni sustavi
VI – 6. DEGRADABILNI POLIMERNI MATERIJALI
VI – 6.1. Mehanizmi razgradivosti
VI – 6.2. Polimeri topivi u vodi
VI – 6.3. Biorazgradivi polimeri
VI – 6.4. Biorazgradivi polimeri i okoliš
VI – 7. JESTIVA AMBALAŽA
VI – 7.1. Prirodni polimeri
VI – 7.1.1. Proteini
VI – 7.1.2. Celuloza, škrob, dekstrin
VI – 7.1.3. Biljni i mikrobni”polisaharidi, hidrokoloidi i gume
VI – 7.1.4. Voskovi, lipidi i derivati
VI – 7.1.5. Složeni sustavi
VI – 7.2. Aditivi
VI – 7.2.1. Plastifikatori
VI – 7.3. Izrada filmova
VI – 7.4. Svojstva
VI – 7.5. Tehnologija i moguće primjene
LITERATURA

VII – PAPIRNA I KARTONSKA AMBALAŽA
VII – 1. PAPIR I KARTON
VII – 1.1. Sirovine za dobivanje papira i kartona
VII – 1.1.1. Pulpa
VII – 1.1.2. Mehanička pulpa
VII – 1.1.3. Kemijska pulpa
VII – 1.1.3.1. Lužnati postupak
VII – 1.1.3.1.1. Soda postupak
VII – 1.1.3.1.2. Sulfatni (Kraft) postupak
VII – 1.1.3.2. Sulfitni postupak
VII – 1.1.3.2.1. Kiselo-sulfitni postupak
VII – 1.1.3.2.2. Bisulfitni proces
VII – 1.1.4. Semikemijska pulpa
VII – 1.1.5. Kuhanje
VII – 1.1.6. Izbjeljivanje
VII – 1.1.6.1. Mehanička pulpa
VII – 1.1.6.2. Kemijska pulpa
VII – 1.2. Priprema sirovina
VII – 1.2.1. Mljevenje i rafiniranje
VII – 1.3. Dobivanje papira
VII – 1.3.1. Fourdrinierovi strojevi
VII – 1.3.2. Cilindrični strojevi
VII – 1.3.3. Strojevi s dvostrukim sitima
VII – 1.3.4. Preše i sušila
VII – 1.4. Dorada
VII – 1.4,1. Kalandriranje
VII – 1.4.2. Keljenje papira
VII – 1.4.2.1. Prirodne sirovine za oplemenjivanje papira
VII – 1.4.2.2. Sintetski materijali
VII – 1.4.2.3. Pomoćna sredstva u proizvodnji valovitog kartona
VII – 1.4.2.3.1. Ljepila.
VII – 1.4.2.3.1.1. Škrobna ljepila
VII – 1.4.2.3.1.2. Sintetska ljepila
VII – 2. PODJELA PAPIRA 1 KARTONA
VII – 2.1. Natron papir
VII – 2.2. Imitacija natron papira
VII – 2.3. Svilasti papir
VII – 2.4. Voštani omotni papir
VII – 2.5. Papir otporan na masnoće
VII – 2.6. Papir od poluceluloze
VII – 2.7. Šrenc
VII – 2.8. Papir od slame
VII – 2.9. Antikorozivni papir
VII – 3. AMBALAŽNI PAPIRI
VII – 3.1. Bezdrvni papir
VII – 3.2. Superior papir
VII – 3.3. Sulfitni papir
VII – 3.4. Pergamin papir
VII – 3.5. Višeslojni papiri
VII – 3.6. Ostali papiri
VII – 4. SVOJSTVA PAPIRA I KARTONA
VII – 5. VRSTE PAPIRNE AMBALAŽE
VII – 5.1. Omoti i etikete
VII – 5.2. Vreće-vrećice
VII – 6. VRSTE AMBALAŽE OD VALOVITOG KARTONA
VII – 6.1. Valovita ljepenka
VII – 6.2. Ambalaža od pune i valovite ljepenke
VII – 6.2.1. Složive kartonske kutije
VII – 6.2.2. Sklopive kutije
VII – 6.2.3. Kombi kutije
VII – 6.2.4. Ambalaža od oblikovane pulpe
VII – 7. PRIMJENA PAPIRNE I KARTONSKE AMBALAŽE
VII – 8. OTPORNOST NA DJELOVANJE VANJSKIH UTJECAJA
VII – 9. INTERAKCIJA AMBALAŽE I SADRŽAJA
LITERATURA

