Jabuka se kao deo žive prirode neprekidno menja i prilagođava uslovima sredine. O njenoj ogromnoj genetičkoj varijabilnosti najbolje govori podatak da je u svetu do danas odabrano ili stvoreno više od 10.000 sorti. To je jabuci omogućilo da ona proizvodnjom od 52.957.000 T; (prosek 1991/2001) suvereno zauzima prvo mesto među listopadnim voćem, a treće mesto među voćem u svetu. Nažalost, naša zemlja sa prosečnom godišnjom proizvodnjom od 198.600 T (prosek 1991/2001) učestvuje sa svega 0,37% u proizvodnji jabuke u svetu, a to može da pokrije približno polovinu potreba u Srbiji i Crnoj Gori.

Otkako je Izdavačko preduzeće Nolit objavilo drugo izdanje monografije JABUKA (1994) prošla je čitava decenija. U međuvremenu, dogodile su se značajne promene na polju nauke i proizvodnje jabuka. To se naročito odnosi na propšrenje areala gajenja jabuke, na povećanje proizvodnje i potrošnje jabuka u svetu, na globalno otopljavanje planete Zemlje i u vezi s tim na probleme koje treba rešavati u oblasti oplemenjivanja, ekologije, fiziologije i agrotehnike, na brže uvođenje u proizvodnju novih boljih sorti i podloga jabuke, na masovniju primenu savremenih sistema guste sadnje jabuke u kojima se sve više vodi računa o proizvodnji biološki vrednijih plodova jabuke i o očuvanju životne sredine kroz takozvanu integralnu i organsku proizvodnju.

NOLIT je odlučio da piscu ovih redova pruži mogućiost da pripremi novu, manju monografiju JABUKA, koja bi obuhvatila sve bitno što se o toj važnoj listopadnoj voćki danas zna i tako stavi na raspolaganje širokom krugu potencijalnih čitalaca (učenicima srednjih poljoprivrednih škola, studentima, poslediplomcima i doktorantima na poljoprivrednim i srodnim biološkim fakultetima, proizvođačima voća, amaterima, doktorima, profesorima i naučnim radnicima) dragocene informacije koje će pomoći unapređenju proizvodnje jabuke.

U pripremi ove nove monografije JABUKA piscu su naročito pomogli prof. dr Vladislav Ognjanov (Novi Sad), dr Žarko Tešović (Čačak), prof. dr Mihailo D. Nikolić (Čačak), prof. dr Svetomir Lj. Stamenković (Čačak), Miroslav Ružević, dipl. inž. agr. (Beograd), Dejan Marinković, dipl. inž. agr. (Beograd), Aleksandar – Aca Obradović, dipl. inž. agr. (Beograd), Tihomir – Tika Nikolić, dipl. inž. agr. (Grocka), dr Ivan Ninkovski (Beograd) i Miroslav – Mirko Nikolić (Vinča kragujevačka), pa pisac želi toplo da im zahvali.

Prof. dr Petar D. Mišić
U Beogradu, 20. oktobra 2003. godine

Čovek od davnina koristi jabuku kao hranu, osvežavajuće sredstvo i lek.Po proizvodnji, prometu i potrošnji, jabuka se među voćem u svetu nalazi na trećem mestu, odmah iza citrusa (agruma) i banana. Jabuka je najvažnija listopadna voćka u svetu. Velika sposobnost prlagođavanja jabuke različitim prirodnim uslovima, lako razmnožavanje, veliki potencijal rađanja, visok kvalitet ploda i potrošnja tokom cele godine, osigurali su joj veoma značajno mesto u voćarstvu sveta.

Duboka, rastresita, plodna i blago kisela zemljišta i umereno podneblje pružaju jabuci povoljne uslove za život i rađanje.Jabuka se na prostoru današnje Srbije i Crne Gore gaji vekovima. Ona je, posle šljive, naša najvažnija voćka. Prirodni uslovi za proizvodnju jabuke su povoljni, naročito u slivu Zapadne Morave, Podrinju, Posavini, Podunavlju, okolini Novog Pazara, Bele Crkve, Subotice i Horgoša, na Fruškoj gori, u Metohiji i Polimlju.

U Jugoslaviji je postojalo 16.615.000 stabala jabuke, od čega je bilo sposobno za rod 14.462.000 1 (prosek 1991/2001). Godišnje se proizvodilo 198.600 T jabuke. Prinos jabuke po stablu bio je nizak (13,7 kg), a izbor sorti za gajenje srazmerno ograničen. Vodeće sorte jabuke u savremenim zasadima u Srbiji i Crnoj Gori su jonagold (Jopagom), zlatni delišes (Golden Delicius), melroz (Melrose), ajdared (Idared) i greni smit (Rganny Smith).Radi očuvanja zdravlja, potrebno je da svaki čovek potroši godišnje najmanje 35 kg plodova jabuke (jednu jabuku dnevno). Proizvodnja jabuke u Srbiji i Crnoj Gori može da pokrije približno polovinu te količine.

