Mljekarstvo, Vol. 57 No. 4
Datum izdavanja: Prosinac 2007.
ISSN: 0026-704X
e-ISSN: 1846-4025
UDK: 637.1
CODEN: MLJEAU
Kontakt: HRVATSKA MLJEKARSKA UDRUGA
Ilica 31/III, 10000 ZAGREB
Tel: ++385 (0)1 48 33 349, (0)1 48 31 265
Fax: ++385 (0)1 48 75 848
Email: hmu@hmu.hr
Web adresa: http://www.hmu.hr
.
.
Mikroorganizmi – uzročnici kvarenja mlijeka i mliječnih proizvoda
Dubravka Samaržija, Marijana Podoreški, Sanja Sikora, Andrea Skelin, Tomislav Pogačić
Mikroorganizmi – uzročnici kvarenja svojim prisustvom u mlijeku i mliječnim proizvodima mijenjaju njihova primarna svojstva i osobine. Nastale promjene, koje se događaju prije i nakon tehnološke obrade, uvjetovane su brojem i vrstom mikrobnih uzročnika. Najčešće se te promjene odnose na samo jednu pogrešku okusa, mirisa, arome ili konzistencije mliječnog proizvoda. Međutim, u slučajevima većih mikrobnih kontaminacija, sve te pogreške mogu se dogoditi istovremeno. Osim toga, svaka i najmanja promjena, uvjetovana prisutnošću mikrobnih uzročnika kvarenja, umanjuje prehrambenu vrijednost proizvoda. Usprkos značenju koje ima za ukupnu kvalitetu, kontrola mikroorganizama uzročnika kvarenja za mljekarsku industriju nije obvezna, te ih u proizvodima kontrolira zanemariv broj proizvođača. U radu je opisan neželjeni učinak mikroorganizama uzročnika kvarenja na kvalitetu sirovog, pasteriziranog i steriliziranog mlijeka, fermentiranih mlijeka, vrhnja, maslaca i sira s namjerom da se potakne važnost i značenje njihove kontrole u mljekarskoj industriji.
Hrcak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Kakvoća i otkup mlijeka u Sloveniji
Marjan Janžeković, Maksimiljan Brus, Lidija Mužerlin
Proizvodnja mlijeka predstavlja mogućnost stjecanja mjesečnog dohotka i time osigurava socijalnu sigurnost mnogim seoskim gospodarstvima. U Sloveniji su na snazi europski propisi o kakvoći otkupljenog mlijeka i odnose se na higijensku kakvoću mlijeka te broj somatskih stanica. Otkupna cijena mlijeka ovisi i o postotku proteina i masnoće. Cilj rada bio je ustanoviti odgovara li kakvoća otkupljenog mlijeka aktualnim propisima u Sloveniji (SLO). Istraživana je kvaliteta otkupljenog mlijeka na području Kmetijske zadruge Šentjur (KZŠ) i cjelokupnom području Slovenije (SLO). Analizirani su bakteriološki podaci u pojedinim razredima kakvoće, podaci o ukupnom broju somatskih stanica te podaci o udjelu masti i proteina. U statističku obradu podataka uključeno je 36 mjesečnih obračuna. Utvrđeno je, da se otkupljeno mlijeko istraživanih područja ne razlikuje u bitnim elementima kakvoće.
Hrcak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Simbiozna učinkovitost selekcioniranih autohtonih sojeva Bradyrhizobium japonicum
Branka Komesarović, Sulejman Redžepović, Mihaela Blažinkov, Aleksandra Sudarić, Darko Uher, Sanja Sikora
Simbiozna fiksacija dušika ima jedinstvenu ulogu u održivoj poljoprivredi, jer iskorištavanje ovoga prirodnog procesa omogućuje značajnu redukciju mineralne gnojidbe dušikom. Pri tome, selekcija visoko učinkovitih sojeva simbioznih fiksatora dušika je od presudne važnosti za uspjeh predsjetvene bakterizacije leguminoza, zbog toga što se sojevi kvržičnih bakterija značajno razlikuju po svojoj učinkoviotsti, kompetitivnosti i kompatibilnosti. Cilj ovih istraživanja je provjera simbioznih karakteristika autohtonih i referentnih sojeva Bradyrhizobium japonicum i Bradyrhizobium elkanii te njihove kompatibilnosti sa različitim sortama soje u agroekološkim uvjetima istočne Slavonije. Tijekom dvogodišnjih istraživanja postavljeni su dvofaktorijelni poljski pokusi po metodi slučajnog bloknog rasporeda u pet repeticija. Dobiveni rezultati ukazuju da su svi korišteni sojevi B. japonicum pozitivno djelovali na sva promatrana svojstva, a posebno na prinos, kao najvažniji parametar u uzgoju soje. Najveća masa suhe tvari kvržica utvrđena je uz primjenu autohtonog soja B. japonicum S69 koji je izoliran iz sličnih agroekoloških uvjeta. U pokusu korišten soj B. elkanii S 76T, iako po broju kvržica najbolji, uvjetovao je pojavu kloroze lista u vrijeme pune cvatnje. Utvrđene su značajne razlike u nodulaciji u odnosu na korištene sorte soje Ika i Nada. Značajan nedostatak oborina u 2002. godini odrazio se na sva istraživana svojstva, u odnosu na 2001. godinu. Najveći sadržaj ukupnog dušika u nadzemnom dijelu biljke, kao i najviši prinosi zrna soje, ostvareni su uz primjenu autohtonih sojeva B. japonicum S69 i S75. Dobiveni rezultati ukazuju da se navedeni autohtoni sojevi odlikuju najvećom simbioznom učinkovitošću i da bi mogli poslužiti za proizvodnju cjepiva za predsjetvenu bakterizaciju soje na ovom području.
