Reklama

Poljoprivreda, Vol. 12, No. 2

Datum izdavanja: Prosinac 2006.

ISSN: 1330-7142

UDK: 633.854.78 : 664.3

Tel. ++385 31 224 200

Fax. ++385 31 207 017

Izdavač: Zadružna Štampa, d.d., Jakićeva 1, 10000 ZAGREB

Tel/fax: + 00385 (01)2316-050, 2316-060, 2301-347

Email: ured@pfos.hr

Url: http://www.pfos.hr/poljoprivreda/

.

.

Prinos kukuruza (zea mays l.) na različitim varijantama obrade tla

Danijel Jug, Bojanb Stipešević, Irena Jug, Miro Stošić, Gordana Kopas

Reducirana obrada tla, kao i krajnji vid reduciranja zahvata obrade tla – no-tillage, svake godine ima sve veće značenje u obradi tla na našim prostorima. Međutim, to su još uvijek vrlo male površine. U cilju utvrđivanja optimalnoga sustava reducira¬ne obrade tla u uzgoju kukuruza, na černozemu u sjevernoj Baranji, provedena su trogodišnja istraživanja (od 1998./1999.-2000./2001.), na pet varijanata obrade tla. Najveći su prinosi redovito ostvarivani na varijanti konvencionalne obrade tla (CT), s trogodišnjim prosjekom od 9,29 t/ha, zatim na varijanti rahljenja s tanjuranjem (CH), s prinosom od 8,37 t/ha, slijedi varijanta višekratnog tanjuranja (DH, s prino¬som od 8,07 t/ha, zatim varijanta jednokratnog tanjuranja (PD) sa 6,99 t/ha, a najniži ostvareni prinosi bili su na varijanti no-tillage (NT), s trogodišnjim prosjekom od 5,94 t/ha. Najveća ekonomska dobit ostvarena je na CT varijanti (665,34 HRK/ha), slijede varijante CH (189.24 HRK/ha) i DH (77,20 HRK/ha), dok su na varijantama PD (-334,95 HRK/ha) i NT (-459,81 HRK/ha) zabilježeni gubici.

Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.

Prinos sjemena i ulja istraživanih hibrida suncokreta u ovisnosti o vremenskim prilikama

M. Pospišil, Ana Pospišil, Manda Antunović

U četverogodišnjim poljskim pokusima (od 2001.-2004.) u zapadnoj Slavoniji (Nova Gradiška) istraživan je utjecaj vremenskih prilika (godine) i hibrida suncokreta na prinos sjemena i ulja. U pokusu je istraživano pet hibrida suncokreta: PR63A90, Alzan, Aleksandra, Opera i Pixel. Dobiveni rezultati istraživanja pokazali su da na prinos sjemena i ulja značajan utjecaj imaju vremenske prilike (godina), hibrid i njihova interakcija. Najveći prinosi sjemena i ulja po hektaru ostvareni su u godini u kojoj je tijekom srpnja palo 65 mm, a tijekom kolovoza 48 mm oborina, a prosječna relativna vlaga zraka tijekom vegetacije bila je ispod 70%. Visoki sadržaj ulja u sjemenu ostvaren je u godini s dovoljno vlage u tlu tijekom faze sinteze ulja, višom srednjom dnevnom temperaturom (21,7oC) u fazi intenzivne sinteze ulja, a nižom (14,1oC) u fazi usporene sinteze ulja. Značajno najveći prinos sjemena (3901 kg/ha) i ulja (1688 kg/ha) ostvaren je u 2003. godini, dok je najveći sadržaj ulja (54,94% u s. t.) ostvaren u 2001. godini. Po prinosu sjemena i ulja po hektaru najrodniji hibridi bili su: PR63A90 i Aleksandra. Najveći sadržaj ulja u sjemenu (51,56% u s. t.) imao je hibrid Opera

Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.