Privredno značajne sorte jabuke u savremenim gustim zasadima na slabo (M9, M26) i srednje bujnim vegetativnim podlogama (MM106) rano počinju da rađaju (u drugoj ili trećoj godini posle sadnje), a u petoj godini obično dostižu punu rodnost. Zasadi jabuke su po pravilu rentabilni 20 do 30 godina. Prinosi u dobrim jabučnjacima kreću se od 40 do 60 t/ha. Akumulacija u takvim zasadima jabuke je trajna i visoka, iako su visoki troškovi podizanja i nege u investicionom periodu i redovnoj proizvodnji. Jabuka se prvenstveno koristi u svežem stanju, kao stono voće. Plod jabuke može da se preradi u više od 20 vrlo ukusnih proizvoda. Koncentrat je osnov ni proizvod prerade jabuke u nas. Ostali proizvodi prerade su sok, sirup, jabukovača, rakija, sirće, džem, marmelada i pektin. Jabuka, kao i druge voćke, znatno poboljšava uslove sredine. U procesu fotosinteze jabuka oslobađa znatne količine kiseonika, a veliki savremeni zasadi ublažuju temperaturne razlike, osobito u toku letnjih žega.

S obzirom na to da je jabuka zdravo, ukusno i hranljivo voće i veoma rentabilna voćka, da njena proizvodnja ne može ni količinski ni po kvalitetu da zadovolji potrebe stanovništva u našoj zemlji, i da je u toku poslednje decenije veoma malo ulagano u podizanje zasada jabuke, i ukazivanje na njenu hranljivu i lekovitu vrednost, treba s pravom očekivati da će u XXI veku biti znatno više učinjeno da se poveća i poboljšava proizvodnja i potrošnja jabuka u Srbiji i Crnoj Gori. Da bi jabuka zauzela visoko mesto u ishrani našeg naroda koje joj opravdano pripada, potrebno je da se uradi znatno više na rejonizaciji, podizanju i nezi savremenih zasada, posebno na integralnoj i organskoj proizvodnji, opremanju i održavanju savremenih hladnjača kako bi kvalitetni plodovi jabuke bili dostupni na tržištu u toku cele godine po prihvatljivim cenama, kao i na propagandi u sredstvima informisanja o značaju jabuke u svakodnevnoj ishrani i očuvanju zdravlja ljudi.

Prof. dr Petar D. Mišić

Sadržaj

PREDGOVOR

UVOD

ISTORIJA GAJENjA JABUKE

Istorija gajenja jabuke u svetu
Istorija gajenja jabuke na prostoru Srbije i Crne Gore

PROIZVODNjA JABUKE

Proizvodnja jabuke u svetu
Proizvodnja jabuke u Jugoslaviji
Proizvodnja jabuke u Jugoslaviji (1918-1990)
Proizvodnja jabuke u SR Jugoslaviji (1991-2001)

MESTO JABUKE U SISTEMATICI BILjAKA

EVOLUCIJA I PRECI SORTI JABUKE

Šumska ili divlja jabuka (Malus sylvestris/L Miller)
Patuljasta jabuka (Malus pumila Miller)
Siversova jabuka (Malus sieversii /Lebed /M. Roemer)
Japanska divlja jabuka (Malus floribunda Siebold eh Van Houtte)

OPLEMENjIVANjE JABUKE

Ciljevi oplemenjivanja jabuke
Početni materijal i kolekcije genotipova jabuke
Citogenetičke hipoteze o poreklu jabuke
Naslednost kod jabuke
Metode oplemenjivanja jabuke
Hibridizacija jabuke
Inbriding jabuke
Klonska selekcija jabuke
Indukovanje mutacija kod jabuke
Biotehnološke metode oplemenjivanja jabuke
Rezultati rada na oplemenjivanju jabuke

MORFOLOGIJA JABUKE

Koren (Radix) jabuke
Stablo (Caulis) jabuke
List (Folium) jabuke
Cvet (Flos) jabuke
Seme (Semen) jabuke
Plod (Fructus) jabuke

FIZIOLOGIJA JABUKE

Fiziologija razmene materije i proticanje energije (metabolizam) jabuke
Vodni režim (bilans) jabuke
Mineralna ishrana jabuke
Fotosinteza jabuke
Biosinteza belančevina jabuke
Disanje jabuke
Biokatalizatori
Fiziologija rastenja, razvića i razmnožavanja jabuke
Rastenje jabuke
Individualno razviće (ontogeneza) jabuke
Vegetacioni period i zimski odmor jabuke
Obrazovanje i porast cvetnih pupoljaka jabuke
Obrazovanje spora i gameta jabuke
Cvetanje jabuke
Oprašivanje (polinacija) jabuke
Dvojno oplođenje i zametanje plodova jabuke
Sterilnost i polna inkompatibilnost jabuke
Obrazovanje, porast i zrenje plodova i razvitak semena jabuke
Tipovi razmnožavanja jabuke

EKOLOGIJA JABUKE

Podneblje (Klima)
Svetlost
Toplota
Voda i vlažnost
Vetar
Zemljište
Orografija

SORTE JABUKE

Sortiment jabuke u našoj zemlji
Sorte jabuke za proizvodne zasade

A. Vodeće sorte jabuke za proizvodne zasade

Džonagold (Jonagolđ) i njegovi mutanti
Zlatni delišes (Golden Delicious) i njegovi mutanti
Melroz (Melrose)
Ajdared (Idared)