VIII – VIŠESLOJNA AMBALAŽA
VIII – 1. VRSTE AMBALAŽNIH MATERIJALA SLOJEViTE STRUKTURE – LAMSNATl
VIII – 1.1. Svojstva ambalažnih materijala slojevite strukture
VIII – 1.2. Višeslojni polimerni ambalažni materijali
VIII – 1.3. Kombinirani ambalažni materijaii
VIII – 2. POSTUPC! PROIZVODNJE VISESLOJNIH AMBALAZNIH MATERIJALA
VIII – 2.1. Koekstruzija
VIII – 2.2. Ekstruzijsko oslojavanje
VIII – 2.3. Kaširanje
VIII – 2.3.1. Suho kaširanje s Ijepilima u organskom otapalu
VIII – 2.3.2. Suho kaširanje s Ijepilima bez otapala
VIII – 2.3.3. Mokro kaširanje VIII – 2.3.4. Kaširanje voskovima
VIII – 2.3.5. Ekstruzijsko kaširanje
VIII – 2.4. Metalizacija polimernihfilmova
VIII – 2.5. Siiikonizacija polimernih filmova
VIII – 2.6. Lakiranje
VIII – 2.7. Grafička obrada
VIII – 3. POMOĆNI MATERIJALI
VIII – 3.1. Adhezivi (Ijepila)
VIII – 3.2. Lakovi
VIII – 3.3. Boje
VIII – 3.4. Otapala
VIII – 3.5. Ostali pomoćni materijali
VIII – 4. SVOJSTVA VIŠESLOJNIH AMBALAŽNIH MATERIJALA
VIII – 5. PROIZVODNJA VIŠESLOJNE AMBALAŽE
VIII – 5.1. Preganje i rezanje ambalažnog materijala VIII – 5.2. Izrada ambalaže izvlačenjem
VIII – 5.3. Izrada ambalažespecijalnih oblika
VIII – 6. PRIMJENA VIŠESLOJNE AMBALAŽE
VIII – 7. INTERAKCIJA AMBALAŽE I SADRŽAJA
LITERATURA

IX – DRVENA AMBALAŽA
IX – 1. SVOJSTVA DRVETA
IX – 2. VRSTE DRVETA ZA IZRADU AMBALAŽE
IX – 3. OBLICl DRVENE AMBALAŽE
IX – 3.1. Drveni sanduci
IX – 3.2. Letvarice
IX – 3.3. Košare od cijelog ili cijepanog pruća
IX – 3.4. Drvene bačve, burad i kace
IX – 4. SVOJSTVA DRVENE AMBALAŽE
IX – 5. PRIMJENA DRVENE AMBALAŽE
IX – 6. INTERAKCIJA AMBALAŽE I SADRŽAJA
LITERATURA

X – PALETE
X – 1. MODULARME MJERE
X – 2. VRSTE PALETA
X – 3. UČVRŠĆIVANJE PALETIZIRANOG SADRŽAJA
X – 4. ZNAČAJ PALETIZACIJE
LITERATURA