Procjena agronomske vrijednosti domaće i strane germplazme soje u hrvatskoj

Aleksandra Sudarić, Marija Vratarić, I. Rajcan

Suradnja i razmjena oplemenjivačkog materijala između oplemenjivačkih programa u svijetu značajna je i nužna za povećanje genetske raznolikosti unošenjem jedinstvene strane germplazme u postojeću domaću germplazmu. Cilj ovog istraživanja bio je odrediti i usporediti agronomsku vrijednosti 15 kultivara soje priznatih Poljoprivrednom institutu Osijek (Hrvatska) (OS-kultivari) i 15 kultivara priznatih University of Guelph (Kanada) (CA-kultivari) u Hrvatskoj. Temeljem usporedbe, moguće je složiti roditeljske kombinacije za unošenje strane germpalzme iz CA-kultivara u domaće kultivare. Agronomska vrijednost određivana je u poljskim pokusima postavljenim na pokusnom polju Poljoprivrednog instituta Osijek u razdoblju od 2002. do 2005. Kvantitativna svojstva koja su mjerena i analizirana su: dužina vegetacije, komponente urod zrna, visina i stabilnost uroda zrna, adaptabilnost, otpornost na polijeganje te poljska tolerantnost na Peronospora manshurica. Rezultati su ukazali na povećane agronomske vrijednosti OS-kulitvara u usporedbi sa CA-kultivarima. Međutim, pri usporedbi uroda važno je naglasiti da su svi OS- kultivari, osim jednog, imali dužu vegetaciju od CA-kultivara. Između 15 ispitivanih CA-kultivara, 5 kultivara (OAC Millenium, OAC Champion, OAC Bayfield, OAC Auburn, OAC Wallace) identificirano je kao najpovoljnije roditeljske kombinacije u križanjima s OS-kultivarima. Rezultati ovog istraživanja omogućit će plansko uvođenje raznolikosti iz strane kanadske u domaću hrvatsku germplazmu soje, što dalje vodi razvoju novih segregacijskih populacija iz kojih će nove, genetski različitije, poboljšane linije soje biti priznate.

Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.

Utjecaj veličine i oblika vegetacijskog prostora na prinos uljnih buča (Cucurbita pepo L. var. oleifera)

Zvjezdana Augustinović, Tomislava Peremin-Volf, Marcela Andreata-Koren, Marijana Ivanek-Martinčić, Nada Dadaček

U poljskim pokusima tijekom dvije godine (2004. i 2005.) na pokušalištu Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima provedena su istraživanja s ciljem utvrđivanja utjecaja veličine i oblika vegetacijskog prostora na prinos uljnih buča (Cucurbita pepo L. var. oleifera). Razmaci sjetve bili su: 100×100, 140×70, 140×50, 80×80 i 140×30 cm. Pokus je postavljen po metodi latinskog kvadrata u pet ponavljanja a rezultati su obrađeni analizom varijance. Ispitivana je austrijska sorta golica Gleissdorf. Utvrđeni su sljedeći parametri: broj plodova po biljci, prosječna masa ploda, broj plodova po hektaru, prinos plodova po hektaru, prosječna masa sjemenki po plodu te prinos sjemena po hektaru.
Visoko signifikantno veći broj plodova po biljci u obje godine istraživanja utvrđen je kod većeg vegetacijskog prostora (100×100 cm – 1,43 plod/biljci u 2004.; 140×70 cm – 1,1 plod/biljci u 2005. godini).
Prosječna masa ploda je bila veća kod većeg vegetacijskog prostora (140×70 cm – 4239 g u 2004; 100×100 cm – 4183 g u 2005. godini), ali bez statističke značajnosti.
Iako nisu dobivene statistički značajne razlike između tretmana, u obje godine istraživanja najveći broj plodova po hektaru (16 167- 2004.; 13 917 – 2005. ) i prinos plodova po hektaru (60,1 t/ha – 2004; 54,2 t/ha – 2005.) ostvaren je u vegetacijskom prostoru 140×30 cm. Na istom vegetacijskom prostoru dobiveni prinos sjemena po hektaru bio je najveći u obje godine istraživanja (1397,2 kg/ha – 2004; 1167,6 kg/ha – 2005.) ali visoko signifikantno prema ostalim tretmanima samo u 2004. godini.

Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.

Produkcija biomase krmnog graška (pisum sativum l.) u zavisnosti od starosti sjemena i agroekoloških uvjeta uzgoja

Irena Rapčan, Gordana Bukvić, Sonja Grljušić, Tihana Teklić, M. Jurišić

U poljskome pokusu tijekom dvije godine na dvije lokacije istočne Hrvatske (Osijek i Vinkovci) istraživan je utjecaj vremenskih prilika i starosti sjemena na produkciju svježe i suhe biomase, poljsko nicanje te prinos i masu 1000 zrna krmnog graška. Za sjetvu je korišteno sjeme kultivara «Timo» starosti 9 i 21 mjesec. U ispitivanju utjecaja godine dobiveni su značajno veći (p=0,01) prosječni prinosi zelene mase (57,035 t/ha) i suhe tvari (9,796 t/ha) te masa 1000 zrna (129,7 g) u prvoj godini istraživanja. U prosjeku za godine na lokaciji Osijek značajno veće je bilo poljsko nicanje (87,0 %) i prinos zrna (2,173 t/ha) (p=0,01) te prinos zelene mase (55,728 t/ha) i masa 1000 zrna (130,1 g) (p=0,05). U istraživanju utjecaja starosti sjemena i lokacije tijekom 2005. godine na lokaciji Vinkovci sjeme staro 21 mjesec imalo je veći prosječni prinos zelene mase (64,376 t/ha), suhe tvari (10,934 t/ha) i masu 1000 zrna (134 g) (p=0,01), dok je poljsko nicanje toga sjemena bilo značajno manje (76,4%).

Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.

Dinamika i intenzitet razvoja bolesti na jabuci tijekom skladištenja

D. Ivić, B. Cvjetković, T. Miličević

Bolesti plodova jabuke koje se razvijaju u skladištu u najvećem broju slučajeva uzrokovane su gljivama. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi gubitke uslijed pojave skladišnih bolesti i vrste gljiva uzročnika skladišnih bolesti na kultivaru Idared tijekom tri mjeseca skladištenja, kao i usporediti razvoj gljiva na inokuliranim plodovima u laboratorijskim uvjetima. U bolesne plodove ubrajali su se oni s vidljivim simptomima truleži. Ukupni gubici u razdoblju od tri mjeseca skladištenja iznosili su 1,9%. Postotak bolesnih plodova povećavao se od trenutka berbe do kraja skladištenja. Najčešći uzročnik truleži u svim rokovima očitanja bila je Monilia fructigena. U značajnom postotku javljale su se Penicillium vrste i Botrytis cinerea. Na plodovima jabuke inokuliranima gljivama izoliranim s oboljelih plodova svi su gljivični izolati uzrokovali trulež veće ili manje površine nakon 28 dana inkubacije, pri 22°C. Na plodovima inokuliranim istim izolatima i stavljenim u inkubaciju pri 4°C razvoj truleži tekao je sporije. Pri 22°C najbrže su se razvijali izolati vrste Monilia fructigena, dok su se pri 4°C najbrže razvijali izolati vrste Botrytis cinerea

Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.

Rezervne bjelančevine pšenice analizirane rp-hplc METODOM

Daniela Horvat, G. Drezner, Gordana Šimić, K. Dvojković

Rezervne bjelančevine zrna pšenice u značajnoj mjeri utječu na funkcionalna svojstva brašna. Cilj istraživanja bio je kvalitativno i kvantitativno analizirati rezervne bjelančevine pšenice primjenom visokotlačne tekućinske kromatografije obrnutih faza (RP-HPLC). U radu je ispitano 13 kultivara ozimih pšenica uzgojenih na Poljoprivrednom institutu Osijek. Albumini i globulini su, s prosječnom vrijednošću od 19,03%, najmanje zastupljeni u ukupnim bjelančevinama zrna ispitivanih kultivara pšenice. Analizom kromatograma albumina i globulina, utvrđeno je da se profili ispitivanih kultivara razlikuju po broju podjedinica (19-22), s konstantnim vremenom zadržavanja od 7 do 15 min. Unutar glijadinske skupine bjelančevina, dominirali su hidrofobni - (8-10 podjedinica) i - glijadini (6-9 podjedinica), dok se broj podjedinica hidrofilnih 5- kretao od 1 do 3, a 1,2- od 3 do 6. Prema dobivenim rezultatima, - i - glijadini su dominantne komponente glijadinske skupine u odnosu na minorne 5- i 1,2- glijadine. Unutar gluteninske skupine bjelančevina, LMW podjedinice prisutne su s najvećim brojem podjedinica (16-19), dok se broj podjedinica HMW glutenina kretao od 4 do 6, što znači da su LMW podjedinice dominirale unutar gluteninske skupine. Prosječan udio glutena iznosio je 80,97 %. Glijadini su, s prosječnom vrijednošću od 44,20%, u ukupnim bjelančevinama zrna dominantnija skupina u glutena, u odnosu na glutenine čiji je prosječni udio iznosio 36,77 %.

Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.