B. Prateće sorte jabuke za proizvodne zasade

Samered (Summered)
Akane (Akane=Tohuku No. 3 = Primerouge)
Crveni džems griv najmani (Erich Neumann’s
Roter James Grivevs)
Elstar (Elstar) i njegovi mutanti
Gala (Gala) i njeni mutanti
Gloster (Gloster = Gloster 69)
Ričared (Richared Delicious) i drugi crveni mutanti crvenog delišesa (Red Delicious)…
Čadel
Mucu (Mutzu = Crispin)
Greni smit (Granny Smith)
Sorte jabuke lokalnog značaja
Kloz (Close)
Vista bela (Vista Bella = NJ 36)
Jonatan (Jonathan)
Crvena boskopka (Roter Boskoop Schmitz-Hiibsch)
Čačanska pozna
Sorte jabuke za proizvodnju biološki vrednije hrane
Prima (Prima)
Šejov sejanac TNR10T23 (Shay’s Seedling TNR10T23)
Šampion (Chamion = Apple of Commerce)
Fridom (Freedom)
Liberti (Liberty)
Krstovača(dapsićanka)
Budimka
Šumatovka
Perspektivne sorte jabuke
Topaz (Topaz)
Pinova (Pinova-Corail)
Revena (Revena)
Primiera (Primiera=COOP 42)
Golden oranž (Golden Orange)
Delbar jubile (Delbard Jubile)
Brejbern (Braeburn) i njegovi mutanti
Fudži (Fuji) i njegovi mutanti
Goldraš (Goldrush=COOP 38)
Pink ledi (Pink Lady = Cripps Pink)
Nove sorte jabuke
Sorte jabuke stubastog tipa

PODLOGE ZA JABUKU

Šumska (divlja) jabuka (Malus sylvestris /L./ Miller).
Vegetativne podloge za jabuku
M 9 (Malling 9)
M 26 (Malling 26)
MM 106 (Malling-Merton 106)
A2 (Alnarp 2)

PROIZVODNjA SADNICA JABUKE

Proizvodnja podloga za jabuku
Generativno razmnožavanje podloga za jabuku Vegetativno razmnožavanje podloga za jabuku
Proizvodnja vegetativnih podloga za jabuku nagrtanjem
Proizvodnja vegetativnih podloga za jabuku
položnicama
Proizvodnja vegetativnih podloga za jabuku reznicama
Proizvodnja vegetativnih podloga za jabuku mikrorazmnožavanjem
Proizvodnja kalem-grančica plemenitih sorti jabuke.
Tehnika proizvodnje sadnica jabuke
Zasnivanje rastila jabuke
Kalemljenje jabuke
Gajenje sadnica jabuke
Vađenje, klasiranje, čuvanje, pakovanje i prevoz sadnica jabuke
Norme kvaliteta sadnog materijala jabuke

PODIZANjE JABUČNjAKA

Izbor mesta, položaja i zemljišta za podizanje jabučnjaka
Priprema zemljišta za podizanje jabučnjaka
Određivanje sistema gajenja jabuke
Rastojanje između jabuka u zasadu
Razmeravanje i plan zasada jabuke
Izbor, nabavka i priprema sadnica jabuke za sadnju
Vreme i način sadnje jabuke

ODRŽAVANjE ZEMLjIŠTA U JABUČNjACIMA

REZIDBA, OBLICI KRUNE I SISTEMI GAJENjA JABUKE

Cilj rezidbe jabuke
Opšte napomene o rezidbi jabuke
Vreme rezidbe jabuke
Sistemi gajenja jabuke
Gustina sklopa jabuke
Raspored jabuka u zasadu
Oblici krune jabuke

ISHRANA JABUKE

Uvodne napomene
Izbor đubriva
Organska đubriva
Mineralna đubriva
Prosta mineralna đubriva
Azotna đubriva
Fosforna đubriva
Kalijumova đubriva
Kalcijumova đubriva
Mikrođubriva
Složena mineralna đubriva
Mikrobiološka đubriva
Osnovna načela đubrenja jabuke
Potrebe jabuke u biogenim elementima
Vreme i način đubrenja jabuke

ODVODNjAVANjE I NAVODNjAVANjE ZEMLjIŠTA U JABUČNjACIMA

Uvodne napomene
Odvodnjavanje zemljišta u jabučnjacima
Navodnjavanje zemljišta u jabučnjacima

REGULISANjE RODNOSTI JABUKE

Uzroci nerodnosti jabuke i njihovo otklanjanje
Otklanjanje alternativne (naizmenične) rodnosti jabuke
Sprečavanje otpadanja plodova jabuke pred berbu

ZAŠTITA JABUKE OD NEPOVOLjNIH ABIOTIČKIH ČINILACA

Mrazevi, izmrzavanje i otpornost jabuke
Ožegotine od sunca
Grad
Oštećenja izazvana pesticidima

ZAŠTITA JABUKE OD PROUZROKOVAČA BOLESTI I ŠTETOČINA

Uvodne napomene
Bolesti jabuke
Gljivične bolesti (mikoze) jabuke
Čađava krastavost jabuke
Pepelnica jabuke
Bakterijske bolesti (bakterioze) jabuke
Bakteriozni rak
Bakteriozna plamenjača voćaka i ukrasnih biljaka
Virusne bolesti (viroze) i mikoplazmoze jabuke
Virus mozaika jabuke (Apple mosaic virus)
Virus hlorotične lisne pegavosti jabuke (Apple chlorotic leaf spot)
Metličavost mladara jabuke (Apple proliferatiori)
Gumasto drvo jabuke (Apple rubbery wood)
Štetočine jabuke
Štetni insekti jabuke
Jabučni smotavac (Cydia / Carpocapsa,
Laspeyresia /pomonella L.)
Jabučni cvetojed (Anthonomus pomorum L.)
Smotavac pupoljka, lišća i pokožice ploda
(Adoxophyes/Capua /reticulanci/ ogapa/ Hbn.)
Kalifornijska štitasta vaš (Quadriaspidiotus perniciosus Comst.)
Lisne vaši (Aphididae)
Jabučna krvava vaš (Eriosomo lanigerum Hausm.)
Mineri lista
Jabučni staklokrilac (Symanthedon myopaeformis Borkh.)
Štetni pregljevi (grinje) jabuke
Štetne nematode jabuke
Štetni glodari jabuke
Program (kalendar) zaštite jabuke
Proizvodnja sortno čistog i zdravog sadnog materijala jabuke