Hrcak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Utjecaj dodatka kukuruzne silaže travnoj silaži različitih rokova košnje na probavljivost suhe tvari, organske tvari i probavljivost organske tvari u suhoj tvari obroka
Mladen Knežević, Marina Vranić, Krešimir Bošnjak, Josip Leto, Hrvoje Kutnjak, Damir Turčin
Cilj istraživanja bio je utvrditi probavljivost suhe tvari (ST), organske tvari (OT) i probavljivost OT u ST (D-vrijednost) travne silaže prvog otkosa različitih rokova košnje u interakciji s kukuruznom silažom (33 % i 67 % izraženo u ST). Travna silaža je spremljena u tri različite faze razvoja klupčaste oštrice (Dactylis glomerata L.) kao dominantne trave u tratini prilikom košnje (vlatanje, metličanje, cvatnja). Ispitivano je 10 hranidbenih tretmana korištenjem 10 kastriranih ovnova Charolais pasmine u nepotpunom changeover planu. Sadržaj ST travne silaže I., II. i III. roka košnje je iznosio 396, 408 i 463 g kg-1 svježeg uzorka respektivno, a sadržaj sirovih proteina (SP) 119,6, 98,0 i 93,0 g kg-1 ST respektivno. Sadržaj ST i škroba kukuruzne silaže je iznosio 264 g kg-1 svježeg uzorka i 211 g kg-1 ST respektivno. Utvrđeno je da dodatak kukuruzne silaže travnoj silaži I. roka košnje (33 % vs. 67 %) ne utječe na probavljivost ST, OT niti na D-vrijednost obroka. Dodatak 67 % kukuruzne silaže travnoj silaži II. roka košnje je povećao probavljviost ST obroka (P<0,05). Dodatak kukuruzne silaže travnoj silaži III. roka košnje (33 % vs. 67 %) je povećao probavljivost ST (P<0,05) i D-vrijednost obroka (P<0,05), a dodatak 67 % kukuruzne silaže je povećao probavljivost OT obroka (P<0,05) u odnosu na hranidbeni tretman samo travnom silažom III. roka košnje. Zaključeno je, da je travnoj silaži lošije kvalitete opravdano dodavati kukuruznu silažu koja je i nižeg sadržaja ST i škroba čime se povećava probavljivost obroka.
Hrcak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Prinos i kvaliteta vlažnog zrna i klipa kukuruza u optimalnim i naknadnim rokovima sjetve
Zlatko Svečnjak, Boris Varga, Darko Grbeša, Zvonimir Štafa, Darko Uher
Namjenska proizvodnja kukuruza (Zea mays L.) za vlažno zrno i klip ima prednosti u usporedbi s proizvodnjom suhog zrna, budući da se mogu uzgajati hibridi dulje vegetacije i zato što nema troškova sušenja. Dvogodišnji pokusi provedeni na pokušalištu Maksimir Agronomskog fakulteta u Zagrebu imali su za cilj istražiti utjecaj naknadnih rokova sjetve na prinos i kvalitetu vlažnog zrna i klipa kukuruza u usporedbi s onim iz optimalnog roka sjetve. Hibridi kukuruza vegetacijskih skupina FAO 200 (PR39K38) i 300 (PR38P05) sijani su unutar optimalnog i dva naknadna roka sjetve i uzgajani u uvjetima intenzivne agrotehnike. Prvi naknadni rok sjetve bio je sredinom svibnja, a drugi početkom lipnja. Prinos zrna i klipa značajno je opao u naknadnim rokovima u usporedbi s optimalnim rokom sjetve, unatoč činjenici da su istraživani hibridi dostigli stadij fiziološke zrelosti prije prvih jesenskih mrazeva. Pad prinosa u naknadnim rokovima sjetve prvenstveno je rezultat manjeg broja zrna na klipu, a dijelom i smanjene mase 1 000 zrna. Oba hibrida ostvarila su sličan prinos klipa, ali je hibrid dulje vegetacije (PR38P05) imao značajno veće prinose zrna od hibrida kraće vegetacije (PR39K38,) jer je potonji hibrid imao značajno manji indeks krunjenja (82,1 %) od prvoga (87,0 %). Rok sjetve i vegetacijska sezona nisu utjecali na sadržaj proteina i masti u zrnu. Hibridi se također nisu razlikovali po sadržaju proteina, dok je PR38P05 imao apsolutno mali, ali značajno veći sadržaj masti u zrnu od PR39K38. Za proizvodnju vlažnog zrna i klipa u naknadnimm rokovima sjetve do prve dekade lipnja mogu se uspješno uzgajati hibridi grupa FAO 200 i 300 uz zadržavanje kvalitete, ali niže prinose, u usporedbi s onim iz optimalnog roka sjetve.