Proizvodnost nesilica i kvaliteta kokošjih jaja iz slobodnog i kaveznog sustava držanja

Đ. Senčić, Danijela Butko

Istraživanje je provedeno s dvije skupine kokoši hibrida Lohmann Brown. Proizvodnja jaja trajala je 52 tjedna. Kontrolna skupina kokoši držana je na konvencionalan način, tj. u kavezima, a pokusna skupina kokoši držana je slobodno (free range).
Kokoši iz slobodnog, u odnosu na one iz kaveznog sustava držanja, nesle su manji broj jaja (266:295), više su dnevno konzumirale hrane (129 g : 115 g), trošile su više hrane za kg jajčane mase (2,83 kg : 2,35 kg), imale su veću smrtnost (6,80 % : 5,50 %) i manju tjelesnu masu na kraju proizvodnje (1,95 kg : 2,10 kg). Jaja kokoši iz slobodnog, u odnosu na ona iz kaveznog sustava držanja, bila su značajno (P < 0,01) veće mase (62,40 g : 60,50 g), imala su deblju ljusku (0,36 mm : 0,34 mm) i intenzivniju boju žumanjka (12,00 : 10,00 Roche). S obzirom na ostale analizirane pokazatelje kvalitete jaja (indeks žumanjka, indeks bjelanjka, pH žumanjka, pH bjelanjka, Haugh jedinice i ukupni kolesterol), nisu utvrđene značajne razlike (P > 0,05) između slobodnog i kaveznog sustava držanja kokoši.
S obzirom na nešto nižu proizvodnost i veću smrtnost kokoši, veći utrošak hrane za kg jajčane mase, ali i bolju kvalitetu jaja , rentabilnost proizvodnje jaja u slobodnom sustavu zavisit će, u najvećoj mjeri, o tržišnom vrednovanju proizvodnje.

Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.

Proizvodnja i kemijski sastav kozjega mlijeka u ovisnosti o redoslijedu i stadiju laktacije

Josipa Pavliček, Z. Antunović, Đ. Senčić, Marcela Šperanda

Istraživanje je provedeno s 45 koza francuske alpine pasmine u prvoj, drugoj i trećoj laktaciji. Koze su držane u stajsko-pašnom sustavu. Kontrole mliječnosti provođene su nakon odbića jaradi (30. dan laktacije) tijekom 6 mjeseci, u pravilnim vremenskim razmacima od mjesec dana. Koze su u prvoj laktaciji proizvele vrlo značajno (P<0,01) manje mlijeka (288,26 kg) od koza u drugoj (381,58 kg) i trećoj (382,96 kg) laktaciji. Tijekom prve kontrole prve laktacije, utvrđen je statistički značajno (P<0,01) veći sadržaj mliječne masti u odnosu na ostale kontrole. Najveću količinu mliječne masti i bjelančevina imale su koze iz prve laktacije, ali bez statistički značajnih razlika (P>0,05). Utvrđen je statistički značajno (P<0,05) niži broj SS u prvoj laktaciji nego li u drugoj i trećoj laktaciji te značajno niži u drugoj u odnosu na treću laktaciju. Prosječan broj SS/ml bio je najmanji u prvoj kontroli, dok je u idućim kontrolama ta vrijednost znatno porasla. Rezultati istraživanja pokazuju da redoslijed i stadij laktacije imaju značajan utjecaj (P<0,01) na količinu mlijeka, kao i djelomično na kemijski sastav mlijeka.

Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.

Tržište mesa divljači u istočnoj hrvatskoj

Z. Tolušić, T. Florijančić, I. Kralik, M. Sesar, M. Tolušić

Meso divljači se u Republici Hrvatskoj konzumira u znatno manjim količinama od mesa domaćih životinja. Potrošnja mesa divljači iznosi svega 0,55 kg po članu domaćinstva godišnje. Potrošači preferiraju cijenom povoljnije meso domaćih životinja, bez obzira na pojedine nutricionističke prednosti mesa divljači. Istraživanje tržišta mesa divljači i preferencije potrošača provedeni su na 101 ispitaniku među stanovništvom Slavonije i Baranje. Većina anketiranih stanovnika konzumirala je meso divljači (92%) i misli da je ono kvalitetnije od mesa domaćih životinja (66%). Značajan broj anketiranih smatra da je meso divljači ekološki zdrava hrana i da je zdravije ukoliko se divljač odstrijeli u prirodi, nego da je podrijetlom sa specijaliziranih farmi (90%). Bez obzira na kvalitetu, tek 22% ispitanika kupuje meso divljači, a 51% anketiranih smatra da je ono preskupo. To je i glavni razlog što je meso divljači na stolu potrošača tek jednom mjesečno (51%). S obzirom na mjesečna primanja članova, 58% anketiranih u mogućnosti je konzumirati meso divljači samo jednom mjesečno, a najradije bi izabrali meso srneće divljači (55%) i zeca (25%). Na temelju provedene ankete, tržište mesa divljači moguće je poboljšati sniženjem cijena, što smatra 56% ispitanika, dok 27% misli da bi se ono poboljšalo otvaranjem specijaliziranih prodavaonica, a tek 17% ispitanika izjasnilo se za jaču marketinšku aktivnost.

Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.

Obrazovanje poljoprivrednika kroz specijalističke seminare

Kristina Svržnjak, D. Kamenjak, Sandra Kantar

Prema Nacionalnome programu za poljoprivredu i seoska područja (2003.), istaknuto je kako će neodgovarajuća obrazovna struktura seoskog stanovništva znatno otežati društveno–gospodarski razvoj seoskih područja i uzrokovati daljnje zaostajanje seoskog nad gradskim stanovništvom. Također je istaknuto kako je razmjerno mala ponuda programa za stručno obrazovanje i usavršavanje namijenjena specifičnim potrebama obrazovanja odraslog seoskog, posebice poljoprivrednog, stanovništva. Stoga su izražene potrebe za poboljšanjem obrazovne strukture poljoprivrednog i seoskog stanovništva, naročito kroz sustav trajnog stručnog obrazovanja i usavršavanje za potrebe obiteljske poljoprivrede i seoskog stanovništva, kao što su specijalistički seminari za poljoprivrednike koji se na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima provode od kraja 2004. godine. Takav oblik obrazovanja do sada je završilo 298 polaznika, organiziranih u 9 poljoprivrednih udruga, a za ovaj rad analiziraju se spolna, dobna i obrazovna struktura polaznika te prosječan broj godina bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom 213 polaznika, organiziranih u 6 poljoprivrednih udruga, koji su seminare završili tijekom 2004. i 2005. godine. Analizirani podaci dobiveni su iz anketnog upitnika, iz kojeg proizlazi i sažeti prikaz najčešćih komentara i sugestija, kao najvažnijih smjernica za daljnju organizaciju takvog oblika obrazovanja.

Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.

Utjecaj navodnjavanja i gnojidbe dušikom na urod i komponente uroda kukuruza

Hrvoje Plavšić

Sve češći klimatski ekstremi stavljaju u prvi plan potrebu korištenja navodnjavanja. Ovo istraživanje pokušava odgovoriti koliko vode i kada dodati, uz primjenu odgovarajuće količine dušika, za postizanje visokih i kvalitetnih uroda. Tijekom 2000. i 2002. godine postavljen je poljski pokus po split-plot metodi na pokušalištu Poljoprivrednog instituta Osijek. Glavni čimbenik (A) je bilo održavanje sadržaja vode u tlu u 3 stepenice (A1 80-100 % PVK; A2 65-100 % PVK; A3 kontrola), a podčimbenik (B) gnojidba dušikom u 3 stepenice (B1 100 kg N/ha; B2 150 kg N/ha i B3 200 kg N/ha). Određena su fizikalna i kemijskih svojstava tla i vode za navodnjavanje. U vegetaciji je praćen sadržaj vode u tlu te se pristupalo navodnjavanju kada se sadržaj vode spustio na donju vrijednost A1 ili A2 varijante. Navodnjavalo se samohodnim vučenim rasprskivačem (tifon) s vodom koja nije imala ograničenja. Dušik je dodan u osnovnoj obradi, prije sjetve i kroz prihranu. Tijekom istraživanja praćeni su klimatski pokazatelji, stanje usjeva te visina biljke do klipa i metlice. Na kraju vegetacije određene su komponente uroda s 10 klipova (dužina klipa, broj redova zrna, broj zrna na klipu, masa zrna s klipa, hektolitarska masa, masa 1000 zrna, suha tvar, randman te sadržaj dušika u zrnu kukuruza). Nakon žetve uzeti su uzorci zrna u cilju određivanja sadržaja dušika pojedinoj varijanti navodnjavanja i gnojidbe. Urod kukuruza je bio pod značajnim utjecajem godine (2002. godini veći za 1,49 t/ha prema 2000.). Signifikantno veći urodi bili su na varijantama najviše razine navodnjavanja. Varijanta B3 dala je signifikantno veći urod samo u 2002. godini. Signifikantan do vrlo signifikantan utjecaj navodnjavanja utvrđen je kod visine do klipa i vrha metlice, mase zrna na klipu i mase 1000 zrna, a hektolitrska masa u 2000.godini. U 2000. godini signifikantan utjecaj B3 utvrđen je kod svojstva broja redova zrna na klipu, a u 2002. godini kod svojstava dužine klipa i mase zrna na klipu. Svaka viša varijanta gnojidbe dušikom rezultirala je signifikantno većim sadržajem dušika u tlu, ali tek u 2002. godini

Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.

Napravi novu temu u “Literatura”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">