PROIZVODNjA BIOLOŠKI VREDNIH PLODOVA JABUKE

Integralna proizvodnja plodova jabuke
Organska (biološka) proizvodnja plodova jabuke

PODMLAĐIVANjE I PREKALEMLjIVANjE JABUKE

Podmlađivanje jabuke
Prekalemljivanje jabuke

PROCENA VREDNOSTI JABUKE

Procena vrednosti mladog jabučnjaka (jabuka) u investicionom periodu
Procena vrednosti jabučnjaka (jabuka) u rodu koji nije prošao polovinu prosečnog života
Procena vrednosti jabučnjaka (jabuka) u rodu koji je prošao polovinu prosečnog života

BERBA, KLASIRANjE, PAKOVANjE, PREVOZ I ČUVANjE PLODOVA JABUKE

Berba plodova jabuke
Određivanje optimalnog datuma berbe jabuke
Vreme berbe jabuke
Planiranje berbe jabuke
Načini berbe jabuke
Ambalaža, klasiranje i pakovanje plodova jabuke
Prevoz plodova jabuke
Čuvanje plodova jabuke
Uticaj bioloških činilaca na plodove jabuke
Uticaj sredine na plodove jabuke

KRUPNOĆA, SASTAV, HRANLjIVA I UPOTREBNA VREDNOST PLODOVA JABUKE

PRINOSI I RENTABILNOST GAJENjA JABUKE

Prinosi jabuke
Rentabilnost gajenja jabuke

LITERATURA

Berba, klasiranјe, pakovanјe, prevoz i čuvanјe plodova jabuke

Berba plodova jabuke

Berba plodova jabuke je važan i odgovoran posao. Od nje zavisi dužina čuvanja i kvalitet plodova, njihova realizacija i ekonomičnost proizvodnje jabuke.

Postoje dva stepena zrelosti plodova jabuke. To su fiziološka zrelost ili zrelost za berbu i tehnološka (potpuna) zrelost ili upotrebna (konzumna) zrelost. Obe pomenute zrelosti značajne su za određivanje vremena berbe.

Plodovi jabuke u fiziološkoj zrelosti dostižu maksimalnu krupnoću i tada prestaje priticanje hranljivih supstanci.

Plodovi jabuke u tehnološkoj zrelosti postižu najbolji ukus i aromu, pa su najpogodniji za upotrebu u svežem stanju.

Plodovi jabuke beru se najčešće odjednom, ali se berbom u više navrata (2 do 3) postiže nešto veći prinos, ujednačeniji i bolji kvalitet plodova.

Da bi se berba jabuke, naročito u velikim zasadima, blagovremeno i pravilno obavila, neophodno je da se što ranije i što tačnije izvrši procena prinosa i kvaliteta plodova i odredi optimalan datum berbe.

Određivanje optimalnog datuma berbe jabuke

Pod optimalnim datumom berbe jabuke podrazumeva se srednji datum oko kojeg treba da se organizuje berba. S obzirom na to da se plodovi zimskih sorti jabuke čuvaju u hladnjači više meseci, određivanje optimalnog datuma berbe je od izuzetnog značaja.

Postoji više metoda za određivanje optimalnog datuma berbe jabuke. Nijedna metoda pojedinačno, međutim, ne može da posluži kao pouzdan pokazatelj u svim okolnostima. Istovremeno praćenje većeg broja metoda, a naročito određivanje promene boje pokožice ploda, čvrstoće mesa ploda i količine skroba u mesu ploda u toku niza godina, omogućava da se odredi praktično merilo za optimalan trenutak berbe jabuke u određenom rejonu.

Promena osnovne boje pokožice ploda je pouzdanije merilo stepena zrelosti nego crvena dopunska boja. Optimalan datum berbe većine sorti jabuke nastupa kad se na najzrelijim plodovima pojave prvi znaci svetlozelene osnovne boje pokožice ploda. S obzirom na različite vremenske prilike u različitim godinama i lokalitetima, optimalan datum berbe pada ranije ili kasnije.

Omekšavanje mesa ploda jabuke je karakterističan znak njegovog sazrevanja. Čvrstina mesa ploda određuje se merenjem pomoću penetrometra. To se postiže uklanjanjem pokožice i tankog sloja mesa ploda pomoću oštrog noža. Klip penetrometra se utiskuje na pripremljeno mesto u meso ploda uz savladavanje otpora pritiska koji se iskazuje u kg/cm. Čvrstina mesa ploda zavisi od sorte, uslova sredine i stepena zrelosti. Optimalna čvrstoća mesa ploda iznosi pri optimalnom datumu berbe za sortu jabuke džonagold 7,0 do 7,5 kg/cm2, a za zlatni delišes, melroz i ajdared 7,0 do 8,0 kg/cm2.

Količina skroba u plodovima jabuke smanjuje se nastupanjem zrelosti. Skrob se hidrolizom pretvara u šećer maltozu, a zatim glikozu. Iščezavanje skroba u mesu ploda služi kao znak za određivanje optimalnog datuma berbe. Količina skroba određuje se na poprečnom preseku ploda korišćenjem pumpice za rasprašivanje u kojoj se nalazi vodeni rastvor (1 1) joda (3 g) i kalijum-jodida (10 g). Mesta gde ima skroba poplave ili pocrne. Optimalan datum berbe nastupa kad se skrob nalazi na 10 do 20% površine poprečnog preseka ploda džonagolda, na 20 do 40% površine kod melroza i na oko 50% površine kod zlatnog delišesa i ajdareda.

