Dok poljoprivrednicima novac treba k’o ozeblom sunce, Ministarstvo poljoprivrede iz neznanja i lenjosti propustilo je da im obezbedi minimum 50 miliona evra godišnje iz evropskih fondova, saznaje Novi magazin.
Srbija je ostala bez novca za finansiranje poljoprivrede iz fondova Evropske unije jer država nije uspostavila sistem za korišćenje tih sredstava. Iako su političari godinama kao jednu od glavnih prednosti evropske integracije isticali upravo mogućnost da srpski poljoprivrednici dobiju direktnu finansijsku pomoć, u momentu kada je taj novac bio „na izvol’te“ država je zakazala.

Da bi dobila novac za poljoprivredu, EU od Srbije nije tražila da prizna Kosovo, da reši sve zaostale sudske procese ili preispita sve sporne privatizacije. Zatraženo je samo da se obave neophodne procedure kako bi Srbija dobila akreditaciju za Agenciju za plaćanje koja bi upravljala novcem za poljoprivredu. Međutim, ovaj zadatak nije urađen.

Bivši ministar poljoprivrede, danas konsultant Goran Živkov kaže za Novi magazin da je jasno da u Srbiji političari još nisu shvatili da EU nije “novac u džaku”, nego su to procedure, pravila, rad i red.

“Kad ne postoji svest o tome, kako očekivati da postoji znanje o tome šta treba uraditi, da se u taj proces mora uložiti i novac i trud. Hrvati, koji su 2006. bili u goroj poziciji nego mi sada, akreditaciju su dobili za godinu dana i četiri meseca od dana kada su postali kandidati”, rekao je Živkov.

Novac Srbija dobija iz fonda koji nosi naziv Instrument za pretpristupnu pomoć koji se sastoji iz pet komponenata. Do sada su nam bile dostupne dve komponente – prvo, za podršku tranziciji i izgradnji institucija i, drugo, za prekograničnu saradnju. Preostale tri komponente trebalo je da se otvore kada Srbija dobije status kandidata za članstvo. Taj status nam je odobren u martu 2012, a vlast je isticala da je upravo jedan od najznačajnijih elemenata kandidature to što će Srbija za neke važne oblasti dobiti novac iz fondova EU.

Osim kandidature, Srbija je za zadatak imala da uspostavi sistem kojim bi upravljala novim sredstvima dobijenim iz tri preostale komponente IPA: regionalni razvoj, razvoj ljudskih resursa i ruralni razvoj, odnosno poljoprivreda. U okviru programa IPA za 2013. godinu bilo je predviđeno da se za poljoprivredu u okviru pete komponente, odnosno takozvanog IPARD-a, izdvoji 10 miliona evra. Kako je naveo naš izvor blizak Vladi koji je insistirao na anonimnosti, kasnije je taj iznos smanjen na tri miliona evra usled rizika da se sredstva ne utroše, jer osnovni uslovi za korišćenje sredstava nisu na vreme bili ispunjeni.

„Na kraju, kada je postalo izvesno da uslovi neće biti ispunjeni, doneta je odluka da se i tri miliona evra preusmeri na druge namene“, rekao je naš izvor. Prema njegovim rečima, akreditacija za IPARD odlagana je nekoliko puta i pomerena je za 2014. godinu, uz neizvesnost da će je Srbija i tada dobiti.

Kapaciteti poljoprivrede potcenjeni

Mnoge zemlje su na pragu članstva u EU obilato trošile sredstva koje su im bila na raspolaganju. Slabijim ekonomskim igračima, poput Hrvatske, Slovačke, Poljske i drugih, od izuzetnog su značaja bili upravo evropski novci namenjeni poljoprivredi. Koliko je Srbija izgubila možda bi najbolje mogao da ilustruje primer iz Poljske.

Naime, jedan poljoprivrednik u toj državi je pre oko 10 godina odlučio da osavremeni svoju farmu. Rešio je da u mehanizaciju i proizvodnju za tri godine uloži blizu 200.000 evra. Najpre je 2005. investirao 72.000 evra u mehanizaciju, od kojih je 40.000 bio njegov novac, a 32.000 kredit od banke. Uz podršku lokalnih agencija, koje su upoznate sa procedurama za dobijanje novca iz evropskih fondova, konkurisao je za sredstva iz evropskih fondova. EU mu je odobrila projekat i vratila sav novac koji je uložio u proizvodnju, odnosno u kupovinu muzilica, pojilica, traktora, plugova, utovarivača…

Goran Živkov kaže da ukoliko se uzme prosečna veličina projekta u drugim zemljama, u Srbiji bi suma od 10 miliona evra bila podeljena na 30 do 70 korisnika. Za Živkova je, međutim, posebno začuđujuće to što je Srbija tražila samo 10 miliona evra godišnje, jer domaća poljoprivreda ima kapaciteta da potroši više. Prema rečima našeg sagovornika time su kapaciteti poljoprivrednika Srbije zapravo vrlo potcenjeni i tako malo novca je zatraženojer u Ministarstvu poljoprivrede ne poznaju situaciju u poljoprivredi.

“Drugi razlog je verovatno u tome što su znali da ništa neće uraditi pa su unapred smanjivali štetu. Tako se prvo tražilo 10 miliona, pa zatim tri, a sada je doneta odluka da se ne traži ništa u budžetskom ciklusu 2007-2013, u kojem sredstva mogu da se koriste do 2016. godine”, objasnio je Živkov.

Prema njegovim rečima Srbija bi iz Evropske unije u najgorem slučaju za poljoprivredu trebalo da dobija 54 miliona evra godišnje, a u najboljem 63 miliona. “Hrvatska je dobila 25,8 miliona evra sa oko dva i po puta manjom poljoprivredom, Makedonija 12,2 miliona, a Poljska 236,5 miliona evra. Srbija je na veliko zaprepašćenje čak i Evropske komisije rešila da njoj treba samo 10 milionagodišnje”, rekao je Živkov i ukazao da je na kraju država dozvolila da i bez tog novca ostane. Sve u svemu, dakle, srpska poljoprivreda je za dve godine ostala bez 100 miliona evra.

U EU inače postoji šestogodišnji budžetski ciklus, a naredni pokriva period od 2014. do 2020. godine. To znači da je akreditacija za IPARD pomerena za naredni budžetski ciklus. Proces akreditacije bi mogao da usledi tek 2015. ili 2016. godine, što znači da poljoprivrednici neće videti ni cvonjka iz EU pre 2016. ili čak 2017. godine.

“Pomeranjem akreditacije ugroženo je i razvijanje institucija koje će upravljati stotinama miliona evra namenjenim poljoprivredi i ruralnom razvoju nakon pristupanja Srbije Uniji, te se postavlja pitanje da li ćemo uopšte biti spremni da sva ta sredstva utrošimo kada postanemo članica EU”, istakao je naš izvor blizak vladi.

Ispašće da je EU prazna priča

Ovaj propust Ministarstva poljoprivrede i države uopšte će se, prema mišljenju Živkova, odraziti i na konkurentnost srpske poljoprivrede i na odnos građana prema EU.

“Sve više će biti onih koji će zaista misliti da je priča o EU prazna priča. Pošto je IPARD prvenstveno namenjen unapređenju konkurentnosti poljoprivrednika i prerađivačke industrije, biće manje investicija, manje ćemo biti konkurentni i samim tim neće biti poljoprivrede. Srbija će gubiti korak sa konkurentima, što znači povećanje uvoza i smanjenje izvoza”, objasnio je Živkov.

Autor: Mirjana Pantić
Izvor: Novi magazin

Napravi novu temu u “Aktuelnosti”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">