XI – SPREMNICI
XI – 1. VRSTE SPREMNIKA
XI – 2. PRIMJENA I ZNAČAJ SPREMNIKA
LITERATURA

XII – METODE PAKIRANJA
XII – 1. VAKUUMSKO PAKIRANJE
XII – 2. ASEPTIČNO PAKIRANJE
XII – 2.1. Sterilizacija materijala koji dolaze u kontakt s hranom
XII – 2.2. Sterilizacija ambalaže zračenjem
XII – 2.2.1. Sterilizacija UV-zračenjem
XII – 2.2.2. Sterilizacija IR-zračenjem
XII – 2.2.3. Sterilizacija ionizirajućim zračenjem
XII – 2.3. Sterilizacija ambalaže toplinom
XII – 2.3.1. Sterilizacija arnbalaže zasićenom parom
XII – 2.3.2. Sterilizacija ambalaže superzasićenom parom
XII – 2.3.3. Sterilizacija ambalaže vrućim zrakom
XII – 2.3.4. Sterilizacija ambalaže vrućim zrakom i parom
XII – 2.3.5. Sterilizacija ambalaže ekstruzijom
XII – 2.4. Sterilizacija ambalaže kemijskim postupcima
XII – 2.4.1. Sterilizacija ambalaže vodikovim peroksidom
XII – 2.4.1.1. Sterilizacija ambalaže potapanjem u vodikovu peroksidu
XII – 2.4.1.2. Sterilizacija ambalaže raspršivanjem vodikova peroksida
XII – 2.4.1.3. Sterilizacija ambalaže ispiranjem u vodikovu peroksidu
XII – 2.4.1.4. Sterilizacija ambalaže peroksidom i kombinacijom UV zračenja i topline
XII – 2.4.2. Sterilizacija ambalaže peroctenom kiselinom
XII – 2.4.3. Steriiizacija ambalaže etilen oksidom
XII – 2.5. Provjera postupka sterilizacije
XII – 3. AMBALAŽA ZA MIKROVALNE PEĆNICE
XII – 3.1. Mehanizmi zagrijavanja mikrovalovima
XII – 3.2. Ambalaža za mikrovalnu pećnicu
XII – 3.2.1. Transparentni ambalažni materijali
XII – 3.2.2. Apsorbirajući materijali
XII – 3.2.2.1. Deblje organske prevlake
XII – 3.2.2.2. Kemceptori
XII – 3.2.2.3. Tanke anorganske prevlake
XII – 3.2.2.4. Dvojni susceptori
XII – 3.2.2.5. Vlaknasti susceptori
XII – 3.2.2.6. Susceptori prevučeni listićima
XII – 4. PAKIRANJE U KONTROLIRANOJ I MODIFICIRANOJ ATMOSFERI
XII – 5. AKTIVNA AMBALAŽA
XII – 6. “PAMETNA” ILI “INTELSGENTNA” AMBALAŽA
LITERATURA

XIII – ZAŠTITA OKOLIŠA
XIII – 1, AMBALAŽA I OKOLIŠ
XIII – 2. EKOLOŠKA PRSHVATUiVOST AMBALAŽE
XII! – 3. EKOLOŠK! BALANS AMBALAŽE
XIII – 3.1. Tehnološko-ekonomski kriteriji
XIII – 3.2. Kriteriji zaštite okoliša
XIII – 3.3. Ekološka biianca ambalaže
X!I! – 4. PROCJENA EKOLOŠKOG STATUSA AMBALAŽE
XIII – 4.1. Povratna ambalaža
XIII – 4.2. Smanjenje mase ambalaže
XIII – 4.3. Ambalaža kao sekundama sirovina
XIII – 4.4. Dobivanje energije iz ambalaže
LITERATURA

XIV – ZAKONSKI PROPISI
XIV – 1. ZAKONODAVSTVO EUROPSKE UNIJE
XIV – 1.1. Propisi koji se odnose na materijale u dodiru s hranom
XIV – 2. IDENTIFIKACIJA AMBALAŽNIH MATERIJALA
XIV – 3. OZNAČAVANJE NA AMBALAŽI
XIV – 4. PROPISI 0 ZAŠTITI OKOLIŠA
LITERATURA

XV-PRILOZI
XV – 1. POPIS KRATICA PLASTIČNIH MATERIJALA

  • Autor
    Članci
  • Komentari (2)
    Srdjan Član 12.081

    Kako je moguće naručiti ovu knjigu?

    Suzana Član 17.448

    Koliko kosta ova knjiga i kako se moze naruciti.

Odgovor na: Ambalaža za pakiranje namirnica


<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">

Registrujte se na TH

Tehnologija hrane trenutno okuplja 17.671 članova, mahom inženjera tehnologije ali i svih ljudi zainteresovanih za proizvodnju hrane.

Registracija je besplatna. Članovima svake nedelje na e-mail šaljemo naš Nedeljnik sa novostima iz prehrambene industrije, stručnim tekstovima, obaveštenjima o novim pravilnicima i stručnoj literaturi, seminarima i konkursima. Članovi mogu da koriste i naš forum. Naravno, uvek se možete odjaviti.

Obrazac za registraciju
Registrujte se na Tehnologijii hrane

Okupljamo 17.671 članova. Registracija je besplatna.
- Članovi na e-mail dobijaji Nedeljnik sa temama iz industrije.
- Članovima je na raspolaganju forum.

Obrazac za registraciju
Zatvori