Vreme berbe jabuke

Vreme berbe jabuke zavisi od sorte, podloge, uslova sredine, načina gajenja, stepena zrelosti i namene plodova, brzine i načina prevoza i čuvanja.

Sorte jabuke prema vremenu berbe mogu da se podele na letnje, jesenje i zimske.

Letnje sorte jabuke sazrevaju u našoj zemlji od početka jula do sredine avgusta. Beru se 6 do 7 dana pre tehnološke zrelosti.

Jesenje sorte jabuke beru se od sredine avgusta do sredine septembra. Mogu da se sačuvaju do oktobra ili novembra. Ako se sa berbom zakasni, plodovi u skladištu ili hladnjači brzo brašnjave.

Zimske sorte jabuke beru se od sredine septembra do kraja oktobra, što zavisi od fiziološke zrelosti ploda. Sorte okalemljene na vegetativnim podlogama, naročito na M9, sazrevaju 7 do 10 dana ranije nego na sejancu. Sa gledišta kvaliteta ploda, bilo bi bolje da se berba organizuje u 2 ili 3 navrata, ali se to retko izvodi jer znatno otežava i poskupljuje berbu.

Berbu treba obavljati po lepom, suvom, tihom i umereno toplom vremenu (15 do 25°S). Najbolje je da berba počne ujutro čim prestane rosa. Ako su temperature visoke, berba se prekida oko podne, a nastavlja u popodnevnim i večernjim satima. Jabuke ne treba brati po kišovitom i hladnom vremenu sem u slučaju neposredne opasnosti od neke elementarne nepogode (grad, oluja, mraz).

Obrane plodove treba što pre ukloniti iz jabučnjaka i izneti na tržište ili smestiti u hladnjaču.

Planiranje berbe jabuke

Planiranje berbe jabuke, naročito u velikim zasadima, neophodno je da bi ona mogla kvalitetno i na vreme da se obavi. Planiranje počinje procenom prinosa i vremena berbe, kvaliteta plodova i njihove namene.

Prva procena prinosa zimskih sorti jabuke obavlja se u julu. Na slučajno odabranim stablima svake kombinacije sorte i podloge u jabučnjaku prebroje se plodovi i pomnože s očekivanom prosečnom masom ploda.

D. Gvozdenović i M. Davidović (1990) navode da dosta pouzdana procena prinosa jabuke može da se dobije ako se masa plodova ubranih 20 dana pre berbe uveća za masu dnevnog prirasta (0,5 do 1,5%).

Procena prinosa u zasadu može da se obavi na osnovu mase obranih plodova, svakog 10, 20. ili 30. stabla po dijagonali u parceli, neposredno pre početka berbe.

Višegodišnje iskustvo procenitelja igra značajnu ulogu u proceni prinosa. Obilne kiše, međutim, neposredno pre ili u toku berbe mogu značajno da povećaju prinos jabuke i tako dovedu u pitanje i najbolje sprovedenu procenu prinosa.

Optimalni datum berbe je srednji datum berbe, a početak i kraj berbe svake sorte planira se u zavisnosti od procenjenog prinosa i očekivane dinamike berbe. Berba zimskih sorti jabuke u našoj zemlji traje obično od 30 do 50 dana.

Kvalitet plodova jabuke zavisi od sorte, podloge, uslova sredine, oblika krune, tehnologije gajenja i visine procenjenog prinosa po 1 ha.

Namena plodova jabuke (potrošnja u svežem stanju neposredno posle berbe ili dužeg čuvanja; prerada) blisko je povezana sa kvalitetom plodova.

Načini berbe jabuke

Veliku pažnju treba posvetiti berbi da bi se na najmanju meru svela oštećenja plodova jabuke, jer to bitno utiče na kvalitet i dužinu čuvanja plodova.

Način berbe zavisi prvenstveno od namene plodova jabuke. Stone sorte jabuke beru se po pravilu ručno, a za industrijsku preradu mogu i mehanizovano.

Ručna berba je skupa i relativno spora, ali na taj način može da se obezbedi dobar kvalitet plodova jabuke. Berba treba da počne od najnižih grana u kruni jabuke i da postepeno napreduje ka vrhu da bi se otpadanje plodova svelo na najmanju meru. Ambalažu treba razmestiti po jabučnjaku pre početka ručne berbe.

Da bi sa uspehom mogla da se obavi ručna berba i prevoz plodova iz savremenih jabučnjaka, treba raspolagati dovoljnim brojem iskusnih radnika, kengur-torbama, ambalažom (jabučari i boks-palete), traktorima sa niskim prikolicama s jabučarima u kojima su obrani plodovi i dovoljnim brojem kamiona. U zasadima jabuka visokostablašica potrebno je raspolagati i lestvicama, kukama, berilima (beraljkama) i automatskim platformama za berbu. Berač u toku osmočasovnog radnog dana može da obere od 400 do 2.000 kg plodova jabuke (D. Gvozdenović i M. Davidović, 1990).

Pri berbi rukom mora se voditi računa da berači odrežu nokte na rukama, da se plodovi zaštite od mehaničkih povreda, da se peteljak na pokožici ploda očuva, da se plod blago obuhvati šakom i da se palac stavi na spojno mesto između peteljke ploda i grančice, da se plod brzim pokretom savije ka palcu i na taj način veza na spojnom mestu prekine, da peteljke ostanu na plodovima nepovređene, da se svaki obrani plod pažljivo spusti u ambalažu i da se pri berbi ne oštećuju rodne i druge grane na stablu.

