Razlike u proizvodnji definitivno nema nego se radi o dvjema kategorijama maslinovog ulja prema propisu međunarodne organizacije za maslinova ulja(COOI). Prema navedenom propisu a i prema direktivi EU utvrđena je kategorizacija maslinovih ulja te se nakon prešanja analitičkim putem utvrđuju parametri temeljem kojih se onda ulje svrstava u određenu kategoriju(slobodne masne kiseline, spektrofotometrijski parametri , senzorska svojstva).U kategoriji ekstra djevičanskih ulja čak postoje potkategorije prema senzorici: gorčina- voćnost- pikantnost-( strong, mild, balanced)Više o tome pogledajte na http://www.internationaloliveoil.org ili na http://www.7maslina.net
pozdrav

Poštovanje. Možda da vidite malo i ovaj Halal standard. On je usklađen sa HACCP-om. Ako ga nemate mogu vam poslat elektronsku formu načina njegove primjene u mesnoj industriji.

Pozdravljam

etko, šaljite materijale i na moju adresu.
dobro će doći.ja sam u mesnoj industriji.zahvaljujem…..
sdelonga@net.hr

čestitam , samo naprijed.
strukovna udruženja mogu samo doprinijeti širenju znanja i zato pozdravljam vašu inicijativu.
Prijedlog, počnite od kantona o onda animirajte i ostale . Nadam se da interesa ima i da će vaša inicijativa zaživjeti.

samo naprijed…

2. Priručnik za industrijsku preradu voća i povrća, Niketić-Aleksić G.,
Poljoprivredni fakultet Beograd 1989,

mislim da ovo imam, moram provjeriti. ako nađem javim se.
pozdrav

u Hrvatskoj se pravilnik opet mijenjao – sad uz zahtjeve kakvoće i reguliranje stavljnja na tržište maslinovih ulja obuhvaća i metode ispitivanja – i to jako detaljno – ima samo 129 stranica…..

Hvala puno na informaciji.

Dajte kolege,
Imam informaciju o Pravilniku u Srbiji i Crnoj Gori.
Još mi nedostaju podaci za Pravilnik u BiH i Makedoniji.
Je li u BiH važeći ovaj ( Sl. list SFRJ br. 51 /1991 )?

Hvala svima koji su mi do sad odgovorili , a unaprijed hvala i onima koji će odgovoriti na ovu poruku

Molim pomoć ,

kako mogu doći do teksta važećih pravilnika o maslinovom ulju na području
BiH, Srbija; Crna Gora i Makedonija.

Ako netko ima ili zna neka uputi Link ili nešto slično.
Zahvaljujem ….

Pozdrav svima!

fe – glukonat se koristi u fazi prerade maslina kod proizvodnje Crnih maslina( ripe olives – potamnjene zelene masline, nefermentirane). Umjesto Fe glukonata može se koristiti Fe laktat.Masline se u fazi prerade nkon odgorčavanja i neutralizacije tretiraju otopinom soli Fe glukonata ili laktata. ( koncentracija 100ppm – u trajanju 10 – 24 sata)

Od literaure sam imala nešto na talijanskom a možeš potražiti na net- u ( Processing technology in olive oil and table olive)

Pozdrav!

E- 579 kod crnih maslina služi kao stabilizator boje. Umjesto E- 579 može se koristiti i željezni laktat. Naveden sredstva se koriste u fazama primarne prerade ( pocrnjivanja i oksidacije).
pozdrav

milk,
o HACCP – u imam CD ( materijali sa seminara – Quality Management Series HCCP Course Material Trainee`s version 1.0 ) , meni su ovi materijali itekako dobro došli. Verzija je na Hrvatskom i engleskom jeziku.

Pozdrav!

u posljednje vrijeme sam intenzivnije radila na ovoj problematici:
– najmanji problem je čini se osušiti šljivu.Tehnologija sušenja je prilično napredovala pa su danas sušare automatizirane i mogu se programirati režimi za sušenje različitih kultura.
– prijem, skladištenje i priprema za sušenje su jedan zahtjevniji korak- uključujući i transport.
transport – u kakvim uvjetima(hlađeno ili ne), u kakvoj ambalaži transportirati- moja pretpostavka- plastične plitke gajbe, hlađeno – poželjno, za dulje relacije obavezno.
priprema – pranje , probiranje ( uklanjanje peteljki – ručno)i blanširanje( vodom ili parom)- može biti uključeno tretiranje otopinom natrijeve lužine sa ciljem uklanjanja voštane ovojnice ploda( kutikula)
postavljanje na površine za sušenje – ručno
I kad smo osušili – što dalje-
e sad sam u nedoumici- svi izvori – domaći i strani – ovdje spominju korak – kondicioniranje ili odležavanje – koji ima za cilj izjednačavanje vlage između unutrašnjosti i površine ploda. To se po nekima odvija na način da se osušena šljiva drži u posudama ispunjenim do 2/3 volumena( ne spominje se oblik) 3 – 10 dana.Praktično – u jednoj sušari sam vidjela kondicioniranje u rasutom sloju debljine do 50 cm na čistom i glatkom drvenom podu gdje se šljiva svaki dan lopatama protresa i prebacuje miješajući se na taj način. Tako obrađena šljiva dobiva glatku i sjajnu površinu koja izgleda kao polirana.
Da se razumijemo ovaj način možda nije loš za sušnice malih kapaciteta koje imaju na raspolaganju dovoljno prostora. Za veće kapacitete ne mogu zamisliti kondicioniranje na ovaj način.
Nakon kondicioniranja šljiva sa sadržajem vlage do 25% se može pakirati pod oznakom original ili dalje doraditi.
Dorada suhe šljive obuhvaća kalibriranje, pranje, rehidraciju do 35% vlage( pasterizaciju)te moguće oodvajanje koštice koje nije nužno .
U ovom dijelu se događaju zanimljive stvari koje igraju veliku ulogu u trajnosti proizvoda: Etiviranje – obrada plodova vodenom parom ili pasterizacija – uranjanjem plodova u vodu temp. >90 °C , tretiranje konzervansom( Kalijev sorbat)
Ono što sam vidjela na tržištu kao proizvod se pojavljuje sušena šljiva sa sadržajem vlage do 35%, sa košticom ili bez – sa rokom trajnosti 12 – 18 mjeseci( sa konzervansom)
U cijeloj priči najinteresantnije mi se čini riješiti enigmu na koji način zaštititi proizvod od djelovanja insekata i to u cijelom postupku do pakiranja( u literaturi se spominju pripravci na bazi metil bromida – čini mi se da je zabranjen u nekim zemljama – nisam sigurna)
Kad pomislim na šljive – sjetim se djetinjstva i onih malih dosadnih mušica koje su u rojevima prisutne ispod stabala u vrijeme kad plodovi dozrijevaju i sami padaju na tlo.
Eto toliko o mojim saznanjima i dilemama.
Na stranu sušenje, idemo napraviti dobar pekmez.
Pozdrav!

Pozdrav svima – evo me opet tek toliko da vidim što je novo.

Knjigu o šljivama nisam našla a moram priznati da nisam ni bila aktivna u traženju. u svakom slučaju Hvala.

Najljepša hvala na odgovorima.

Pomozite molim – kako doći do spomenute knjige

Pozdrav!

[Autor]

Članci