U savremenim jabučnjacima na podlogama slabe bujnosti (M 9, M26) berba se obavlja sa zemlje. Obično jedan radnik bere s jedne, a drugi s druge strane reda.

Berba jabuka visokostablašica može da se organizuje individualno, grupno i po spratovima. Pri individualnoj berbi jedan radnik bere celo stablo, pri grupnoj berbi više radnika bere jednu jabuku, a pri berbi po spratovima jedan radnik bere sa zemlje, drugi srednji deo stabla, a treći vršni deo stabla jabuke. Visokostablašice se beru pomoću lestvica ili platformi za berbu.

Jabuke za industrijsku preradu mogu da se beru mehanizovano, a pri tom obrane plodove treba što pre iskoristiti. Postoje u suštini dva tipa mašina za berbu: (1) mašine objašivači koje stalno potresaju stabla i sakupljaju plodove u boks-palete i (2) mašine koje aluminijumskim štapićima obaraju plodove i sakupljaju ih u boks-palete. Nedostaci mehanizovane berbe ogledaju se u oštećenju stabala i plodova, visokoj ceni i brzom zastarevanju mašina.

Ambalaža, klasiranјe i pakovanјe plodova jabuke

Ambalaža služi za berbu plodova jabuke, njihov prevoz (transport) i čuvanje, kao i uspešnu prodaju i prikazivanje na izložbama.

Ambalaža treba da bude laka, jeftina, čista, otporna prema vlazi, čvrsta, glatka, bez mirisa, prozračna i takvih dimenzija da može racionalno da se koristi u paletnom sistemu. Za izradu ambalaže za plodove jabuke upotrebljava se drvo, plastične mase, karton i tekstil.

Paletizacija je ekonomičan i često primenjivan sistem mehanizacije operacija od berbe do prodaje plodova jabuke.

Pri berbi treba obaviti grubo klasiranje plodova jabuke, jer su visoke cene njihovog čuvanja u hladnjači. Samo se sveži plodovi ekstra i prve klase jabuke čuvaju u hladnjači. Definitivna priprema plodova jabuke za tržište (klasiranje, pranje, prosušivanje i pakovanje) obavlja se neposredno pre njihovog slanja. Najgori način pripreme plodova jabuke za tržište je u rasutom stanju.

Klasiranje plodova jabuke može da se obavi ručno i mehanizovano. Kvalitet ručnog klasiranja plodova koje izvode obučeni radnici bolji je nego pri mehanizovanom klasiranju. Međutim, mehanizovano klasiranje je znatno brže.

Na pokretnu traku mašine za klasiranje plodovi jabuke dolaze vodenom strujom i tu se klasiraju po veličini, masi i boji. Smatra se da je najpovoljnije da se obavi mehanizovano klasiranje plodova jabuke, a ručno pakovanje u komercijalnu ambalažu.

Klasiranje i pakovanje jabuke treba obaviti u centrima za pripremu voća za tržište.

Klasirani plodovi jabuke pakuju se u otvorene plitke letvarice, otvorene duboke letvarice (jabučare), kartonske kutije, vrećice i ambalažu za manja pakovanja u samoposlugama.

Prevoz plodova jabuke

Prevoz plodova jabuke obavlja se od zasada do centra za pripremu voća za tržište, od ovog centra do potrošačkog centra ili hladnjače, u krugu pomenutih centara ili hladnjača.

Prevoz plodova jabuke izvodi se pomoću traktorskih prikolica, viljuškara, transportera, kamiona-hladnjača, vagona-hladnjača i brodova-hladnjača.

Traktorske prikolice služe za prevoz plodova jabuke u jabučnjaku, između jabučnjaka i centra za pripremu voća za tržište i između centra za pripremu i potrošačkog centra.

Viljuškari su namenjeni za utovar i istovar jabuka u zasadu i u pomenutim centrima. Transporterima se premeštaju jabuke na kratkim rastojanjima u centru za pripremu i potrošačkom centru.

Kamionima-hladnjačama i brodovima-hladnjačama obavlja se prevoz plodova jabuka na velikim odstojanjima. Avionski prevoz se po pravilu ne koristi za plodove jabuke, jer je njihova cena niska, a troškovi prevoza visoki.

Važno je da se što tačnije predvidi obim prevoznih (transportnih) i utovarno-istovarnih radova u zavisnosti od obima proizvodnje jabuke, vremena i trajanja berbe i udaljenosti mesta utovara od mesta istovara.

Transportni radovi se izražavaju u tonama kilometrima (t/km) po broju tura svake jedinice transportnog sredstva.

Obim transporta (Q) u t/km izračunava se po obrascu:

Q=n x q

gde je:

p broj tura transportnog sredstva
q nosivost transportnog sredstva u t.

S obzirom na to da su plodovi jabuke osetljivi, prevoz treba obaviti odgovarajućim prevoznim sredstvima i to što pažljivije i što brže.

Čuvanje plodova jabuke

U zavisnosti od sorte, podloge, uslova sredine i sistema gajenja, plodovi jabuke se u nas beru skoro pet meseci od druge polovine juna do početka novembra. Sveži plodovi jabuke koriste se za ishranu tokom cele godine. Da bi to moglo da se ostvari, neophodno je da se plodovi jabuke čuvaju više meseci u pogodnim uslovima (hladnjačama).

Plodovi jabuke čuvaju se u hladnjačama sa normalnom atmosferom (NA) i hladnjačama sa kontrolisanom atmosferom (SA).

A. A. Kader i saradnici (1985) ističu da gubici u količini i kvalitetu hortikulturnih proizvoda (među koje spadaju i plodovi jabuke) nastaju između berbe i potrošnje i da se oni u razvijenim zemljama kreću od 5 do 25%. Gubici su u zemljama u razvoju znatno veći. Zato je potrebno da se što bolje upoznaju biološki činioci i faktori sredine koji mogu da uslove te gubitke i da se tehnološki postupci posle berbe tako izvode da bi se što duže održao visok kvalitet plodova jabuke.

Plodovi jabuke su živi i podložni su neprekidnim promenama posle berbe.

Pošto plodovi jabuke sadrže veliku količinu vode (oko 86%), oni su izloženi isušivanju (smežuravanju), mehaničkim oštećenjima i napadu gljiva.

Uticaj bioloških činilaca na plodove jabuke

Kvalitet i trajnost plodova jabuke zavise od sorte i podloge, sistema gajenja, starosti stabla i obilnosti roda, disanja (respiracije), količine ugljen-dioksida, etilena i biljnih hormona, kao i uslova sredine u jabučnjaku i hladnjači.

Sorta je najvažniji biološki činilac kvaliteta i trajnosti plodova jabuke. Plodovi sa stabala na vegetativnim podlogama slabe bujnosti (M 9, M 26) ranije sazrevaju, krupniji su i po pravilu bolje obojeni, ali se slabije čuvaju nego plodovi sa stabala na bujnim podlogama (sejanac divlje jabuke). Najkvalitetniji i najtrajniji su plodovi srednje krupnoće sa stabala srednje starosti koja nose umeren rod. Jabuka pripada grupi klimakteričnih plodova, kod kojih se stvaraju velike količine ugljen-dioksida (SO2) i etilena (C2H4), pa način njihovog čuvanja treba da bude optimalan (niske temperature, visoka relativna vlažnost, male količine kiseonika i etilena) da bi plodovi zimskih sorti jabuke mogli da se sačuvaju do proleća.

Promene u sastavu plodova jabuke ogledaju se u gubitku hlorofila (osnovna zelena boja pokožice prelazi u žutu); obrazovanju antocijanina kod sorti sa dopunskom crvenom bojom pokožice; pretvaranju skroba u disaharide i monosaharide; biološkoj oksidaciji (disanju) skroba i drugih šećera i organskih kiselina u ugljen-dioksid i vodu; pretvaranju protopektina u pektine; smanjenju količine vitamina (naročito vitamina C) i stvaranju etilena i drugih isparljivih sastojaka. Te biohemijske promene praćene su fizičkim (omekšavanje ploda) i organoleptičkim promenama (poboljšanje ukusa).

Gubitak vode transpiracijom ne znači samo gubitak mase ploda već i pogoršanje izgleda i kvaliteta iloda jabuke.

Najčešća fiziološka oboljenja plodova jabuka su posmeđivanje pokožice (Scald), gorke pege (Bitter pit), jonatanove pege (Jonathan spot), brašnjavost (Mealy hreakdown) i staklavost (Water core).

Najopasnija gljivična oboljenja (mikoze) plodova jabuke su gorka trulež (prouzrokovači Gloeosporium rerennans i G. album), siva plesan (Botryotinia fuckeliana) i plava plesan (Penicillium expansum).

Uticaj sredine na plodove jabuke

Činioci sredine (u jabučnjaku i hladnjači) znatno utiču na kvalitet i trajnost plodova. Topla leta i lakša zemljišta ubrzavaju sazrevanje plodova jabuke. Dobro osunčani plodovi su kvalitetni i dugo se čuvaju. Fizička oštećenja plodova, kao i obilno i kasno đubrenje azotom i navodnjavanje pogoršavaju kvalitet plodova jabuke i skraćuju trajanje njihovog uspešnog čuvanja, dok brzo hlađenje plodova vodom utiče povoljno.

Temperatura, relativna vlažnost vazduha i sastav atmosfere (O2, SO2 i C2H4) u hladnjači bitno utiču na kvalitet i dužinu čuvanja plodova jabuke.

Dobra toplotna izolacija podova, zidova i vrata u hladnjači smanjuje gubitak energije pri hlađenju.

Plodovi jabuke obično se čuvaju u hladnjačama sa normalnom atmosferom (21,0% kiseonika i 0,03% ugljen-dioksida), ređe u hladnjačama sa kontrolisanom atmosferom (2 do 5% 02 i 2 do 5% S02), a vrlo retko u hladnjačama s malom (LO) i vrlo malom količinom kiseonika (ULO). Plodovi greni smita bolje se čuvaju u hladnjačama s normalnom atmosferom (NA), dok većini ostalih sorti jabuke više odgovaraju hladnjače s kontrolisanom atmosferom (CA).

Plodovi zimskih sorti jabuke iznose se iz hladnjače radi zadovoljavanja potražnje na tržištu. Krajnje je vreme da se plodovi iznesu iz hladnjače kad osnovna zelena boja pokožice počne da prelazi u žutu, kad plodovi počnu da omekšavaju i obolevaju.

Krupnoća, sastav, hranljiva i upotrebna vrednost plodova jabuke

Jabuka je cenjeno stono voće. Troši se preko cele godine. Plod jabuke odlikuje se bogatstvom vode (86%), skladnim odnosom šećera i kiselina, kao i manjim količinama masnih, azotnih, oporih, bojenih i isparljivih supstanci, vitamina, enzima i mineralnih supstanci.

Fizički i hemijski sastav plodova jabuke zavisi od sorte, podloge, ekoloških činilaca, primenjene agrotehnike, rodnosti i stepena zrelosti.

Masa ploda plemenitih sorti jabuke kreće se od 70 do 500 g, od čega jestivi deo čini oko 98%.

Specifična masa ploda kreće se od 0,78 kod jonatana do 0,91 kod londonskog pepinga.

U plodu jabuke nalazi se oko 14% suve materije.

Ugljeni hidrati (glicidi) važni su sastojci ploda jabuke. Mogu da se podele na proste (monosaharide) i složene (disaharide i polisaharide).

Najvažniji šećeri u plodu jabuke su monosaharidi fruktoza (3,8 do 7,8%) i glikoza (0,9 do 3,0%) i disaharid saharoze (1,4 do 4,0%) (P. D. Mišić i saradnici, 1970).

Polisaharid skrob nalazi se u zelenom plodu jabuke, a posle berbe obično samo u tragovima. Celuloza, hemiceluloza, pentozani i pektinske supstance su sastojci ćelijske membrane u plodu jabuke.

Organske kiseline (0,2 do 1,6%) značajni su sastojci ploda jabuke. Jabučna kiselina je najvažnija organska kiselina, a u plodu jabuke se nalaze i manje količine limunske, hina, šikiminske i hlorogenske kiseline. Odnos između količine šećera i slobodnih organskih kiselina određuje ukus ploda.

Masne supstance (lipidi) (0,3 do 0,4%) sastoje se od ulja, kutina i voskova. Nalaze se u semenkama i prevlakama na pokožici ploda jabuke.

Azotne supstance (0,2 do 0,6%) javljaju se u plodu jabuke u obliku slobodnih aminokiselina ili belančevina (proteina).

Tanini su najznačajnije opore supstance. Oni su zajedno sa šećerima i organskim kiselinama važan činilac ukusa ploda jabuke.

Hlorofili, korotinoidi i antocijanini su bojene supstance jabuke. Hlorofili i karotinoidi se rastvaraju u lipidima i uslovljavaju zelenu, žutozelenu i žutu osnovnu boju pokožice ploda jabuke. Antocijanini su rastvoreni u ćelijskom soku pokožice ploda i od njihovog prisustva zavisi crvena i crvenoljubičasta dopunska boja pokožice ploda.

Isparljive supstance iz ploda jabuke su etilen, acetaldehid, etil-alkohol, geranitol i amilestri mravlje, sirćetne, kapronske i kaprilne kiseline.

U plodu jabuke nalaze se male količine vitamina, a najvažniji među njima je vitamin S (2 do 50 mg %).

Enzimi (hidrolaze i oksidoreduktaze) igraju važnu ulogu u metabolizmu ploda jabuke i njegovoj preradi.

Mineralne supstance (0,2 do 0,7%) nalaze se u plodu jabuke u vidu soli. Skoro 60% mineralnih supstanci sačinjava kalijum (K), a za njim dolaze P, Mg, S, Ca i Na. Energetska vrednost ploda jabuke relativno je mala. 100 g ploda oslobađa 210 do 270 kJ.

Sveži plodovi jabuke su prirodna hrana kojoj se čovek prilagodio u toku svoje evolucije.

Sveži plodovi jabuke hrane i okrepljuju, a služe i kao lek. Vodom iz plodova, koja je visoke higijenske vrednosti, čovek može da ugasi žeđ. Šećeri fruktoza, glukoza i saharoza služe kao pogodan energetski izvor. Celuloza pojačava peristaltiku creva, a pektini doprinose zaštiti od arterioskleroze i infarkta. Tanini suzbijaju stomačne tegobe. Mineralne supstance igraju značajnu ulogu u opštem metabolizmu, a u zajednici s organskim kiselinama regulišu acidobaznu (pH) reakciju krvi. Kalijum i natrijum su bitni za bilans vode i normalne funkcije krvi i nervnog sistema. Plod jabuke je srazmerno bogat kalijumom, pa povoljno deluje na snižavanje krvnog pritiska. Plod jabuke, a posebno njen sok, vezuje i odstranjuje toksine iz ljudskog organizma. Plodovi kiselih sorti jabuke koriste se u ishrani i lečenju bolesnika od šećerne bolesti. Vitamini i enzimi igraju važnu dijetoprofilaktičku i dijetoterapeutsku ulogu.

Hranljiva, higijenska, dijetoprofilaktička, dijetoterapeutska i lekovita uloga svežih plodova jabuke posebno dolazi do izražaja u periodu od novembra do maja, kada se na tržištu oseća oskudica drugog voća.

Plod jabuke može da se koristi na razne načine u svežem stanju, smrznut i za različite oblike prerade.

Jabuka se prvenstveno upotrebljava u svežem stanju, kao stono voće. Njen plod može da se preradi u više od 20 različitih proizvoda. Osnovni proizvod prerade jabuke u našoj zemlji je koncentrat. Proizvodnja soka jabuke počiva na proizvodnji kaša i koncentrata. Jabučno sirće počinje delom da zamenjuje vinsko sirće u ishrani.

Posmatrano u celini, za preradu su pogodne sorte jabuke koje se odlikuju velikom količinom i harmoničnim odnosom šećera, organskih kiselina, tanina, aromatičnih supstanci, vitamina, enzima i mineralnih supstanci.

Tržišna vrednost svežeg ploda jabuke zavisi od njenog kvaliteta, a posebno izgleda, sastava i ukusa.

Napravi novu temu u “Literatura”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">